DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 3-4/1997 str. 33     <-- 33 -->        PDF

S. Bcrtović, M. Generalović, J. Karavla, J. Martinović: PRIRODA I PARKOVNI OBJEKTI U OPĆINI RIJEKA Šumarski list br. 3^1, CXXK1997), 133-160
Tla na području općine Rijeka
provedena je i globalna znanstvena inventarizacija tla i
izrađena pedološka karta u mjerilu 1:50 000. Sastavljen


(piše J. Martinović)


je i pedološki prijedlog o namjeni za općinski prostorni
plan (Martinović 1977).


Uvod


Na osnovi navedenih radova iscrpnije smo istraživali


Tla riječkog područja, u prošlih tridesetak godina, i opisali pedološke značajke i sastavili kartu tala u općini
proučavalo se u više navrata. Prva istraživanja (Z. Gra-Rijeka (u približnom mjerilu 1:75 000), u kojim je obučanin
1962, 1963, Bertović-Martinović 1965, 1967) odhvaćeno
tamošnjih 36 pedokartografskih jedinica (Marnose
se na pedološke prilike pojedinih biljnih zajednica tinović 1993). Ovdje dajemo samo vrlo sažet prikaz litoi
međuodnos vegetacijskih i pedoloških taksonomskih loških i pedoloških značajki te prvi (tablica 5) "Statistijedinica.
Kasnije (Martinović 1973, 1978, Mayer 1979) čki opis glavnih svojstava tala u riječkoj općini".


Svojstva tla


HoriDebP20
5umg/ 100
Glina u%


Red. zont ljina pHuH 20 g.tla K 2Oumgl00g Humus u % (0,002 mm) Broj


Nazlvtla


broj


uzoraka


tla tla X t V X t V X t V X t V X t V


1.
Crnica
organogena Amo 12 5,9 0,52 8,8 10,5 8,23 78,4 42,9 15,76 36,7 44,9 20,10 44,8 20,2 4,76 23,6 3
2.
Crnica
organomineralna Amo 15 6,8 0,51 7,5 1,1 0,42 38,2 18,5 6,39 34,5 15,3 4,98 32,5 39,1 12,91 33,0 11
3.
Rendzina na
dolomitu Amo 16 7,7 0,15 1,9 1,5 0,82 54,7 16,3 10,34 63,4 16,0 7,08 44,2 28,4 13,69 48,2 4
4.
Smeđe tlo na
vapnencu, Amo, oh 10 6,4 0,68 10,6 1,0 0,63 63,0 21,0 10,45 49,8 12,2 1,97 16,1 42,1 6,23 14,8 14
plitko
(kalcikambisol) (B)rz 26 6.6 0,93 14,1 1,2 0,64 53,3 9,4 3,21 34,1 4,4 2,07 47,0 49,4 16,53 33,5 7
5.
Smeđe tlo na
vapnencu, Amo, oh 20 7,4 0,32 4,3 1,1 0,68 61,8 28,1 11,78 41,9 8,2 2,06 25,1 45,9 11,32 24,7 7
srednje duboko
(kalcikambisol) (B)rz 39 7,5 0,21 2,8 0,7 0,32 45,7 12,5 8,21 65,7 3,3 0,89 27,0 55,9 6,53 11,7 7
6.
Crvenica Amo 9 6,8 0,81 11,9 2,2 1,37 62,3 25,3 10,81 42,7 9,4 2,4 25,5 49,3 3,13 6,4 5
braunizirana (B)rz 18 7,0 0,73 10,4 0,6 0,18 30,0 9,1 2,83 31,1 4,8 0,94 19,6 55,6 6,3 11,4 5
7.
Distrično smeđe Aoh 12 4,6 0.10 2,2 1,1 1,05 95,4 33,5 3,17 .9,5 11,8 2,41 20,4 25,6 5,70 22,3 3
tlo na pješčenjaku (B)v 63 4,9 0,10 2,0 0,6 0,23 38,3 5,5 0,18 3,3 5,2 1,41 27,1 27,8 3,82 13,7 3
X.
Vrtna tla slabije P 20 7,6 0,19 2,5 0,9 0,68 75,5 19,0 15,4 81,0 5,5 2,28 41,4 31,6 5,68 18,0 4
agrotehnike
9.
Vrtna tla
intenzivnije P 20 7,6 0,38 5,0 13,1 9,27 70,8 30,0 20,17 67,2 10,1 7,72 76,4 50,5 14,29 36,3 5
agrotehnike
Tablica 5. Statistički opis svojstava glavnih tipova tala u općini Rijeka (po Martinoviću, 1993.)


Činitelji tvorbe tala
(kalcikambisol). Na tom supstratu također nalazimao: u


nižim i toplijim položajima derivate crvenice (terra ros


Prvenstvene pedogenetske karakteristike riječkog sa), u višim i hladnijim predjelima, uz kalcikambisol,
područja jesu: matični supstrat dominantno zastupljen još i crnice na vapnencima te mjestimično, na prodoritvrdim
i čistim mezozojskim vapnencima, razvijen ma dolomita, i rendzine. Perm i karbon uglavnom su
krški reljef, širok raspon klimatskih uvjeta i dugotrajan zastupljeni klastičnim naslagama s prevladavanjem siutjecaj
čovjeka. Raznolikosti pedosfere pridonijela je likatnih minerala. Na njima su se oblikovala kisela
uz to i translokacija zemljišnog materijala (vodom, lesmeđa
tla (distrični kambisol) s tipičnim, lesiviranim i
dom i vjetrom) u geološkoj prošlosti. podzoliranim podtipovima. Kvartar je na istraživanom


Prema podacima kompilacijske geološko-litološke području zastupljen morenskim, potočnim bujičnim i
karte (Magaš 1969) područje općine Rijeka čine naslajezerskim
naslagama i na njima formiranim karbonatge
različite starosti, od karbona do holocena. Više od nim i izluženim rendzinama.
3/4 površine pripada krednim i jurskim vapnencima s Recentni pedogenetski procesi i evolucija tala pod
dominantno zastupljenim smeđim tlom na vapnencu snažnim su utjecajem bioklimatskih činitelja. U subal


143