DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 3-4/1997 str. 25 <-- 25 --> PDF |
S. Bertović, M. Generalović, J. Karavla, J. Mattinović: PRIRODA I PARK0VN1 OBJEKTI U OPĆINI RIJEKA Šumarski list br. 3^1, CXXI( 1997), 133-160 inž. S. V. Letinića - odlučilo izdvojiti i usporedno objaviti, (v. "Hortikultura, 62, 1-4, 1995.) iz sveukupnoga zanimljivog i vrijednog materijala, sažete ekološke napise i opširniji (ali ne i potpun) opis perivoja i parkovnih objekata (po tč. 3 i 5. programa). Prirodoznanstvene osobitosti (piše S. Bertović) Osnovne prirodne čimbenike (reljef, klima, kamena podloga, tlo, biljni pokrivač), zapravo sastavnice prirodnih sustava (ekosustava, ekosistema), današnjica ozbiljno uvažava jer svugdje odlučno djeluju na život i gotovo sve čovjekove djelatnosti. Zato su ovdje, usklađeno sa sadržajem cjelovite publikacije i na osnovi opširnijih istraživanja (a osobito istaknutih hortikulturnih objekata) sažeto opisana glavna prirodna obilježja. To je važno zbog potpunije predodžbe i ocjene postojećih stojbinskih prilika, ali i nastavka proučavanja i zaštite parkovno-pejzažnih objekata, šumskih sastojina i životne okolice u riječkoj općini. U mnogim znanstvenim, osobito geografskim publikacijama (Rogić 1970; Roglić, Riđanović, Šegota 1975; Stražičić, Rogić 1975 i dr.) prirodni ekološki činitelji su podrobno opisani. Ta činjenica i ograničen časopisni prostor dopuštaju ovdje navesti samo najhitnije i one novoutvrđene spoznaje. Reljef i orografski pojasi Po Rogliću (1975, 1988) Kvarnerski sektor reljefno je najizrazitiji, najdinamičniji i najkrševitiji dio Hrvatskog primorja. U građi reljefa tamošnjega dubokog krša prevladavaju paleogene i mezozojske karbonatne stijene (vapnenci, dolomiti), a u manjoj su mjeri zastupljeni paleogeni fliš pa donjomezozojske i paleozojske klastične naslage i tek lokalno kvartarne taložine (okolica Dražica na Grobničkom polju). U općoj reljefnoj slici opisivanog područja, na prerezu od obale Riječkoga zaljeva do najviše točke, vrhunca Veliki Risnjak (1528 m), osobito se ističu na sjeveru i sjeveroistoku gorski, jugozapadno brdski predjeli, u središnjem dijelu Grobničko polje (279-327 m) i ´Potpuna službena pismohrana i izvoran rukopis završenog dijela naslovljene studije pohranjeni su kod inž. M. Generalovića u Rijeci, a kartografske podloge u Katedri za geodeziju Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. 2 U cijeloj Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini najviši vrhunci dosežu tek u viši pretplaninski pojas. Stoga je za naše krajeve pogriješno govoriti o planinskom pojasu, o planinskoj klimi, o planinskoj vegetacijskoj zoni, (a pogotovu o šumama), o planinskim prometnicama i prijevojima, o planinskom gospodarstvu, turizmu i si. Oni stvarno postoje u Sloveniji, Crnoj Gori, Kosovu i Makedoniji. Obrazložen i iscrpniji napis o toj tematici autor je pripremio za objavljivanje u dogledno vrijeme. 3 Po količini meteoroloških postaja (Opatija, Rijeka, Kraljevica) te parametara pojedinih klimatskih elemenata (39) i pojava (9) - podneblje u brdskom nižem submediteranskom orografskom pojasu i bioklimatu zasad je najpodrobnije prikazano i obilježeno u publikaciji RHMZ-a, koju su priredili Kirigin, Šinik i Bertović (1971). na jugu dolina Rječine s deltom i zaravnjenim riječkim priobaljem. Istočno od Bijele Škalje (1459 m), masiva Obruča (1377 m), Fratra (1350 m) i Jesenovice(1375 m), uz granicu s Gorskim kotarom, izdiže se u dinarskom (SZ-JI) pravcu pružanja neprekinut niz gorskih kosa s najvišim vrhovima: Medvejci (1481 m), Planina (1428 m) - Guslice (1492 m) - Međuvrhi (1463 m) - Snježnik (1506 m), Veliki Risnjak (1528 m), Tuhobić (1105 m)- Strgarnica (1098 m) - Jelenčić (1105 m), Kosa (1012 m), što zorno prikazuje "Karta općine Rijeka" (Karta 1, skupina autora 1984). Osim zemljopisnih pojednosti na toj su karti istaknute visinske zone ograničene proizvoljno odabranim slojnicama, odnosno ljestvicom nadmorskih visina po 100 m. Reljefne karte slične vrste i sadržaja, različitih mjerila i hipsometrijskih ljestvica, najčešće su u različitoj tematskoj kartografiji, stručnim opisima, urbanističkim prostornim planovima i si. No osim realne predodžbe obličja terena po visinskim zonama one ne odaju ostale ekološki zanimljive i važne pojedinosti. Imajući na umu poznat utjecaj i tijesnu povezanost reljefa s klimatskim razlikama, promjenama i procesima u tlu, raslinstvu i ostalim stojbinskim prilikama u životnom okolišu (Horvat 1949, 1962) - Bertović (1963, 1984, 1987, 1994) izdvaja sa širega bioekološkoga stajališta takve reljefne cjeline, a to su orografski pojasi i potpojasi ... unutar kojih su obuhvaćeni izjednačeni utjecaji i promjene koje proizvode svi reljefni faktori na podneblje, tlo i biljni svijet u nekom području. U tom se smislu svugdje pa i u riječkom okolišu mogu razlikovati upadljivi, višestruko važni i ekološki znakoviti ovi orografski pojasi i potpojasi: pretplaninski (viši i niži),2 gorski (viši i niži), brdski i ravničarski, koje u prirodi dobro obilježavaju zonalne i intrazonalne biljne zajednice. Tako shvaćen i uže razlikovan reljef posredno upućuje na klimatske, pedološke, vegetacijske i gospodarske različitosti, stoje teorijski i praktično vrlo važno. Podneblje i bioklimati Najstariji dokument o vemenskom motrenju u Rijeci jest meteorološki izvještaj dr. Nikole Tillera za godinu 1842. Otada se, s manjim prekidima i promijenjenim položajem stanice, vremenska opažanja obavljaju: do 1. prosinca 1977. na meteorološkoj postaji Rijeka-grad (Hs = 104 m, nadnevka i danas na met. postaji Rijeka-Kozala (Hs = |