DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1997 str. 36 <-- 36 --> PDF |
S. Bertović, M. Generalović, J. Karavla, J. Martinović: PRIRODA I PARKOVNI OBJEKTI U OPĆINI RIJEKA Šumarski list br. 3 4, CXXI ( 1997). 133-160 Slika 5. Klekovina bora krivulja i grmići dlakavoga sleča obrašćuju stjenovit pretplaninski vrhunac Medvejci (1481 m) (FotoA. Frković, 1993) Gorski (montanski) pojas prostraniji je od pretplaninskog, a stere se od slovenske granice do Tuhobića, približno između 1250 i 900 m nadm. visine i u njemu su uzrasle bujne, raznovrsne i najvrijednije šume. Viši gorski (altimontanski) pojas obilježavaju mješovite i čiste crnogorične sastojine, a klimatskozonska fitocenoza jest bukve i obične jele (Calamintho-Abieti-Fagetum). Njezin je premac i na svim primorskim obroncima raširenija as. Seslerio autumnalis-Abietetum illyricae, u kojoj uz hibridnu kršku jelu (Abies alba ssp. Ulyrica) rastu i mnogi kserofilni grmovi. U tom višem gorskom pojasu razvijene su i paraklimaksne zajednice: na vapnenačkim grebenima as. Calamagrostio-Abietetum, u ponikvama gorska smrekova šuma (Aremonio-Piceetum excelsae Horv.) i na silikatima Brloškog acidofilna as. Blechno-Abietetum albae. Niži gorski (submontanski) orografski i raslinski pojas označuju različite bjelogorične, pretežno bukove, šume: klimaksna as. Seslerio autumnalis-Fagetum i intrazonalne zajednice Luzulo- Fagetum, Aquifolio-Fagetum i Tilio-Taxetum. Gorski bazofilni travnjaci većinom su livade, iz raslinske sveze Meso-Bromion erecti Br. - BI, a na kiseloj podlozi iz sveze Nardo- Galion Prsg. Brdski polusredozemni (submediteranski) i sredozemni (eumediteranski) pojas površinom je najveći i zauzima gotovo cijeli jugozapadni dio riječke općine. Glavno obilježje brdskoga pojasnog raslinstva su prirodne šume različitih vrsta hrastova, koje su zbog jakih i trajnih antropogenih utjecaja najvećim dijelom zastupljene kao panjače, šikare i ostali degradacijski stadiji različitih šumskih fitocenoza. U višem polusredozemnom brdskom pojasu klimaksna je šuma hrasta medunca i crnograba as. Seslerio-Ostryetum carpinifoliae (po Horvatu raščlanjena u 5 subasocijacija), a intrazonalni su: as. Ostryo-Quercetum dalechampii, acidofilna zajednica na flišu Seslerio-Quercetum petraeae, prirodni borici na dolomitu as. Polygalo-Pinetum nigrae i osebujna šuma crne jele, as. Ostryo-Abietetum pardei. Niži polusredozemni pojas obilježavaju zonalna kserotermna šuma medunca i bjelograba, as. Querco-Carpine tum orientalis (slika 6) i njezina subas. Q.-Carpinetum orientalis lauretosum. Reliktna pramakija tise i crnike (Taxo-Quer cetum ilicis) u kanjonu Rječine i omanja površina makije hrasta crnike (Orno-Quercetum ilicis) na krajnjem jugoistoku riječkoga brdskog područja, predstavnici su već pravoga sredozemnog raslinstva. Cijeli brdski pojas odlikuje se prostranim primorskim livadnim zajednicama iz sveze Scorzonerion villosae H-ić i kamenj arama: iz sveze Satureion subspicatae Horv. u crnograbovom, a iz sveze Chrysopogono-Satureion Horv. et H-ić. u bjelograbovu pojasu. Slikao. Slojanje drveća i grmova u zaštićenom zabranu šume hra sta medunca i bjelograba (Querco-Carpinetum orientalis) kod Križišća. (Crtež S. Bertovića 1950.) Ravničarski pojas, u punom smislu, ne postoji u riječkom području ali ima obličjem sličnih terena kao što su zaravnjena dna dolina, ponikava i polja u kršu. Odlikuju se higrofilnim ali i drugačijim biljnim zajednicama prilagođenim osobitim ekološkim prilikama tih stojbina. Takve su as. Ulmo-Fraxinetum angustifoliae (dolina Rječine, V. i M. Ponikva kod Kukuljanova), as. Rusco-Quercetum roboris i Rusco-Carpinetum betuli (dolina Rječine, okoliš Križišća) te kamenjara Satureio- Edraianthetum i eolofitne fitocenoze na vjetrometinama Grobničkog polja. Najbolji uvid u stvarnu (realnu) zastupljenost i raspored šumskih te svih ostalih fitocenoza i kultura u istočnom dijelu općine Rijeka daju četiri "Karte biljnih zajednica jugozapadne Hrvatske", sekcija Sušak lb, ld, 2a i 2c (Horvat i suradnici 1962). Podrobniji pak opisi nalazišta, ekoloških prilika, flornoga sastava i ostalih osobitosti šumskih, livadnih, kamenjarskih i ostalih fitocenoza nalaze se u Horvatovoj publikaciji i u rukopisu ove naše cjelovite studije. |