DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3-4/1997 str. 39     <-- 39 -->        PDF

S. Bertović, M. Gcneralović, J. Karavla, J. Martinović: PRIRODA I PARKOVNI OBJEKTI U OPĆINI RIJEKA Šumarski list br. 3 4, CXXI ( 1997), 133-160
C = slabo je vitalna i osjetljivaje na studen,
a = vrlo je česta u parkovima,
b = prisutna je u parkovima,
c = rijetka je u parkovima,
x = povoljna je za skupljanje sjemena,
y = povoljna je za reznice.


20. C. libani A. Rich (M. Az.; A, a, x)
- libanski cedar
21. C. libani ´Pendula´ (hort.; B, b, y)
Rod: PINUS L. - borovi


22. P. brutia Ten. -brucijski bor (Eur.-M. Az.; A, a, x)
23. P brutia x P. halepensis (hort.; A, a, x)
- hibrid, križanac
24.
P. densiflora Sieb, et Zucc. (Az.; B. c)
-japanski crveni bor
25. P. halepensis Mill. (j.Eur.;s. Afr.;A, a, x)
- alepski ili bijeli bor
26. P. nigra ssp. nigra Badoux (Eur.; A, a, x)
- austrijski crni bor
27. P. nigra ssp. pallasiana Holmboe (Eur., M. Az.; A, a, x)
- krimski crni bor
28.
P. pinaster Soland (j. Eur.; s. Afr.; B, b)
-primorski bor
29. P. pinea L.-pinj, pinija (j.Eur.; M.Az.;A,a,x)
30.
P. strobus - borovac, (S. Am.; C, c)
vajmutov bor
31.
P. sylvestris L. (Eur., Az.; C, c)
-obični ili bijeli bor
32. P. wallichiana A. B. Jacks. (Az.; C, c)
- himalajski borovac
Rod: SEQUOIA Endl. - obalni mamutovac


33.
S. sempervirens (D. Don) Endl. (S. Am.; B, c, y)
- obalna sekvoja
Rod: CRYPTOMERIA D. Don-kriptometrija


34.
C. japonica D.Don (Az.; C, c, y)
-japanska kriptometrija, sugi
Porodica: CUPRESSACEAE


Rod: CAEOCEDRUSKurz.


35.
C. decurrens Florin. (S. Am.; B, b, y)
-kalifornijski libocedar
36. C. decurrens ´Aureovariegata´ (hort.; C, c, y)
Rod: CUPRESSOCYPARIS Dall


37. C. x leylandii Dali (hort.; B, b, y)
Rod: CUPRESSUSL. -čempresi


38. C. arizonica Greene (S. Am.; A, a, x)
- arizonski čempres
39.
C. arizonica ´Glauca´ (hort.; B, b, x, y)
-plavi arizonski čempres
40.
C. arizonica ´Pyramidalis´ (hort.; B, b, y)
-piramidalni arizonski čempres
Oznake upotrijebljene za vitalnost, učestalost pojavljivanja
biljnih vrsta u parku i za moguće skupljanje
sjemena ili uzimanje reznica su:


A = vitalna je i otporna na studen,


B = manje je vitalna i otporna je na studen,


Odjeljak: PINOPHYTA(=GYMNOSPERMAE)


-golosjemenjače


Red:
PINALES


Porodica: f/A^OE^-borovke


Rod: ABIES Mill, -jele


1. A. alba Mill, -jela europska
2. A. cephalonica Loud.
-grčka jela


3.
A. nordmanniana Spach-kavkaska jela
4.
A. numidica de Lonnoy ex Carr.
-alžirska jela
5.
A.pinsapo Boiss.
-španjolska jela
6.
A. x vilmorinnii Mast.
-hibridna jela
Rod: PSEUDOTSUGA Carr. - duglazije


7. R menziesü var. glauca Franco (S.Am.;C, c)
- plava duglazija
8.
P. menziesü var. menziesü (S. Am.; C, c )
Aschr. & Graebn.
- zelena duglazija
Rod: PICEAE A. Dietr. - smreke, smrče


9.1 P. abies (L) Karst. I (Eur.;C,c)
(Eur.;C, c)
(Eur,: B, b)


(M. Az,; B, b)
(s.Afr.;C, c)
(Eur.;B, b)
(hort.;B, b)
- obična smreka ili smrča


10. P. glauca ´Conica´
-
bijela ili kanadska
smreka kultivar
11. P. omorica (Panč.) Purk.
- pančićeva omorika
12. P pungens Engelm.
- bodljikava ili plava smreka
13. P. pungens ´Argentea´
- kultivar plave smreke
Rod: CEDRUS Trew - cedrovi


14.
C. atlantica (Endl.) Manettiex Carr - atlaski cedar
15.
C. atlantica ´Glauca´
-plavi atlaski cedar
16. C. atlantica ´Glauca Pendula´
17. C, deodara (D. Don) G. Don
- himalajski cedar
18.
C. deodara ´Glauca´
-plavi himalajski cedar
19. C. deodara ´Pendula´
- žalobni himalajski cedar
(hört.; C, c, y)


(Eur.;C, c)


(S. Am.; C, c)
(hort.; C, c, y)
(s. Afr.; A, a, x)
(hort.; A, a, x, y)
(hort.; B, b, y)
(Az.; A, a,- x)
(hort.; A, b, y)
(hort.; C, c, y)




ŠUMARSKI LIST 3-4/1997 str. 40     <-- 40 -->        PDF

S. Bertović. M. Generalović, J. Karavla, J. Martinović: PRIRODA I PARKOVNI OBJEKTI U OPĆINI RIJEKA Šumarski list br. 3-4, CXXI (1997), 133-160
41. C. goveniana Gord.
(S.Am.;B, c)
- kalifornijski čempres
42.
C. guadelupensisS. Wats (S.Am.;B,c)
gvadelupski - čempres
43. C. macrocarpa Hartw.
(S. Am.; A, a, x)
44.
C. sempervirens L. - obični (M.Az.,z. Az.;A,a,x)
ili mediteranski čempres
45.
C. sempervirens var. (M.Az.,z.Az.;A,a,x)
sempervirens - stupoliki
čempres
46.
C. sempervirens var. (M.Az.,z.Az.;A,a,x)
horizontals Gord.
- horizontalni čempres
47. C. torulosa D. Don
(Az.; B, b, x)
- himalajski čempres
Rod: CHAMAECYPARIS Spach - pačempresi


48. Ch. lawsoniana Pari.
(S.Am.;C, c)
- lawsonov pačempres
49. Ch. lawsoniana ´Columnaris´
(hort: C, c, y)
50. Ch. lawsoniana ´Ellwoodii´
(hort.; C, c, y)
51. Ch. lawsoniana ´Glauca´
(hort.; C, c, y)
52. Ch. lawsoniana ´Intertexta´
(hort; C, c, y)
53. Ch. pisifera ´Squarosa´
(hort.; C, c, y)
- pjegavi pačempres
Rod: THUJA L. tuja


54.
Th. occidentalisa. (S. Am.; C, c, x)
- obična američka tuja
55. Th. occidentalis ´Aurea´
(hort.; C, c, y)
56. Th. occidentalis ´Columna´
(hort.; C,c, y)
57. Th. occidentalis ´Fastigiata´
(hort.; C, c, y)
58.
Th. orientalisL. (Az.;A, a, x)
- obična azijska tuja
59. Th. orientalis ´Striera´
(hort.; B, b, y)
60. Th. plicata Donn ex D. Don
(S. Am.; C,c, y)
Rod: JUNIPERUS L. - borovica


61. J. chinensis L.
(Az.; A, a, y)
- kineska borovica
62. J. chinensis ´Glauca´
(hort.; B, b, y)
63. J. chinensis ´Pfitzeriana´
(hort.; A, a, y)
64. J. chinensis ´Pfitzeriana Aurea´
(hort.; B, b, y)
65.
J. communis L. - obična (Eur.,Az., S.Am.; B,b)
borovica, kleka
66. J. communis ´Hibernica´
(hort.; B, b, y)
67. J. horizontalis Mosnch
(S. Am.; B, b, y)
- puzava borovica
68. J. horizontalis ´Glauca´
(hort.; B,b, y)
69. J. horizontalis ´Prostrata´
(hort.; B,b, y)
70. J. oxycedrus L. - šmrika, smrič
(Eur., Az.; B, b)
71.J.
sabina ´Tamariscifolia´ (hort.; B, b, y)
- planinska somina
Red: TAXALES
Porodica: TAXACEAE-tisovke
Rod: TAXUS L.- tise


72.
T baccata - obična tisa (Eur., M. Az., s.Afr.
B,b,y)
73. T. baccata ´Fastigiata´ (hört.; B, b, y)
- stupolika ili irska tisa
74. T celebica Li - kineska tisa
(Az.; B, b, y)
75. T. cuspidata Sieb, et Zucc. (Az.; A, a, y)
- japanska tisa
Odjeljak: MAGNOLIOPHYTA (= ANGIOSPERMAE)
-kritosjemenjače
Razred: MAGNOLIOPSIDA (= DICOTYLEDONAE)


- dvosupnice
Podrazred: MAGNOLIIDAE
Red: MAGNOLIALES
Porodica: MAGNOLIACEAE
Rod: MAGNOLIA L. - magnolije
1. M. grandifloraL. (S. Am.; B, b, x)
- veleevjetna magnolija
2.
M. xsoulangiana Soul. Bod. (hort.; C,c, x)
- magnolija hibridna
Red: LAURALES
Porodica: CALYCANTHACEAEL. -kalikanti
Rod: CALYCANTHUSL.


3.
Cfloridus L. (S. Am.; C, c, y)
- američki kalikant
Rod:
CHIMONANTHUSUndl.


4.
Ch. praecox Link (Az.; C, c, y)
- kineski himonant
Porodica: LAURACEAE L. - lovori
Rod: CINNAMOMUM Schaeffer


5.
C. camphora(L.) J. S.Presl (Az.;C, c)
- kamforovo drvo
Ko&.LAURUSL.


6.
L. nobilis L. - lovor, lovorika (Az.;A, a, x)
Red: RANUNCULALES
Porodica: BERBERIDACEAE- žutike
Rod: BERBERIS L. - žutika
7.
B. gagnepainii Schneid. (Az.;C,c, y)
8.
B.julianae Schneid. (Az.;C, c, y)
9.
B. x stenophylla Lindl. (hort.; B, b, y)
10. B. thunbergii DC.
(Az.; B, b, y)
11.
B. thunbergii ´Atropurpurea´ (hort.; B,b, y)
12. B. thunbergii ´Red Chief
(hort.; C, c, y)
Rod: MAHONIA Nutt. - mahonije


13. M. aquifolium Nutt. - mahonija
(S. Am.; B, b)


ŠUMARSKI LIST 3-4/1997 str. 49     <-- 49 -->        PDF

S. Bettović, M. Generalović, J. Karavla, J. Martinović: PRIRODA I PARKOVNI OBJEKTI U OPĆINI RIJEKA Šumarski list br. 3-4!CXX| (1997), 133-160
libocedar-Calocedrus decurrens (park Trsatska gradina),
albicija - Albizzia julibrisii (Autoput - stambeni
objekt 6.), poncijana - Pontiana gillesi (Vezica Donja),
Lejlandov čempres -Cupressocyparis leylandi (Krnjevo
- K-1000), variegirani kalifornijski libocedar-Calocedrus
deccurens ´Auerovariegata´ (ul. Zvonimirova


- Liburnijska), španjolska jela - Abies pinsapo (stambeni
objekt A-8), očenašica - Melia azedarach (Vezica
Donja), penjačica muke Kristove -Passiflora coerulea,
paulovnija -Pawlovnia tomentosa i sterkulija Sterculia
platanifolia (Novo naselje 1960-1962 - Zamet),
kineska tisa - Taxus celebica, japanska tisa -Taxus
cuspidata (Bolnica "Braće Sobol"), lovorvišnja tortuosnog
oblika - Prunus laurocerasus ´Tortuosa´ (Dječji
vrtić "Ljerke Klobučar"), kolecija -Coletia cruciata
(Groblje Drenovo) i perzijski jasmin -Jasminium officinale
(Crkva Blažene Djevice Marije - Trsat).
Uz ovaj skraćen opis starih riječkih perivoja treba
istaći, daje u Rijeci trajna skrb oko osnutka i održavanja
novih parkovnih nasada. Tako je primjerice tijekom
svoga 20 godišnjeg (1971—1991.) samoprijegornog rada
inž. M. Generalović oplemenio uresnim raslinjem
oko tristotinjak objekata u ovim stambenim dijelovima
Rijeke i njezine okolice: Kantrida autocesta (18 objekata),
Turnić (18), Donja Vezica (19), Krnjevo (22), Gornja
Vezica (41), Podmurvice (24), Kozala( 13), Zapadni
Zamet (24), Rujevica (10), Krimeja (27), Vojak (31),
Belvedere (10), Kraljevica, pod Farom (9), Malonji
(12), Rastočine (9) i ostala naselja (20 objekata).


U hortikulturnoj djelatnosti, na tim su objektima (po
Generaloviću 1991) posađene i uzgojene mnogobrojne
strane i domaće ukrasne stablašice, grmovi, penjačice i
trajnice, npr.: borovi (alepski, crni, primorski, pinija),
običan i arizonski čempres, himalajski i plavi atlaski cedar,
obična američka tuja, pančićeva omorika, lavvsonov
pačempres, japanska kriptomerija; običan koprivić, malolisna
lipa, javor mliječ, lovor, crnika, japanska sofora,
divlji kesten, obično Judino drvo, negundovac, obična


Literatura


A n i ć, M. ( 1946): Dendrologija, Šumarski priručnik, I,


Zagreb, 107 pp.
Bailey , L. W. (1960): The Standard Cyclopedia of
Horticulture, I—III. The Macmillan Company,
New York, 3639 pp.
Bertović , S. (1954): Stanje i problematika nekih


parkova u Hrvatskoj. Hortikultura, I, 1, Zagreb,


2-5 pp.
Bertović , S. (1983): Hrvatska - Zaštita i zaštićeni objekti
prirode. Šum. enciklop., 2, Zgb., 94-96. pp.
Brickell , Ch. (1990): Gardens Encyclopedia of


Plants and Flowers. London, 608 pp.
Ettinger , J. (1904): Lišće platana. Šumarski list, 3 pp.
Gelderen van D. M. & J. R. P. van Hoey Smith


(1986): Conifers, London, 375 pp.


katalpa; aukuba, puzava borovica, tamarika, hibisk, japanska
suručica, ukrasna mušmulica, pitospora, kozokrvina,
budleja, oleandar, forsitija, lemprika; bršljan,
muke Kristove, ruže, kineska glicinija, trošiljkasta lozica;
lavanda, ružmarin, santolin i druge uresne biljke.


Svi stariji i noviji riječki parkovni objekti nalaze se
na približnoj nadmorskoj visini između 0 i 300 m, i na
južnoj ekspoziciji. Ostale pobliže ekološke pojedinosti
istraženih lokaliteta navedene su u rukopisu cjelovite
naslovljene studije.


Na osnovi dokumentacije i raznovrsnih dendrološko-
hortikulturnih vrednota koje smo utvrdili u riječkom
području, mislimo i predlažemo, da se zakonom
posebno zaštiti ovih 8 perivoja: Park Mlaka (osnovan
god. 1874), Park Vladimira Nazora (1870), Park
groblje Kozala ( 1882), Park Trsatsko groblje, Stari park
Škurinje "Katice Mitel Katinke" (1900 -1910),
Trsatski park (1926), Park Augusta Cesarca (1927) i
Vidov park (1927).


Generalović , M. (1991): Obrazloženje postupaka
pri uređenju stambenih objekata (1971-1991) s
radnim tabelama po naseljima Rijeke. Izvještaj,
Rijeka, 12 pp.


Hill er, H. G. (1978): Hillier´s Manual of Trees and
Shrubs. Romsey, 575 pp.
Jones, Jr. S. B., A. E. Luchsinger (1987): Plant Systematics.
Mc Graw-Hill, Inc. Singapore, 488 pp.


Karavla , J. (1972): Parkovi Samobora i njihova dendrološka
važnost. Šumarski list, 1-2, 3-4,
Zagreb, 115 pp.


Karavla, J., Idžojtić, M. (1993): Autoktona i aloktona
dendroflora nekih Brijunskih otoka. Glas.
šum. pokuse, pos. izd. 4, Zagreb, pp. 87-100.


Kolacio, Z., Sila, Z. (1952): Novi parkovi u Rijeci.
Hortikultura, VI, 3, Split, s. 40-44




ŠUMARSKI LIST 3-4/1997 str. 48     <-- 48 -->        PDF

S. Bertović. M. Gcncralović, J. Karavla, J. Martinović: PRIRODA I PARKOVNI OBJEKTI U OPĆINI RIJEKA Šumarski list br. 3-4, CXXI ( 1997), 133-160
Najstariji park u Rijeci, osnovan oko godine 1870,
jest. Park Vladimira Nazora (nekada zvan "Ex-rezidencija
nadvojvode Josipa"). U središnjem dijelu tog parka
nalaze se stare skupine himalajskih cedrova (Ceđrus
deođara). Drugi perivoj po starosti osnovan 1874, je
park Mlaka (nekada zvan "Giardino pubblico"). U njemu
se ističe na zapadnoj strani skupina starih piramidalnih
čempresa (Cupressus sempervirens var. sempervirens).
Oko doma "3 Maj" prostorom dominira skupina
starih divljih kestenova (Aesculus hippocastanum),
a uz zapadni rub najveće terase raste nekoliko starih
atlaskih cedrova (Cedrus atlantica) i libanonskih cedrova
(Ceđrus libani).


Slika 7. Egzoti Eriobotrya japonica, Chamaerops humilis i Aucuba


japonica ispred pročelja Povijesnog i pomorskog muzeja


Hrvatskog primorja - Rijeka


(Foto J. Karavla 1990)


Najstarije groblje u Rijeci, osnovano godine 1882,
jest Kozala. U njemu su uzgojena stara stabla himalajskog
cedra (Cedrus deodara) visine 23 m, promjera 60
cm, zatim grupica sa 3 primjerka libanonskog cedra
(Cedrus libani) visine 27,0 m, promjera 26-30 cm. Od
bjelogorice najstarija su stabla javorolisne platane
(Platanus x hispanica) visine 17,0 m i promjera 65 cm.
Na samom jugoistočnom rubu groblja uzraslo je visoko
stablo japanske sofore (Sophora japonica) visine 18,0
m i promjera 38 cm. Četvrti po starosti je park Skurinje
"Katice Mitel Katinke" osnovan između 1900 -1910.
godine. To je nekadašnja šuma hrasta medunca i bijeloga
graba (Querco—Carpinetum orientalis) u kojoj se ističu
stare japanske tise (Taxus cuspidata) visine 7,0 i
8,0 m, a promjera 13-30 cm.


Znamenito je Trsatsko groblje, kojemu točna godina
osnutka nije poznata (možda 1910). Od crnogorice tamo
nalazimo veliku skupinu od 48 stabala libanonskg
cedra (Cedrus libani) visokih oko 27,0 m i promjera 65
cm, zatim grupice arizonskog čempresa (Cupressus
arizonica) visine 23,0 m, a promjera 70 cm. Na grobnom
polju C nalazi se kultura austrijskoga crnog bora
(Pinus nigra ssp. nigra) otprilike sa 100 stabala starih


oko 80 godina, visokih 12,0- 16,0 m i promjera 15-35
cm. Na polju br. 7 nalazi se skupina azijskih tuja (Thuja
orientalis) u kojoj je najviše izmjereno stablo 17,0 m, a
promjera 35 cm. Od bjelogorice se ističe po jedno stablo
hrasta cera (Quercus cerris) visoko 13,0 m, promjera
75 cm, i hrasta medunca (Quercus virgiliana) visine
14,0 m i promjera 170 cm.


Od biljnog materijala (dendrobilja) crnogoričnih vrsta
prevladavaju: himalajski cedar (Cedrus deodara G.
Don), libanonski cedar (Cedrus libani A. Rich), arizonski
čempres (Cupressus arizonica Greene), stupoliki
čempres (Cupressus sempervirens var. sempervirens),
brucijski bor (Pinus brutia Ten.), alepski ili bijeli bor


(P. halepensis Mili.) i austrijski crni bor (Pinus nigra
ssp. nigra Badaux).
Slika 8. Trsatski park. Povijesni spomenik u suodnosu s cvjetnja


kom i grupom breza, himalajskog cedra i stupolikog čem


presa u pozadini


(Foto J. Karavla 1990)


Od bjelogoričnih vrsta prevladava ovo drveće: obični
divlji kesten (Aesculus hippocastanum L.), crni koprivić
(Celtis australis Mili.), crni jasen (Fraxinus or-
nus L.) i hrast medunac (Quercus pubescens L.), a od
vazda zelenih lovor (Laurus nobilis L.), japanska kalina
(Ligustrum japonicum Thunb.) i hrast crnika, česmina
(Quercus ilex L.).


Od bjelogoričnoga uresnog grmlja prevladavaju: japanska
kurika (Euonymus japonicus Thunb.), viseća
forsitija (Forsythia suspenso Vahl.), hibisk - kultivar
(Hibiscus syriacus ´Blue Bird´), lovor-višnja - kultivar
(Prunus laurocerasus ´Laurifolia´), običan pajasmin
(Philadelphus coronarius L.), vatreni trn (Pyrocantha
coccinea Roem.), ružmarin (Rosmarinus officinalis
L.), suručica-hibridna (Spirea x bumalda Burven.), tamarika
(Tamarixgallica L.), lemprika (Viburnum tinus
L.) i juka (Yucca jilamentosa Lam.).


Rijetki su primjerci drvenastog bilja: lagerstremija-
Lagerstroemia indica (park Mlaka), obalni mamutovac


- Sequoia sempervirens (park Mlaka), kakijevac — Diospyros
kaki, žižulja - Zizyphus jujuba (Vidov park),
pravi jasmin -Jasminum nudiflorum (park Trsatski),
Vilmorinova jela -Abies Vilmoriniana i kalifornijski


ŠUMARSKI LIST 3-4/1997 str. 42     <-- 42 -->        PDF

S, Bertović, M. Generalović, J. Karavla, J. Martinović: PRIRODA IPARKOVNI OBJEKTI U OPĆINI RIJEKA Šumarski list br. 3-4. CXXI (1997), 133-160


Red: CAPPARALES
Porodica: BRASSICACEAE (CRUCIFERAE)


Red: POLYGONALES


Rod: FALLOPIA Adans.


50.
/^ baldschuanica Holub (Az.; B, c)
I - baldžuanski dvornik |
Rod: REYNOUTRIA Houtt.


51.
R. sashalinensis Nakai (Az.; B, c)
-sahalski dvornik
Red: THEALES
Porodica: CLUS1ACEAE (GUTTIFERAE)
Rod: HYPERICUM L. - pljuskavica


52.
H. patulum ´Henrii´ (hort.; C, c)
-pljuskavica
Red: MALVALES
Porodica: TILIACEAE
Rod: TIHA L. - lipe


53.
T. cordata Mill. — malolisnalipa (Eur., Az.; C, c)
54. T.platyphyllos Scop.
(Eur., Az.; C, c)
- velelisna lipa
55.
T. tomentosa Moench (Eur., M. Az.; B, b)
-srebrnolisna lipa
Porodica: MALVACEAE


Rod: HIBISCUS L.


56. H. syriacus L. - običan hibisk
(Az.; Ab, x)
57. H. syriacus ´Blue Bird´
(hort.; A, b, x)
Porodica: MALVACEAE


Rod:MALVAL.-s\)Qz


58.
M. sylvestris - sljez (Eur., M. Az., s.
Afr.,Az.; C, c, x)
Porodica: STERCULIACEAE
Rod: FIRMIANA Marsili
59.\ F simplex W. F.Wight I (Az.; C, c)


Red: VIOLALES
Porodica: PASSIFLORACEAE
Rod: PASSIFLORA L.


60. P. coerulea L. - Muke Kristove
(J. Am.; C, b)
Porodica: TAMARICACEAE


Rod: TA MA RIX L. - tamarike


61.
T. africana Poir. - tamarika (Eur., s. Afr.; A, a, y)
62.
T. gallica L. - tamarika (Eur., s. Afr.; A, a, y)
Red: SALICALES
Porodica: SAUCACEAE
Rod: POPULUS L. - topole


63. P. alba ´Nivea´- bijela topola
(hört.; B, b)
64.
P. nigra L. - crna topola (Eur., Az.; B, b)
65.
P. «/gra´Italica´-Čelak, jablan (hort.;B,b)
Rod: SAL/XL.- vrbe


66. S. alba Tristis´ Gaud.
(hort.; B, b)
- žalosna vrba
152


Rod: ARAB1SL.- guštarka


67.
A. alpina L. guštarka
Rod: IBERISL.- ognjica


68.
/. semperflorensh. - ognjicaRed: ERICALES
Porodica: ERICACEAE
Rod: ARBUTUSL.


69.
A. unedo L — obična planikaRed: EBANALES
Porodica: EBANACEAE
Rod: DIOSPYROSL.


70.
D. kaki L. - kakijevacRed: PRI MULA LES
Porodica: MYRSINACEAE
Rod: MYRSINEL.


71.
M. afiicanaL.
Red: PRI MULA LES
Porodica: PRIMULACEAE
Rod: PRIMULA L. jaglac


72.
P. veris -jaglac
Podrazred: ROSOIDAE
Red: ROSALES


Porodica: HYDRANGEACEAE
Rod: PITTOSPORUMBanks ex Soland


73.
P. tobira Ait. - tobirovac
Porodica: HYDRANGEACEAE
Rod: HYDRANGEA L.


74.
//. arborescens L. - hortenzija
75.
H. anomala ssp.petiolarisMC Clintock
Porodica: CRASSULACEAE
Rod: SEDUML. -žednjak


76.
S. telephium ssp.
maximum Krok
77.
S. telephium ssp.
maximum ´Briliant´
78.
S. stevenianum Rouy et
E. G. Camus
Porodica: SAXIFRAGACEAE


[(Eur., Afr., S.
Am.; C, c, y)


(Eur.;B, b, y)


(Eur., s. Afr.; A, a)


(Az.; B, b)


(s. Afr., Az.; C, c, y)
(Eur.; C, c, y)


(Az.; B, b)


(S. Am.; C, c, y)
(Az.; C, c)
|


(Eur., M. Az.; C, c, y)
(hort.; C. c, y)


(M. Az.; C, c, y)
Rod: BERGENIA Moench - bergenija


79. B. crassifolia Fritsch. (Az.; B, b, y)
Rod: DEUTZIA Thunb. - dojcije


80.1 D. scabra Thunb. |(Az.;B,b, x)
- hrapava dojcija


ŠUMARSKI LIST 3-4/1997 str. 41     <-- 41 -->        PDF

S. Bertović, M. Generalović, J. Karavla, J. Martinović: PRIRODA I PARKOVNI OBJEKTI U OPĆINI RIJEKA Šumarski list br. 3-4, CXXI ( 1997), 133-160
Rod: BROUSSONETIA L ´Herit ex Vent.


33.
5. papyrifera (L.) Vent.-dudovac (Az.; B, b)
Porodica: URTICACEAE
Rod: PARIETARIA L. - crkvina


34.
P. vulgaris - obična crkvina (Eur.; C, c,y)
Red: JUGLANDALES


Porodica: JUGLADACEAE


Rod: JUGLANS L. - ORASI


35.
J. regia L. - običan orah (Eur., Az.; B, b)
Red: FAGALES


Porodica: FA G ACEAE


Rod: QUERCUS L. - hrastovi


36.
Q. cerris - hrast cer (Eur, M. Az.; C, c)
37.
Q. ilex L. - crnika, česmina (j. Eur.; A, a, x)
38.
Q.pubescens Willd. (j. Eur., M. Az.;
- hrast medunac A, a, x)
39.
Q. robur ´Fastigiata´ (hort.; C, c)
- piramidalan hrast lužnjak
40.
Q. rubral,, t (S.Am.;C,c)
- američki crveni hrast
41.
Q. virgiliana Ten. (j. Eur; C, c)
Porodica: BETULACEAE
Rod: BETULA L. - breze


42.
B. pendula Roth (Eur., M. Az.,
- obična breza Az.; C, c)
Rod: CARPINUSL. -grabovi


43.
C.betulusL. (Eur.,M.Az.,
-običan grab Az.; B, b)
44.
C. orientalis Mill, -bjelograbić (j. Eur; A, a, x)
Rod: OSTRYA Scop. - crni grabovi


45.
O. carpinifolia Scop. (Eur.,M. Az.;A, a, x)
- crni grab
Rod: CORYLUS L. - lijeske


46.
C. avellana L. (Eur, M. Az.,
-obična lijeska Az.;B,b)
Podrazred: CARYOPHYLLIDAE


Red: CARYOPHYLLALES


Porodica: PHYTOLACCACEAE


Rod: PHYTOLACCA L. - vinobojka


47.
Ph. americana L. - vinobojka (S. Am.; C, c, x)
Red: CARYOPHYLLALES


Porodica: CARYOPHYLLACEAE


Rod: CERASTIUML. - rožac


48.
C. grandiflorum DC. - rožac (M. Az.; C, c, y)
Rod: DIANTHUS L. - karanfil


49.
D. alpinus ´Diamant´ (Eur.;C, c, y)
Rod: NANDINA Thunb.


14.
N. domestica Thunb. ex Murr.
Porodica: RANUNCULACEAE
Rod: CLEMA TISU- paviti
15.
C. flammula L. - škrobut
16.
C. vitalba L. - obična pavit
Porodica: RANUNCULACEAE
Rod: DELPHINIUM L. - kokotić


17.
D. orientale J. Gay. - kokotić
Porodica: MENISPERMACEAE
Rod: COCCULUSDC.


18.1 C. laurifolius (Rox. b.) DC.
- baluk, ribotrov
Red: HAMAMELIDALES
Porodica: PLATANACEAE
Rod: PLA TANUS L. - platane


19. P. x hispanica Münchh. - hibridna (hort.; A, a, x)
(Az.; C, c)


(Eur.; Az.; C, c)
(Eur.; M. Az.; B, b)


(Eur.; C, c, x)


|(Az.;C,c)


ili javorolisna platana


20.
P. occidentalis L.
- američka platana
21.
P. orientalisL.
- azijska platana
Podrazred: HAMAMELIDAE
Red: URTICALES
Porodica: ULMACEAE
Rod: ULMUS L. - brijestovi


22.
U. minor ´Suberosa´
- nizinski brijest
23.
U. procera ´Dalmatica´
Rod: CELTISL. - koprivići


24.
C australis L. - običankoprivić ili košćela
25.
C. occidentalisa.
- američki koprivić
26.
C. tournefortii Lam.
- žuti koprivić
Rod: MORUSL.- dudovi


27.1 M.alba L. - bijeli dud
28.
M. nigra L. - crni dud
29.
M rubra L.- crveni dud
Rod: EICUSL. smokve


30.
/^ carica L. - obična smokva
31.
EpumilaL.
Rod:M4CLL/7?/4Nutt.


32.1 M. pomifera (Raf.) Schneid.
-maklura
(S. Am.; B, b, x)
(Eur; M. Az., Az.;
B, b, x)


(Eur.;B, b)


(Eur.; B, b)


(Eur., S.Afr.; Az.;
A, a, x)
(S.Am.;C, c)


(Eur.;B, b)


I (M. Az., Az.; B, b)
(M.Az.;B,b)
(S.Am.;C, b)


(M. Az.; B,b)
(Az.; C, c)
(S.Am.;C,c)




ŠUMARSKI LIST 3-4/1997 str. 38     <-- 38 -->        PDF

S. Bertović, M. Generalović, J. Karavla, J. Martinović: PRIRODA I PARKOVNI OBJEKTI U OPĆINI RIJEKA Šumarski list br. 3-4, CXXI ( 1997), 133-160
Parkovni objekti u općini Rijeka


(piše J. Karavla)


Uvod


Do ljeta godine 1990. u službenom registru ondašnjega
Zavoda za zaštitu prirode R. H5 o posebno zaštićenim
prirodnim objektima u Hrvatskoj, stanje po broju
zaštićenih hortikulturnih spomenika bilo je: 75 parkova,
2 arboretuma, 4 botanička vrta i pedesetak pojedinačnih
stabala ili njihovih skupina. Mnogobrojniji su zaštićeni
parkovi u sjevernom kontinentskom dijelu Hrvatske,
a u našem priobalju su to samo: Park ex Fanfogna
u Trogiru, Park Foretić u Korčuli, Park Folca Borellija
u Filipjakovu, Vitturijev park u Kaštel-Lukšiću, Park
Vladimira Nazora u Zadru i Park u Kaštel-Starom.


Riječki parkovi i njihove dendrološke značajke


Po našem mišljenju i u Hrvatskom primorju ima
parkova, koji po svojoj dendrološkoj i hortikulturnoj
važnosti zaslužuju zaštitu.


Prvenstveno su to neki perivoji u gradu Rijeci ili u
njezinom bližem okolišu. Njihovi osnivači i brižni uzgajatelji
i uređivači desetljećima bili su ili su još i danas
aktivni, mnogi prirodoslovci i hortikulturni stručnjaci,
između kojih su najpoznatiji i najzaslužniji: Lujo Adamović,
Zlatko Arnold, Vinko Bevandić, Jurica Bilen,
Zdravko Bonetti, Jerko Djeldum, Vanda Ekl, Cvito Fisković,
Milan Generalović, Gordana Grčić, Dragutin
Hire, Gabrijela i Zoran Jerčinović, Zvonimir Kani, Josip
Karavla, Zdenko Kolacio, Marko Kudiš, Josip Kulfanek,
Rudolf Lučić, Nikola Luković, Branimir Mamula,
Radmila Matejčić, Petar Matković, Zdenko Nikšić,
Pavle Rupert, Zdenko Sila, Rudolf Starčević, Ana
Šarić, Dunja Šepić, Petar Solić, Vilim Štefan, Slavko
Travalja i Stjepan Urban.


Naša istraživanja6 parkovnih objekata u Rijeci i u
njezinom okolišu obuhvatila su 66 objekata, a ti su:


1. Bakarac - park oko autokampa, 2 Bakar - park, 3 Park
Augusta Cesarca, 4 Parkovi Kraljevice, 5 Park Lucija - motel,
6 Park Mlaka, 7 Park Vladimira Nazora, 8 Park "Nike
Katunara", 9 Stari park Škurinje "Katice Mitel Katinke", 10
Vidov park, 11 Park Trsatski, 12 Park Orehovica - raskrižje,
13 ParkTrsatska gradina, 14 Auto-cesta - stambeni objekt A6
Kantrida, 15 Autocesta - parkiralište "Foto-Zorž", 16
Kantrida, naselje stari autoput br. 1, 17 Kantrida, naselje stari
autoput br. 2, 18 Krimeja - iznad želj. pruge Rijeka-Zagreb,
19 Krnjevo K-1000, 20 Krnjevo novo naselje, 21 Mlaka
Kantrida ul. Zvonimirova-Liburnijska - nasadi, 22 Stambeno
naselje kod ul. žrtava fašizma, 23 Stambeno naselje ulica
Franca Prešerna, 24 Stambeni objekat A-8,25 Vezica Donja,
5 Danas je to Zavod za zaštitu okoliša, prirode i prirodne baštine, unutar
Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva Republike


Hrvatske.
6 Osobitu zahvalnost dugujem kolegi inž. Milanu Generaloviću na stalnoj i
vrlo vrijednoj pomoći prigodom svih naših radova.
7 Oznake parkovnih objekata ( 1 -66), date prema nazivima ulica, trgova, naselja
i si. u vrijeme naših istraživanja zadržali smo i u ovom članku jer nemamo
novog nacrta grada Rijeke s promijenjenim nazivima.


26 Vezica Gornja, 27 Vojak-raskršće ul 13 streljanih, 28
Zamet "3 Maj Torpedo" 1950-1951, 29 Podmurvice, 30
Studenski centar I. G. Kovačić, 31 Turnić stambeno naselje
1959, 32 Novo naselje 1960/62, 33 Dječja bolnica Istarska
ulica, 34 Bolnica "dr Zdravka Kučića", 35 Bolnica "Braće
Sobol", 36 Dom zdravlja "Braće Mažuranić, 37 Dječji vrtić
"Ljerke Klobučar", 38 Dječje igralište - Zamet, 39 Osnovna
škola "Vladimir Gortan", 40 Pomorska škola Bakar - CUO
KUP, 41 Sušačka gimnazija, 42 Osnovna škola - Čavle, 43
Groblje Drenovo, 44 Groblje Kozala, 45 Trsatsko groblje, 46
Okoliš crkve Blažene Djevice Marije - Trsat, 47 Okoliš crkve
sv. Romoulda i svih Svetih, 48 Okoliš crkve sv. Đorđa, 49
Muzej Narodne revolucije, 50 Pomorski i povijesni muzej
Hrvatskog primorja - Rijeka, 51 Belveder-drvored, 52 Mlaka
-Kantrida ulica Zvonimirova-Liburnijska - drvored, 53 Obala
Riva, 54 Ulica Ljudevita Gaja, 55 Ulica Vladimira Gortana,
56 Trg bana Josipa Jelačića, 57 Trg Josipa Broza-Tita, 58
Bulevar Joakima Rakovca, 59 Kamp Preluka park br. 1, 60
Kamp Preluka park br. 2, 61 Kamp Oštro-Kraljevica, 62
Kućni vrt pok. dr. Ante Svalbe, 63 Kućni vrt Davor Žeželić Čavle,
64 Vojarna na Trsatu, 65 Dom umirovljenika - park,
66 Vatrogasni dom - park7.


U tih 66 riječkih parkovnih objekata i lokaliteta - popis
dendroflore i trajnica, razvrstan na crnogoricu, bjelogoricu
i trajnice (s latinskim i narodnim imenima) i oznakom
njihove brojčane učestalosti ( 1 -5, 5-10 i više od 10 primjeraka)
objavili smo u časopisu "Hortikultura", br. 1-4, Zagreb,
1965. U ovom će napisu riječka parkovna dendroflora
i trajnice biti opisani prema botaničkoj sistematskoj pripadnosti.


Pregled vrsta prema sistematskoj pripadnosti


Sistematska razdioba za crnogorične vrste izvršena
je po Vidakoviću (1982). Za bjelogorične vrste primjenjena
je sistematika po A. C. Cronquistu (Jones & Luchisinger
1987). Determinacija je izvršena prema Aniću
(1946), Baileyu (1960), Van Geldernu (1986), Hillieru
( 1978), Krüssmannu (1972,1976), Rehderu ( 1951 ), Vidakoviću
(1982), VVelshu (1979), a nazivlje je preuzeto
odZandera(1993).


Dendro flora, tj. taksoni obrađeni su prema sistematskoj
pripadnosti u kojoj se vidi i njihovo zemljopisno
(geografsko) porijeklo, vitalnost, učestalost u parku i
mogućnost skupljanja sjemena ili uzimanje reznica.


Oznake upotrijebljene za zemljopisnu (geografijsku)
rasprostranjenost biljaka su ove:
Az = Azija,


z. Az. = zapadna Azija,
M. Az. = Mala Azija,
Eur. = Europa,
j . Eur. = južna Europa,
Medit. = Mediteran,
s. Afr. = sjeverna Afrika,
J. Am. = Južna Amerika,
S. Am. = Sjeverna Amerika,
hort. = kultivari ili križanci,
Cirkumbor. = cirkumborealna.


ŠUMARSKI LIST 3-4/1997 str. 37     <-- 37 -->        PDF

S. Bertović, M. Gcncralović. J. Karavla, J. Martinović: PRIRODA I PARKOVNI OBJEKTI U OPĆINI RIJEKA Šumarski listbr. 3-4, CXXI(1997), 133-160
Prijedlog za proglašenje rezervata i
poredbena istraživanja


Imajući na umu endeme i relikte, reliktne šume i osobite
raslinske tipove u sjevernojadranskom primorju i
riječkoj općini - predlažu se za posebnu zakonsku zaštitu
u grupi botaničkih ili šumskih rezervata ovi
lokaliteti: otočić sv. Marko, izvorište i gornji dio kanjona
Rječine, Vrh Kuk (1088 m) iznad Grobnika, Vrh
Treska (1238 m), kod Platka i južne dolomitne padine
vrha Fratar (1350 m).


Karta 4. Primjerna područja za usporedbena bioekološka i ostala ti


pološka istraživanja u Gorskom kotaru i Hrvatskom pri


morju (Bertović 1961 )


Brojčane oznake i nazivi lokaliteta na kartama sekcija Sušak 2a, 2c,


lb i ld(M=l : 25000):


1 Izvor Kupe, 2 Lividraga, 3 Lazac, 4 Kaličak, 5 Tisovac-Pjetlićev


vrh, 6 Zelin Crnoluški, 7 Rogozno-Tuhobić, 8 Senjavina- Luko


vište, 9 Plašina, 10 Zakuti-Drenovac-Grubišno-Lipica, 11 Gusli


ce-Veliko Snježno, 12 Radeševo-Jesenovica, 13 Borovica, 14 Pot-


hum, 15 Kamenjak, 16 Melnik, 17 Velika i Mala Ponikva


Po završetku Horvatovih vegetacijskih studija i kartiranja,
sa suradnicima (1962), u Gorskom kotaru i Hrvatskom
primorju i s početkom istraživanja i kartiranja
tipova šuma i šumskih staništa (Bertović 1961) izabrali
smo na kartama sekcija Sušak sedamnaest reprezentativnih
područja ("ključnih, pilot objekata") za poredbena
proučavanja (karta 4). Između njih u riječkom je
okolišu ovih 10 lokaliteta: Rogozno-Tuhobić, Senjavina-
Lukovište, Zakuti-Drenovac-Grubišno-Lipica,


Guslice-Veliko Snježno, Radeševo-Jesenovica, Borovica,
Pothum, Kamenjak, Melnik, Velika i Mala Ponikva.
Na tim su pokusnim objektima provedena fitocenološka
i pedološka proučavanja (Martinović, Bertović
1993) pa bi tamo bilo zanimljivo i višestruko korisno
nastaviti ostala bioekološka i šumarska istraživanja.


Literatura


Adamović , L. (1929): Die Vegetationsstufen der Adrialänder
(karta u mjerilu 1 : 2 000 000). Die Pflanzenwelt der Adrialänder,
Jena.


Barkman,J. J.,Moravec,J.,Rauschert,S. (1976): Code der
Pflanzensoziologischen Nomenklatur. Vegetatio, Vol. 32, 3,
Den Haag (ponovljeno 1986).


Barthling , F. G. (1820): De litoribus et insulis Maris Liburnici
dissertatio geographico- botanica. Universitas Hannoverae,
Hannover.


Beck-Mannagetta, G. (1901): Florenkarte von Illyrien. Die
Vegetationsverhältnisse der illyrischen Länder. Vegetation
der Erde, 4, Leipzig. (IL izd. Vaduz 1976).
Bertović , S. (1958): Prirodni uvjeti s vegetacijskim opisom i kartama
Krša (M= 1:500 000). Opći program kompleksne melioracije
krša Jugoslavije. Institut za šumarska i lovna istraživanja
NRH, Zagreb.
(1961): Istraživanje tipova šuma i šumskih staništa.
Šumarski list, 9-10, Zagreb.
(1963, 1974): Pregledna karta postojeće vegetacije u zapadnoj
Hrvatskoj, Šumarska enciklopedija, II, Zagreb; Vegetation
des nordwestlichen Karstgebietes von Jugoslavien
(apudHorvat, I. u.a.), Stuttgart.
(1983): Krš- Klimatskozonska vegetacijska područja i klimatski
dijagrami nekih meteoroloških postaja na kršu SFRJ
(karta), Šumarska enciklopedija, 2, Zagreb.
Bertović, S., Lovrić, A. Ž. (1987): Vegetacija i kategorije
njezine prirodne ugroženosti od požara; Karta orografskih
pjasa, bioklimata i pojasnili šumskih zajednica u dinarskom
kršu SFRJ. Osnove zaštite šuma od požara. CIP, Zagreb.
(1992): Uebersicht der Vegetation Kroatiens nach neueren
Untersuchungen. Tüxenia, 12, Göttingen.


Bertović, S., Lovrić, A. Ž.,Rac,M. (1993): Prirodoznanstvene
osobitosti - Vegetacijski pokrivač. Priroda i parkovni
objekti općine Rijeka (predano za tisak), Rijeka.


Brzac, T. (1954): Gospodarsko značenje nekih značajnijih vrsta
biljaka livada i kamenjara Hrvatskog primorja. Veterinarski
arhiv, XXIV, 4, Zagreb.


Hire , D. (1896): Vegetacija Gorskog kotara. Rad Jug. Akademije,
126, Zagreb.


Horvat, I. (1942): Biljni svijet Hrvatske. Zemljopis Hrvatske, II,
Zagreb.
(1942): Die Pflanzenwelt Kroatiens - Ein Blick auf die
Flora und Vegetation. Hrv. izd. bibliografski zavod, Zagreb.
(1951): Istraživanje i kartiranje primorskih obronaka zapadne
Hrvatske. Šumarski list, 6, Zagreb.
(1962): Vegetacija planina zapadne Hrvatske, s 4 karte
biljnih zajednica sekcije Sušak. Acta biologica, II, Prirodoslovna
istraživanja JAZU, 30, Zagreb.


Horvat, I., Bertović, S., Lovrić, A. Ž. (1988): Hrvatska -
Biljni pokrivač, Enciklopedija Jugoslavije, 5, Zagreb.
Horvat, I., Glavač, V., Ellenberg, H. (1974): Vegetation Sü


dosteuropas, Stuttgart.


Horvatić , S. (1963): Vegetacijska karta otoka Paga s općim pregledom
vegetacijskih jedinica Hrvatskog primorja. Acta biologica,
IV, Prirodoslovna istraživanja JAZU, 33, Zagreb.


Lorenz, J. R. (1860): Aufforstung und Cultivirung des Croatischen
Karstgebietes. Mitteil. Geogr. Gesel., IV ( 1 ), Wien.
Rossi, Lj. (1930): Pregled flore Hrvatskog primorja. Prirodoslovna
istaživanja Akademije, 17, Zagreb.




ŠUMARSKI LIST 3-4/1997 str. 36     <-- 36 -->        PDF

S. Bertović, M. Generalović, J. Karavla, J. Martinović: PRIRODA I PARKOVNI OBJEKTI U OPĆINI RIJEKA Šumarski list br. 3 4, CXXI ( 1997). 133-160
Slika 5. Klekovina bora krivulja i grmići dlakavoga sleča obrašćuju
stjenovit pretplaninski vrhunac Medvejci (1481 m)
(FotoA. Frković, 1993)


Gorski (montanski) pojas prostraniji je od pretplaninskog,
a stere se od slovenske granice do Tuhobića,
približno između 1250 i 900 m nadm. visine i u njemu
su uzrasle bujne, raznovrsne i najvrijednije šume. Viši
gorski (altimontanski) pojas obilježavaju mješovite i
čiste crnogorične sastojine, a klimatskozonska fitocenoza
jest bukve i obične jele (Calamintho-Abieti-Fagetum).
Njezin je premac i na svim primorskim obroncima
raširenija as. Seslerio autumnalis-Abietetum illyricae, u
kojoj uz hibridnu kršku jelu (Abies alba ssp. Ulyrica)
rastu i mnogi kserofilni grmovi. U tom višem gorskom
pojasu razvijene su i paraklimaksne zajednice: na vapnenačkim
grebenima as. Calamagrostio-Abietetum, u
ponikvama gorska smrekova šuma (Aremonio-Piceetum
excelsae Horv.) i na silikatima Brloškog acidofilna
as. Blechno-Abietetum albae. Niži gorski (submontanski)
orografski i raslinski pojas označuju različite bjelogorične,
pretežno bukove, šume: klimaksna as. Seslerio
autumnalis-Fagetum i intrazonalne zajednice Luzulo-
Fagetum, Aquifolio-Fagetum i Tilio-Taxetum. Gorski
bazofilni travnjaci većinom su livade, iz raslinske sveze
Meso-Bromion erecti Br. - BI, a na kiseloj podlozi iz
sveze Nardo- Galion Prsg.


Brdski polusredozemni (submediteranski) i sredozemni
(eumediteranski) pojas površinom je najveći i
zauzima gotovo cijeli jugozapadni dio riječke općine.
Glavno obilježje brdskoga pojasnog raslinstva su prirodne
šume različitih vrsta hrastova, koje su zbog jakih i
trajnih antropogenih utjecaja najvećim dijelom zastupljene
kao panjače, šikare i ostali degradacijski stadiji
različitih šumskih fitocenoza. U višem polusredozemnom
brdskom pojasu klimaksna je šuma hrasta medunca
i crnograba as. Seslerio-Ostryetum carpinifoliae (po
Horvatu raščlanjena u 5 subasocijacija), a intrazonalni
su: as. Ostryo-Quercetum dalechampii, acidofilna zajednica
na flišu Seslerio-Quercetum petraeae, prirodni
borici na dolomitu as. Polygalo-Pinetum nigrae i osebujna
šuma crne jele, as. Ostryo-Abietetum pardei. Niži
polusredozemni pojas obilježavaju zonalna kserotermna
šuma medunca i bjelograba, as. Querco-Carpine


tum orientalis (slika 6) i njezina subas. Q.-Carpinetum
orientalis lauretosum. Reliktna pramakija tise i crnike
(Taxo-Quer cetum ilicis) u kanjonu Rječine i omanja
površina makije hrasta crnike (Orno-Quercetum ilicis)
na krajnjem jugoistoku riječkoga brdskog područja,
predstavnici su već pravoga sredozemnog raslinstva.
Cijeli brdski pojas odlikuje se prostranim primorskim
livadnim zajednicama iz sveze Scorzonerion villosae
H-ić i kamenj arama: iz sveze Satureion subspicatae
Horv. u crnograbovom, a iz sveze Chrysopogono-Satureion
Horv. et H-ić. u bjelograbovu pojasu.


Slikao. Slojanje drveća i grmova u zaštićenom zabranu šume hra


sta medunca i bjelograba (Querco-Carpinetum orientalis)


kod Križišća.


(Crtež S. Bertovića 1950.)


Ravničarski pojas, u punom smislu, ne postoji u riječkom
području ali ima obličjem sličnih terena kao što
su zaravnjena dna dolina, ponikava i polja u kršu. Odlikuju
se higrofilnim ali i drugačijim biljnim zajednicama
prilagođenim osobitim ekološkim prilikama tih
stojbina. Takve su as. Ulmo-Fraxinetum angustifoliae
(dolina Rječine, V. i M. Ponikva kod Kukuljanova), as.
Rusco-Quercetum roboris i Rusco-Carpinetum betuli
(dolina Rječine, okoliš Križišća) te kamenjara Satureio-
Edraianthetum i eolofitne fitocenoze na vjetrometinama
Grobničkog polja.


Najbolji uvid u stvarnu (realnu) zastupljenost i raspored
šumskih te svih ostalih fitocenoza i kultura u istočnom
dijelu općine Rijeka daju četiri "Karte biljnih
zajednica jugozapadne Hrvatske", sekcija Sušak lb, ld,
2a i 2c (Horvat i suradnici 1962). Podrobniji pak opisi
nalazišta, ekoloških prilika, flornoga sastava i ostalih
osobitosti šumskih, livadnih, kamenjarskih i ostalih fitocenoza
nalaze se u Horvatovoj publikaciji i u rukopisu
ove naše cjelovite studije.




ŠUMARSKI LIST 3-4/1997 str. 28     <-- 28 -->        PDF

S. Bcrtović, M. Generalović, J. Karavla, J. Martinović: PRIRODA I PARKOVNI OBJEKTI U OPĆINI RIJEKA Šumarski list br. 3^1. CXXI ( 1997), 133-160
Meteorološka
postaja Hs 1 11 III IV V VI VII VIII IX X XI XII god. IV-IX X-III Orografski pojasi
ili lokalitet* m i bioklimati
Risnjak 1528 302 328 264 235 291 238 190 168 367 376 427 393 3579 1489 2090 viši
pretplaninski
niži
pretplaninski
Platak IU I 308 295 251 246 253 285 172 158 310 399 435 383 3495 1424 2071 visokogorski
Gomance 937 262 237 212 198 192 182 142 116 224 331 375 321 2792 1054 1738 visokogorski
Mrzla Vodica 771 287 257 198 194 181 167 119 125 224 324 355 353 2784 1010 1774 visokogorski
Fužine-brana 721 297 244 207 190 184 166 111 108 198 308 352 365 2730 957 1773 visokogorski
Vela Učka (hotel) 922 195 181 183 153 47 154 104 100 169 228 296 266 2176 827 1349 niskogorski
Zlobin 772 209 171 145 163 47 125 93 95 182 281 265 269 2145 805 1340 niskogorski
Plaše* 600 172 131 95 133 24 120 90 95 148 240 234 236 1818 710 1108 brdski, viši
submeditcranski
Hreljin 307 137 120 126 128 22 110 78 82 153 214 215 208 1693 673 1020 brdski, viši
submediteranski
Rijeka - Trsat 130 124 114 106 106 11 112 84 82 160 179 183 172 1533 655 878 brdski, niži
submediteranski
Rijeka 104 120 105 106 101 97 102 80 74 162 183 181 170 1481 616 865 brdski, niži
submediteranski
Kraljevica 20 91 92 88 92 91 100 74 64 124 154 163 160 1293 545 748 brdski, niži
submediteranski
Mali Lošinj 53 79 74 72 54 64 46 36 43 108 94 117 103 890 351 539 brdski,


eumediteranski


Tablica 2. Srednje mjese čne, godišnj e i sezonske količine padalina ( mm) na meteorološkim postajama i lokalitetima iz različitih bioklimata
u općin i Rijek a i njezinom okolišu, za 30-godišnje ( 1931 - 1960) razdoblje mjerenja (po Bertoviću)


* Vrijec Inosti r a lokalitetu interpolirane su prema podacima na neteorološkim postajama lijeka, Platak i Fužine - brana.
pravac S SI I JI J JZ Z SZ tišina
8] čestina 10.8 38.1 4.7 5.4 7.3 11.2 2.6 3.3 16.6
jakost 2.0 2.4 2.2 2.C 2.1 1.6 1.6 1.6


I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII god.


4.2 4.3 4.6 4.5 2.1 2.0 1.9 1.9 2.7 4.3 4.5 4.8 41.8
a2


1.1 0.9 1.0 0.7 0.3 0.5 0.4 0.3 0.5 0.8 1.1 1.3 8.9
b, 6.2 6.0 6.5 6.4 5.8 5.5 4.1 4.2 4.6 5.1 6.6 6.3 5.6
a3


5.7 6.2 4.6 4.1 4.4 4.5 9.5 10.3 9.5 9.0 4.8 6.1 78.7
b2


13.3 11.7 13.2 12.6 9.3 7.2 4.1 5.2 6.9 9.4 14.3 13.3 120.5
b3
c 101.7 116.9 136.6 168.1 220.9 240.8 288.4 262.9 202.4 165.8 98.9 89.6 2093.0
d, 20.0 20.0 23.4 27.3 29.6 35.0 36.0 35.8 32.6 28.8 22.1 20.4 36.0


8.5 9.3 12.0 16.0 20.8 24.6 27.4 27.1 23.5 18.7 13.5 9.9 17.6
d2


5.3 6.0 8.5 12.2 16.6 20.3 22.8 22.3 18.9 14.4 10.0 6.7 13.6
d3


7.5 8.4 11.1 14.8 19.6 23.2 26.2 26.0 22.6 17.8 12.4 8.8 16.5
d4


2.5 3.1 5.4 8.7 12.6 16.1 18.2 18.1 15.1 11.0 7.1 3.9 10.2
d5
-11.4 -12.8 -7.7 0.8 2.1 7.4 10.4 10.6 4.8 2.3 -4.5 -7.2 -12.8


d6
e] 64.4 63.0 62.8 61.6 63.6 63.1 57.9 59.0 63.5 65.5 68.6 66.4 63.3
e2 12 14 12 10 22 16 22 23 17 15 12 15 10
f, 141 120 122 115 106 110 88 108 172 163 177 154 1576.0
h 11.5 10.1 11.2 11.8 12.7 11.7 9.5 9.7 9.3 10.1 12.7 11.5 131.8


h 9.4 8.1 8.9 9.3 9.5 9.0 6.9 7.4 7.6 8.5 10.0 9.2 103.8
U 4.3 4.0 4.0 4.1 3.6 3.7 3.1 3.3 4.4 4.5 5.4 4.8 49.2
h 99.4 136.0 S5.5 74.6 109.2 94.2 52.2 204. 5 210.3 131.1 137.8 70.3 210.3


138




ŠUMARSKI LIST 3-4/1997 str. 27     <-- 27 -->        PDF

S. Bcrtović, M. Generalović, J. Karavla, J. Martinović: PRIRODA I PARKOVNI OBJEKTI U OPĆINI RIJEKA Šumarski list br. 3-4, CXXI ( 1997), 133-160
4 niskogorski (submontanski) bioklimat, bukove šume
s jesenskom šašikom (Seslerio autumnalis-Fagetum),


- podneblje brdskoga orografskog pojasa
5 brdski (kolinski) viši polusredozemni bioklimat, crnograbove
šume s jesenskom šašikom (Seslerio-Ostryetum
carpinifoliae),
6 brdski (kolinski) niži polusredozemni bioklimat, šume
hrasta medunca i bjelograba (Querco-Carpinetum
orientalis),
7
brdski (kolinski) sredozemni bioklimat, makije hrasta
crnike (Orno-Quercetum ilicis),


- podneblje ravničarskoga orografskog pojasa
8 ravničarski (planarni) primorski bioklimat, različitih
intrazonalnih fitocenoza.
Prostoran raspored navedenih orografskih pojasa i
analognih bioklimata (s biljnim zajednicama koje ih obilježavaju)
u riječkoj općini vidi se na priloženoj karti 2.


Podaci iz 30-godišnjeg razdoblja (1931-1960, u Atlasu
klime SFRJ) pokazuju mnoge zanimljivosti o srednjim
mjesečnim, sezonskim i godišnjim temperaturnim i padalinskim
osobitostima na meteorološkim postajama,
koje obilježavaju orografske pojase, bioklimate i zonal-Karta 2. OROGRAFSKI POJASI I ANALOGNI BIOKLIMATI
na vegetacijska područja u općini Rijeka (tablice 1 i 2). U PODRUČJU OPĆINE RIJEKA (po S. Bertoviću)
Kako se, uz ostalo, vidi u potpunom visinskom slojanju - Pretplaninski (subalpinski): viši ( 1 ) i niži (2)
(zonaciji) od klekovine bora krivulja (Risnjak) do hras-- gorski (montanski): viši (3) i niži (4)
tovo-bjelograbovih šuma s lovorom (Rijeka), na oko - brdski (kolinski): polusredozemni viši (5) i niži (6),
22 km zračne udaljenosti, razlika između godišnjih sredozemni (7)


srednjaka temperature zraka iznosi samo 10,8 °C, a u - ravničarski (planarni): priobalje, dna dolina i poni


l"nn t-vr\lio li Wen (Öl


količini padalina čak 2098 mm.


Meteorološka Hs r god. ampl Orografski
postaja I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII pojasi i
ili lokalitet* m N EGr. bioklimati


Risnjak* 1528 45°26´ 14° 37´ -4.7 -3.2 -2.5 0.6 6.1 9.5 11.8 12.2 9.4 4.8 0.2 -1.2 3.6 16.5 viši
pretplaninski


Jesenovica* 1338 45° 26´ 14°33´ -3.9 -2.6 -1.2 2.1 7.3 10.9 13.2 13.2 10.3 5.7 1.1 -0.1 4.6 17.1 niži
pretplaninski


Platak 1111 45°25´ 14° 34´ -3.0 -1.9 0.2 3.9 8.8 12.6 14.8 14.5 11.5 6.8 2.1 -0.4 5.8 17,8 visokogorski


Gomance 937 45° 30´ 14° 26´ -2.3 -1.1 1.4 5.6 10.0 13.2 15.6 15.1 12.5 7.4 3.0 -0.1 6.7 17.9 visokogorski
Mrzla vodica 771 45° 22´ 14°41´ -2.2 -2.3 2.2 5.9 10.0 14.2 16.9 15.7 12.3 7.4 3.2 -0.1 6.9 19.1 visokogorski
Fužine-brana 721 45° 18´ 14°43´ -1.5 -0.7 2.7 7.0 11.3 15.5 17.6 16.7 13.5 8.7 3.9 1.0 8.0 19.1 visokogorski


niskogorski


Plaše* 600 45° 17´ 14°37´ 0.0 0.8 4.1 8.7 12.6 16.9 18.9 18.1 15.1 10.4 5.4 2.4 9.4 18.9 brdski, viši
submediteranski


Rijeka 104 45° 20´ 14° 27´ 5.4 6.2 9.0 13.1 17.5 21.3 23.8 23.5 20.0 14.8 10.3 7.3 14.4 18.4 brdski, niži
submediteranski


Kraljevica 20 45° 16´ 14° 34´ 5.6 6.3 9.1 13.1 17.7 21.6 24.4 23.9 20.7 15.6 10.6 7.5 14.7 18.8 brdski, niži
submediteranski


Mali Lošinj 53 44° 32´ 14° 28´ 6.9 7.6 9.6 13.3 17.9 21.6 24.4 24.1 20.9 16.2 12.0 9.1 15.3 17.5 brdski,
eumediteranski


Tablica 1. Srednje mjesečne i godišnje temperature zraka (°C) i njihova godišnja kolebanja (amplitude) na meteorološkim
postajama i lokalitetima* iz različitih bioklimata u općini Rijeka i njezinom okolišu, za30-godišnje (1931 - 1960)
razdoblje mjerenja (po Bertoviću)




ŠUMARSKI LIST 3-4/1997 str. 25     <-- 25 -->        PDF

S. Bertović, M. Generalović, J. Karavla, J. Mattinović: PRIRODA I PARK0VN1 OBJEKTI U OPĆINI RIJEKA Šumarski list br. 3^1, CXXI( 1997), 133-160
inž. S. V. Letinića - odlučilo izdvojiti i usporedno objaviti,
(v. "Hortikultura, 62, 1-4, 1995.) iz sveukupnoga
zanimljivog i vrijednog materijala, sažete ekološke napise
i opširniji (ali ne i potpun) opis perivoja i parkovnih
objekata (po tč. 3 i 5. programa).


Prirodoznanstvene osobitosti
(piše S. Bertović)


Osnovne prirodne čimbenike (reljef, klima, kamena
podloga, tlo, biljni pokrivač), zapravo sastavnice prirodnih
sustava (ekosustava, ekosistema), današnjica ozbiljno
uvažava jer svugdje odlučno djeluju na život i
gotovo sve čovjekove djelatnosti.


Zato su ovdje, usklađeno sa sadržajem cjelovite publikacije
i na osnovi opširnijih istraživanja (a osobito istaknutih
hortikulturnih objekata) sažeto opisana glavna
prirodna obilježja. To je važno zbog potpunije predodžbe
i ocjene postojećih stojbinskih prilika, ali i nastavka
proučavanja i zaštite parkovno-pejzažnih objekata,
šumskih sastojina i životne okolice u riječkoj općini.


U mnogim znanstvenim, osobito geografskim publikacijama
(Rogić 1970; Roglić, Riđanović, Šegota
1975; Stražičić, Rogić 1975 i dr.) prirodni ekološki
činitelji su podrobno opisani. Ta činjenica i ograničen
časopisni prostor dopuštaju ovdje navesti samo najhitnije
i one novoutvrđene spoznaje.


Reljef i orografski pojasi


Po Rogliću (1975, 1988) Kvarnerski sektor reljefno
je najizrazitiji, najdinamičniji i najkrševitiji dio Hrvatskog
primorja. U građi reljefa tamošnjega dubokog krša
prevladavaju paleogene i mezozojske karbonatne
stijene (vapnenci, dolomiti), a u manjoj su mjeri zastupljeni
paleogeni fliš pa donjomezozojske i paleozojske
klastične naslage i tek lokalno kvartarne taložine (okolica
Dražica na Grobničkom polju).


U općoj reljefnoj slici opisivanog područja, na prerezu
od obale Riječkoga zaljeva do najviše točke, vrhunca
Veliki Risnjak (1528 m), osobito se ističu na sjeveru
i sjeveroistoku gorski, jugozapadno brdski predjeli,
u središnjem dijelu Grobničko polje (279-327 m) i


´Potpuna službena pismohrana i izvoran rukopis završenog dijela
naslovljene studije pohranjeni su kod inž. M. Generalovića u Rijeci,
a kartografske podloge u Katedri za geodeziju Šumarskog fakulteta
Sveučilišta u Zagrebu.


2 U cijeloj Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini najviši vrhunci dosežu
tek u viši pretplaninski pojas. Stoga je za naše krajeve pogriješno
govoriti o planinskom pojasu, o planinskoj klimi, o planinskoj vegetacijskoj
zoni, (a pogotovu o šumama), o planinskim prometnicama
i prijevojima, o planinskom gospodarstvu, turizmu i si. Oni stvarno
postoje u Sloveniji, Crnoj Gori, Kosovu i Makedoniji.
Obrazložen i iscrpniji napis o toj tematici autor je pripremio za objavljivanje
u dogledno vrijeme.


3 Po količini meteoroloških postaja (Opatija, Rijeka, Kraljevica) te
parametara pojedinih klimatskih elemenata (39) i pojava (9) - podneblje
u brdskom nižem submediteranskom orografskom pojasu i
bioklimatu zasad je najpodrobnije prikazano i obilježeno u publikaciji
RHMZ-a, koju su priredili Kirigin, Šinik i Bertović (1971).


na jugu dolina Rječine s deltom i zaravnjenim riječkim
priobaljem. Istočno od Bijele Škalje (1459 m), masiva
Obruča (1377 m), Fratra (1350 m) i Jesenovice(1375 m),
uz granicu s Gorskim kotarom, izdiže se u dinarskom
(SZ-JI) pravcu pružanja neprekinut niz gorskih kosa s
najvišim vrhovima: Medvejci (1481 m), Planina (1428
m) - Guslice (1492 m) - Međuvrhi (1463 m) - Snježnik
(1506 m), Veliki Risnjak (1528 m), Tuhobić (1105 m)-
Strgarnica (1098 m) - Jelenčić (1105 m), Kosa (1012
m), što zorno prikazuje "Karta općine Rijeka" (Karta 1,
skupina autora 1984).


Osim zemljopisnih pojednosti na toj su karti istaknute
visinske zone ograničene proizvoljno odabranim
slojnicama, odnosno ljestvicom nadmorskih visina po
100 m. Reljefne karte slične vrste i sadržaja, različitih
mjerila i hipsometrijskih ljestvica, najčešće su u različitoj
tematskoj kartografiji, stručnim opisima, urbanističkim
prostornim planovima i si. No osim realne predodžbe
obličja terena po visinskim zonama one ne odaju
ostale ekološki zanimljive i važne pojedinosti.


Imajući na umu poznat utjecaj i tijesnu povezanost
reljefa s klimatskim razlikama, promjenama i procesima
u tlu, raslinstvu i ostalim stojbinskim prilikama u životnom
okolišu (Horvat 1949, 1962) - Bertović (1963,
1984, 1987, 1994) izdvaja sa širega bioekološkoga stajališta
takve reljefne cjeline, a to su orografski pojasi i
potpojasi ... unutar kojih su obuhvaćeni izjednačeni
utjecaji i promjene koje proizvode svi reljefni faktori
na podneblje, tlo i biljni svijet u nekom području.


U tom se smislu svugdje pa i u riječkom okolišu mogu
razlikovati upadljivi, višestruko važni i ekološki
znakoviti ovi orografski pojasi i potpojasi: pretplaninski
(viši i niži),2 gorski (viši i niži), brdski i ravničarski,


koje u prirodi dobro obilježavaju zonalne i intrazonalne
biljne zajednice. Tako shvaćen i uže razlikovan reljef
posredno upućuje na klimatske, pedološke, vegetacijske
i gospodarske različitosti, stoje teorijski i praktično
vrlo važno.


Podneblje i bioklimati


Najstariji dokument o vemenskom motrenju u Rijeci
jest meteorološki izvještaj dr. Nikole Tillera za godinu
1842. Otada se, s manjim prekidima i promijenjenim
položajem stanice, vremenska opažanja obavljaju: do


1. prosinca 1977. na meteorološkoj postaji Rijeka-grad
(Hs = 104 m,

nadnevka i danas na met. postaji Rijeka-Kozala (Hs =
120 m, ep = 45° 20´N, X = 14° 27´ E Gr.)


O klimi Rijeke i okolice objavljeno je vrlo mnogo
publikacija3, a o podneblju u odnosu s reljefom i zonalnim
raslinstvom u primorskim i ostalim krajevima u
Hrvatskoj najčešće su pisali Horvat (1939, 1949, 1962),
Bertović (1960, 1971, 1975, 1981-1994), i u novije vrijeme
Seletković & Katušin (1992).




ŠUMARSKI LIST 3-4/1997 str. 23     <-- 23 -->        PDF

IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI - ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS Šumarski list br. 3-4, CXXI (1997), 133-160
UDK 630* 279.001 (497.13)


PRIRODA I PARKOVNI OBJEKTI U OPĆINI RIJEKA*


RIJEKA PARKS AND NATURE AREAS


Stjepan BERTOVIĆ, Milan GENERALOVIĆ, Josip KARAVLA, Jakob MARTINOVIĆ**


SAŽETAK: Iz neobjavljenoga opsežnog rukopisa naslovne publikacije
(1993) ovdje se daju izvodi i sažeti prikazi nekih prirodnih osobitosti i
parkovnih objekata u Rijeci i riječkoj općini. Opisuju se glavni ekološki
činitelji: reljef i podneblje s orografskim pojasima i bioklimatima, litološka
grada, tla i biljni pokrivač. Težište članka je pregled 66 parkovnih objekata s
iscrpnim popisom uresne dendoflore i trajnica. Kratkoću teksta nadomještaju
sadržajni prilozi i dokumentacija: karte, tablični podaci, klimatski dijagrami i
si. Predlaže se osam parkova za osobitu zakonsku zaštitu u grupi hortikulturnih
objekata i pet botaničkih rezervata.


Ključne riječi: Rijeka i okoliš - litološke; reljefne; klimatske; pedološke i vegetacijske osobitosti, parkovni objekti, dendrološka inventarizacija.


Uvodne pripomene o publikaciji
Također se suglasio s njihovim prijedlogom o proširenom
sadržaju istraživanja i obuhvatu predviđene publi


(piše M. Generalović)
kacije pod naslovom "Priroda i parkovni objekti općine
U ljetu godine 1990. desio se u Rijeci događaj, lijep i Rijeka". Za provedbu toga istraživačko-publicističkovrlo
rijedak unutar hortikulturnih zbivanja u Hrvatskoj. ga zadatka koordinatori su krajem ljeta 1990. dogovoPrigodom
umirovljeničkog oproštaja sa svojim dugorili
suradnju različito specijaliziranih stručnjaka i sastagodišnjim
referentom za okoliš Milanom Generalovi-vili ovaj Nacrt sadržaja (i obrađivače):
ćem, dipl. inž. šumarstva - njegova matična ustanova, 1. Predgovor knjizi (inž. J. Rechner)
ondašnja "Samoupravna interesna zajednica (SIZ) 2. Uvod (dr. S. Bertović, mr. J. Karavla, inž. M. Generalostambeno-
komunalnih djelatnosti općine Rijeka" osivić,
prof. inž. arh. Zdenko Sila
gurala je primjeren novčani iznos i povjerila mu zada3.
Prirodoznanstvene osobitosti
tak da organizira opis hortikulturno oblikovanih stama)
zemljopisne značajke (dr. Tomislav Šegota)
b) podneblje i bioklimati (dr. S. Bertović)


benih okoliša u kojem je obavljao nadzor i prikupljao


c) litološke i pedološke značajke (inž. Nikola Magaš, dr.


materijale za predviđenu publikaciju o riječkim par-


Jakob Martinović)


kovnim površinama. (Slika 1).


d) vegetacijski pokrivač (dr. S. Bertović, mr. Andrija Želj-


Stvaran začetnik te parkovne obrade, tajnik spomeko
Lovrić, mr. Mladen Rac)
nute SlZ-e, Josip Rechner, dipl. inž. grad., prihvatio je 4. Zakonom zaštićeni objekti prijedlog
da nositelji zadatka i usklađivači cjelokupnog kulture (dr. Radmila Matejčić)


-


- prirode (inž. Marko Randić, inž. Višnja Zaputović)
rada budu dipl. inž. M. Generalović, mr. Josip Karavla i


5. Hortikulturni objekti a) parkovi, b) stambeni okoliš, c)
dr. Stjepan Bertović.


bolnice i škole, d) sportska i dječja igrališta, e) groblja, f)
okoliš sakralnih i ostalih zaštićenih objekata, g) drvoredi,


* Iz naslovljenoga neobjavljenog rukopisa ove opsežne publikacije,
ovdje će se dati samo kratki opisi najvažnijih područnih ekoloških aleje i ostali parkovni objekti, h) značajni doprinosi horznačajki
i rezultati dendrološke inventarizacije riječkog uresnog raslintikulturnih
zanesenjaka u Rijeci (mr. J. Karavla, inž. M.
stva s najpotrebnijim primjedbama.
Generalović, inž. Z. Sila, inž. Jerko Đeldum, inž. Rudolf


** Prof. dr. sc. Stjepan Bertović, dipl inž. šum. 10040 Zagreb, Grižan


Starčević).


skaul.br. 19 D/V.
Milan Generalović, dipl. inž. šum. 51000 Rijeka, Šetalište XIII. divizije 6. Zaštita čovjekove životne okolice
br. 1 l/II. a) atmosfera, okoliš i pitka voda (mr. Nada Matković, dr.
Mr. sc. Josip Karavla, dipl. inž. šum. 10000 Zagreb, Šenoina ul. br.


Kazimir Kauzlarić, mr. Višnja Hinić)


14/III.


b) periodske promjene u stanju vegetacije i tla (dr. J. Mar


Dr. sc. Jakob Martinović, dipl. inž. šum. 10000 Zagreb, Ul. braće Do-
many br. 4/XIV. tinović, dr. S. Bertović)




ŠUMARSKI LIST 3-4/1997 str. 33     <-- 33 -->        PDF

S. Bcrtović, M. Generalović, J. Karavla, J. Martinović: PRIRODA I PARKOVNI OBJEKTI U OPĆINI RIJEKA Šumarski list br. 3^1, CXXK1997), 133-160
Tla na području općine Rijeka
provedena je i globalna znanstvena inventarizacija tla i
izrađena pedološka karta u mjerilu 1:50 000. Sastavljen


(piše J. Martinović)


je i pedološki prijedlog o namjeni za općinski prostorni
plan (Martinović 1977).


Uvod


Na osnovi navedenih radova iscrpnije smo istraživali


Tla riječkog područja, u prošlih tridesetak godina, i opisali pedološke značajke i sastavili kartu tala u općini
proučavalo se u više navrata. Prva istraživanja (Z. Gra-Rijeka (u približnom mjerilu 1:75 000), u kojim je obučanin
1962, 1963, Bertović-Martinović 1965, 1967) odhvaćeno
tamošnjih 36 pedokartografskih jedinica (Marnose
se na pedološke prilike pojedinih biljnih zajednica tinović 1993). Ovdje dajemo samo vrlo sažet prikaz litoi
međuodnos vegetacijskih i pedoloških taksonomskih loških i pedoloških značajki te prvi (tablica 5) "Statistijedinica.
Kasnije (Martinović 1973, 1978, Mayer 1979) čki opis glavnih svojstava tala u riječkoj općini".


Svojstva tla


HoriDebP20
5umg/ 100
Glina u%


Red. zont ljina pHuH 20 g.tla K 2Oumgl00g Humus u % (0,002 mm) Broj


Nazlvtla


broj


uzoraka


tla tla X t V X t V X t V X t V X t V


1.
Crnica
organogena Amo 12 5,9 0,52 8,8 10,5 8,23 78,4 42,9 15,76 36,7 44,9 20,10 44,8 20,2 4,76 23,6 3
2.
Crnica
organomineralna Amo 15 6,8 0,51 7,5 1,1 0,42 38,2 18,5 6,39 34,5 15,3 4,98 32,5 39,1 12,91 33,0 11
3.
Rendzina na
dolomitu Amo 16 7,7 0,15 1,9 1,5 0,82 54,7 16,3 10,34 63,4 16,0 7,08 44,2 28,4 13,69 48,2 4
4.
Smeđe tlo na
vapnencu, Amo, oh 10 6,4 0,68 10,6 1,0 0,63 63,0 21,0 10,45 49,8 12,2 1,97 16,1 42,1 6,23 14,8 14
plitko
(kalcikambisol) (B)rz 26 6.6 0,93 14,1 1,2 0,64 53,3 9,4 3,21 34,1 4,4 2,07 47,0 49,4 16,53 33,5 7
5.
Smeđe tlo na
vapnencu, Amo, oh 20 7,4 0,32 4,3 1,1 0,68 61,8 28,1 11,78 41,9 8,2 2,06 25,1 45,9 11,32 24,7 7
srednje duboko
(kalcikambisol) (B)rz 39 7,5 0,21 2,8 0,7 0,32 45,7 12,5 8,21 65,7 3,3 0,89 27,0 55,9 6,53 11,7 7
6.
Crvenica Amo 9 6,8 0,81 11,9 2,2 1,37 62,3 25,3 10,81 42,7 9,4 2,4 25,5 49,3 3,13 6,4 5
braunizirana (B)rz 18 7,0 0,73 10,4 0,6 0,18 30,0 9,1 2,83 31,1 4,8 0,94 19,6 55,6 6,3 11,4 5
7.
Distrično smeđe Aoh 12 4,6 0.10 2,2 1,1 1,05 95,4 33,5 3,17 .9,5 11,8 2,41 20,4 25,6 5,70 22,3 3
tlo na pješčenjaku (B)v 63 4,9 0,10 2,0 0,6 0,23 38,3 5,5 0,18 3,3 5,2 1,41 27,1 27,8 3,82 13,7 3
X.
Vrtna tla slabije P 20 7,6 0,19 2,5 0,9 0,68 75,5 19,0 15,4 81,0 5,5 2,28 41,4 31,6 5,68 18,0 4
agrotehnike
9.
Vrtna tla
intenzivnije P 20 7,6 0,38 5,0 13,1 9,27 70,8 30,0 20,17 67,2 10,1 7,72 76,4 50,5 14,29 36,3 5
agrotehnike
Tablica 5. Statistički opis svojstava glavnih tipova tala u općini Rijeka (po Martinoviću, 1993.)


Činitelji tvorbe tala
(kalcikambisol). Na tom supstratu također nalazimao: u


nižim i toplijim položajima derivate crvenice (terra ros


Prvenstvene pedogenetske karakteristike riječkog sa), u višim i hladnijim predjelima, uz kalcikambisol,
područja jesu: matični supstrat dominantno zastupljen još i crnice na vapnencima te mjestimično, na prodoritvrdim
i čistim mezozojskim vapnencima, razvijen ma dolomita, i rendzine. Perm i karbon uglavnom su
krški reljef, širok raspon klimatskih uvjeta i dugotrajan zastupljeni klastičnim naslagama s prevladavanjem siutjecaj
čovjeka. Raznolikosti pedosfere pridonijela je likatnih minerala. Na njima su se oblikovala kisela
uz to i translokacija zemljišnog materijala (vodom, lesmeđa
tla (distrični kambisol) s tipičnim, lesiviranim i
dom i vjetrom) u geološkoj prošlosti. podzoliranim podtipovima. Kvartar je na istraživanom


Prema podacima kompilacijske geološko-litološke području zastupljen morenskim, potočnim bujičnim i
karte (Magaš 1969) područje općine Rijeka čine naslajezerskim
naslagama i na njima formiranim karbonatge
različite starosti, od karbona do holocena. Više od nim i izluženim rendzinama.
3/4 površine pripada krednim i jurskim vapnencima s Recentni pedogenetski procesi i evolucija tala pod
dominantno zastupljenim smeđim tlom na vapnencu snažnim su utjecajem bioklimatskih činitelja. U subal


143




ŠUMARSKI LIST 3-4/1997 str. 50     <-- 50 -->        PDF

S. Bertović, M. Generalović, J. Karavla, J. Martinovic: PRIRODA I PARKOVNI OBJEKT] U OPĆINI RIJEKA Šumarski list br. 3-4, CXXI( 1997), 133-160
Kriissmann, G. (1972): Handbuch der Nadelge- Sila, Z. (1952): Vrtno-arhitektonska i floristička
holze, I—III, Berlin, 366 pp. obrada gradskih parkova - Parkovno nasljeđe Ri;´
eke, S/ 43l52´


Krü s sm a nn,G. (1976): Handbuch der Laubgehölze, ....Iblf; ^H^?A ´ r ,
I-III Berlin 1448 pp V i d a k o v i c, M. ( 1982): Četinjače, morfologija i vanvv´
jabilnost. JAZU - Liber, Zagreb, 655 pp.
M atejč i Ć,R. (1990): Kako čitati grad. Rijeka, 495 pp. Welch , H. J. (1979): Manual of Dwarf Conifers,
Rehder , A. (1951): Manual of Cultivated Trees and USA, 493 pp.
Shrubs. The Macmillan Company, New York, Zander , R. (1993): Handwörterbuch der Pflanzenna996
pp. men, 14 Afl, Stuttgart, 810 pp.


Summary: A group of authors (Rijeka 1993) made a study that remained unpublished.
Its contents, twenty authors and a preceding publication of the Rijeka
nature and park distinctive features (Generalović) are presented.


In terms of relief and karst formation, the Kvarner sector is the most distinguished
and dynamic in all Croatian Littoral region. In the structure of the karst
relief, the prevailing are Paleocene and Mesozoic carbonate rocks with paleocene
fliss, paleozoic clastic layers and Quartär sediments in places. Submountainous,
mountainous, hill and lowland orographic belts are the components of the relief.
In the maritime climate of the whole greater Rijeka area, eight bioclimates are distinguished:
subalpine, montane, submediterranean, hilly Mediterranean, and
lowland. The Rijeka environment has been described according to the climatic
classifications of Koppen, Thornthwaite and Walter. Enclosed are the maps of
highland zones, orographic belts and analogue bioclimates, the tables of climatic
figures and diagrams after Gaussen and Walter (Bertović).


The interdependence of the lithological structure and soil types is described.
According to the yet unpublished map, thirty-six pedocartographic units have
been established in the Rijeka surroundings. There is a table-form statistic review
of the main soil types and their properties (Martinovic).


In the description of the vegetation cover, there are all climax phytocenoses,
and the most distinguished locally conditionedparaclimax phytocoenoses on the
cross-section of the submountainous peaks down to the coastline. Enclosed is a
forest vegetation map of nature areas. Five sites of endemic flora and vegetation
are suggested for a special legal protection as nature reserves. Further seven locations
are suggested to serve for the follow-up bioecological research (Bertović).


In the most detailed part of the study - the description of the decorative tree flora
in Rijeka parks - sixty-six park areas have been studied: city parks, school
parks, churchyards, hospital areas, kindergartens, sports grounds, camping sites
and others. According to the dendrological inventory, the vegetation in these areas
is composed of 75 conifer taxons, 228 broadleaved taxons and 35 perennials.
Table titled "List of trees and perennial plants in the Rijeka and neighboring
parks" marks the occurrence of the individual plant species in parks (1-66) and
their numerical frequency (1-5; 5-10 and over 10 specimens). The oldest conifers
are the Himalaya cedars (Cedrus deodara) in the Vladimir Nazor park; the pyramidal
cypresses (Cupressus sempervirens var. sempervirens); Atlas cedar (Cedrus
atlantica) and Lebanon cedar (Cedrus libani) in the Mlaka park. In the Kozala
cemetery area there are old Himalaya ceders, 23 m high, 60 cm in diameter, a
Lebanon cedar 27 m high, 28 cm in diameter. In the Trsat churchyard, a Chinese
arbor vitae (Thuja orientalis) reaches the height of 17 m, 35 m diameter. Of the
broadleaves, the oldest are the wild chestnuts (Aesculus hippocastanum) in the
Mlaka park and the maple-leaved plane (Platanus x hispanica) 17 m x 65 cm. In
the Kozala cemetery there is a 18m high, 38 cm in diameter Japanese sophora
(Sophora japonica). A 13 m high and 75 cm in diameter bitter oak (Quercus cerris)
grows on the Trsat churchyard beside a 14 m high and 170 in diameter pubescent
oak (Quercus virgiliana). The following have been recommended for a special
legal protection: August Cesarec Park; Mlaka Park, Vladimir Nazor Park;
the Old Park


Of "Katica Mitel Katinka"; Vidov Park, Trsat Park, Kozala cemetery park and
the Trsat churchyard. The multitude of decorative taxons in the Rijeka park areas
with the improvement of the ornamental horticulture nursery activities in all
Croatian Littoral can be maintained only if this vegetation is respected, protected
and regularly improved (Karavla).




ŠUMARSKI LIST 3-4/1997 str. 35     <-- 35 -->        PDF

planinskog pojasa. Jednolika je izgleda i osim nje su tek njaci (rudine) na Risnjaku i ostalim vrhovima zauzimamjestimično
razvijene bukova klekovina (H. a.-Fage-ju malene površine i uglavnom pripadaju vegetacijskoj
tum suffruticosum Horv.) i u dubokim hladnim ponikva-svezi oštre vlasulje, Festucion pungent is Horv.
ma as. Listew-Piceetum excelsae. Pretplaninski trav


Karta3.
PRIRODNA PODRUČJA RASPROSTRANJENOSTI
ŠUMSKE VEGETACIJE
Sastavili: S. Bertović, A. Ž. Lovrić i M. Rac (1993)


Pretplaninski pojas
1 Klekovina bora krivulja,
Lonicero-Pinetum mughi Horv.
2 Pretplaninsa bukova šuma,
Homogyno alpinae-Fagetum (Horv.) Borh.
3 Bukova šuma s ljigovinom i milavom,
Oreoherzogio-Fagetum (Horv.) Fuk.
4 Pretplaninska smrekova šuma,
Listero-Piceetum excelsae (Horv.) Fuk.
Gorski i oromediteranski pojas
5 Suma bukve i obične jele,
Calamintho-Abieti-Fagetum (Horv.) Borh.
6 Šuma krške jele s milavom,
Calamagrostio-Abietetum Horv.
7 Šuma obične jele s rebračom,
Blechno-Akietetum Horv.
8 Bukova šuma s bekicama,
Luzulo-Fagetum (Mark.) Meus.
9 Šuma lipe i tise,
Tilio-Taxetum Glav.
10 Bukovo-jelova šuma s jesenskom šašikom,
Seslerio autumnalis-Abietetum illyricae (Treg.) Fuk.
11 Bukova šuma s jesenskom šašikom,
Seslerio autumnalis-Fagetum (Horv.) Wrab.
12 bukova šuma s božikovinom,
Aquifolio-Fagetum (Bert.) Gent.


Brdski - submediteranski i eumediteranski pojas
13 Šuma crne jele i crnograba,
Ostiyo-Abietetum pardei (Kuš.) Lovr.
14 Crnoborova šuma s krestušcem,
Polygalo-Pinetum nigrae Horv.
15 Crnograbova šuma s jesenskom šašikom,
Seslerio-Ostryetum carpinifoliae Horv. et Hić.
16 Šuma hrasta bjeloduba s crnograbom,
Ostryo-Quercetum dalechampii (Horv.) Garn, et Hebr.
17 Šuma hrasta kitnjaka s jesenskom šašikom,
Seslerio autumnalis-Quercetum petraeae Pold.
18 Šuma hrasta medunca i bjelograba,
Querco-Carpinetum orientalis Hić.
19 Pseudomakija bjelograba s lovorom,
Carpinetum orientalis lauretosum (Hić.) Wrab.
20 Makija hrasta crnike,
Orno-Quercetum ilicis Hić
21 Reliktna pramakija tise i cinike,


Taxo-Quercetum ilicis Lovr. et al.
Vlažne zone u primorskim dolinama, ponikvama i poljima
22 Šuma običnog graba s veprinom,


Rusco-Carpinetum betuli Horv.
23 Šuma običnog brijesta i poljskog jasena,
Ulmo-Fraxinetum angustifoliae Horv.
24 Šuma hrasta lužnjaka i običnog graba,
Rusco aculeati-Quercetum roboris Bert.




ŠUMARSKI LIST 3-4/1997 str. 32     <-- 32 -->        PDF

S. Bcrtović, M. Generalović, J. Karavla, J, Martinović: PRIRODA I PARKOVNI OBJEKTI U OPĆINI RIJEKA Šumarski list br. 3^1, CXXI( 1997), 133-160
Sve to dobro se uočava na klimatskom dijagramu i


klimatogramu meteorološke postaje Rijeka, za 30-go


dišnje razdoblje mjerenja (slike 3 i 4).
Niti u ovom najnovijem 30-godišnjem temperaturnom
i padalinskom nizu mjerenja nema, u prosjeku (!),
mjeseca sa srednjim minimumom temperature zraka ispod
0°C i nema razdoblja suše i suhoće (slika 4, oznake
p, m, n).
Između ostalih klimskih osobitosti u bioklimatu Ri


jeke, u 30-godišnjem razdoblju, zanimljive su i uočljive
ove:


-
srednje godišnje temperature zraka kretale su se između
12,7° C (1980) i 14,4° C (1961),
-
srednja godišnja kolebanja (amplitude) temperature
zraka zabilježena su u granicama između 15,8° C
(1977) i 24/1° C (1956),
-
srednji minimumi temperature zraka ispod 0°C zabilježeni
su samo zimi u godinama 1956, 1963 i 1985,
-
ekstremne vrijednosti zračnih temperatura, tj. najviša
apsolutna maksimalna temperatura zraka dosegla
je 36,0° C (1957), a najniža apsolutna minimalna
temperatura zraka se spustila na -12,8° C,
-
ukupne godišnje padaline količinski su se kretale između
983 mm (1957) i 2340 mm (1960) s minimumima
u toplijoj polovici godine (od travnja do rujna,
uključivo),
-
suše i suhoće, u različitom trajanju i sezonama, zabilježene
su u 20 godina promatranog razdoblja. Ističu
se uzastopno povezane njihove pojave - trogodišnja
1960-1962. i petogodišnja od 1969 do 1973.
Literatura


Bertović,S.(l 960): Klimatološka opažanja kao komponenta
tipološkog istraživanja šuma; Meteorološki podaci iz
razdoblja 1925-1940. i 1948-1957.; H. Walter &H. Lieth-
Svjetski atlas klimadijagrarna (prikaz publikacije);
Klimadijagrami Hrvatske za razdoblja 1925-40. i
1948-57. Obavijesti Instituta za šumarska i lovna istraživanja
NRH, 10, Zagreb.
(1963): Reljef kao stanišni čimbenik. Šumarska enciklopedija,
2, Zagreb.
(1971): Klimatski podaci SR Hrvatske (Razdoblje
1948-1960). Grada za klimu Hrvatske, ser. II, br.5,
RHMZ, Zagreb.
(1975): Prilog poznavanju odnosa klime i vegetacije u
Hrvatskoj (Razdoblje 1948-1960). Acta botanica,
VII/2, Prirodoslovna istraživanja JAZU, 41, Zagreb.
(1981): Klimatski podaci, dijagrami, klimatogrami i
klimakartogram Hrvatske za razdoblje 1961-1975 (priređeno
za tisak), Zagreb.
(1984): Reljef kao ekološki čimbenik u planiranju prostora;
Vrijeme i podneblje u prostornom planiranju; Vegetacijski
pokrivač u planovima uređenja prostora. Prostor
i čovjekova okolina u dugoročnom razvoju SRH,
II, Urbanistički institut SRH, Zagreb´
(1987): Prostorno planiranje: Reljef; Vrijeme i podneblje;
Vegetacijski pokrivač. Šumarska enciklopedija, 3,
Zagreb.


(1987): Reljef. Ibid., Zagreb.
(1987): Reljef i njegova uloga u zaštiti vegetacije od


požara; Podneblje i bioklimati. Osnove zaštite šuma od
požara. CIP, Zagreb.
(1988): Klimatski dijagrami meteoroloških postaja iz
različitih kontinentskih i primorskih bioklimata SRH.
Hrvatska - Klima. Enciklopedija Jugosl., 5, Zagreb.
(1990): Jugoslavija - Klima: Klimatski dijagrami met.
stanica iz različitih kontinentskih i maritimnih bioklimata
Jugoslavije; Godišnji hod srednjih temperatura
zraka i srednjih količina oborina na met. postajama iz
različitih orografskih pojasa, kontinentskih i maritimnih
bioklimata i njihovih prirodnih vegetacijskih područja
u SFRJ. Enciklopedija Jugosl., 6, Zagreb.
(1994): Prilog ekologijsko-prostornom tumačenju i
značajkama reljefa i podneblja u Gorskom kotaru: Reljefi
orografski pojasi; Podneblje i bioklimati. Zbornik
radova - 40 god. nacional, parka "Risnjak", Crni Lug.
(1994): Neke prirodne značajke u Zagrebačkoj regiji.
Hortikultura, god. 61, 1-4, Zagreb.


Bertović, S., Lovrić, A. Ž. (1992): Klimadiagramme meteorologischer
Stationen im Bereich verschiedener
kontinantaler und mediterraner Bioklimate in Kroatien.
Uebersicht der Vegetation Kroatiens nach neueren Untersuchungen.
Tuexenia 12, Göttingen.


DHMZ (1991): Podaci meteorološke postaje Rijeka za razdoblje
1956-1985. Pismohrana Državnoga hidrometeorološkoga
zavoda R. Hrvatske, Zagreb.


Grupa autora (1984): Zajednički prostorni plan općina
Crikvenica, Opatija i Rijeka (do 2005. godine), Rijeka.


Horvat, I. 1939): Biljnosociološka istraživanja šuma u Hrvatskoj.
Glasnik za šumske pokuse, 6, Zagreb.
( 1949): Nauka o biljnim zajednicama, Zagreb.
(1962): Vegetacija planina zapadne Hrvatske, s četiri
karte biljnih zajednica sekcije Sušak. Acta biologica, II,
Prirodoslovna istraživanja JAZU, 30, Zagreb.


Kirigin, B., Šinik, N., Bertović, S. (1971): Klimatska
područja Hrvatske prema Köppenovoj i Thornthwaiteovoj
klasifikaciji (karte). Klimatski podaci SR Hrvatske
(Razdoblje 1948-1960). Građa za klimu Hrvatske,
RHMZ, ser. II, br. 5, Zagreb.


Makjanić, B. (1990): Jugoslavija - Klima. Klimatski tipovi
prema Köppenovoj klasifikaciji (karta). Enciklopedija
Jugoslavije, 6, Zagreb.


Penzar, B., Penzar, I. (1990): Osvrt na vrijeme i klimu
Kvarnerskoga zaljeva. Ekološki glasnik, I, 9-10,
Zagreb.


Rogić, V (1970): Prostor riječke komune - prilog poznavanju
regionalno-geografske problematike. Geografski
glasnik, 32, Zagreb.


Roglić, J. (1988): Hrvatska - Oblici reljefa i geomorfološka
regionalizacija. Enciklopedija Jugoslavije, 5, Zagreb.


Roglić, J., Ridanović, J., Šegota, T. (1975): Sjeverno
Hrvatsko primorje (Opći dio - prirodna osnova). Geografija
SR Hrvatske, 5, Zagreb.


Seletković,Z.,Katušin,Z. (1992): Klima Hrvatske. Šume
u Hrvatskoj, Zagreb.


Stražičić, N., Rogić, V. (1975): Sjeverno Hrvatsko primorje.
Rijeka i njezina okolica -jedinstvena regionalna
cjelina. Geografija SR Hrvatske, 5, Zagreb.




ŠUMARSKI LIST 3-4/1997 str. 31     <-- 31 -->        PDF

Slika 4. Klimatogram meteorološke postaje Rijeka, za 30-godišnje razdoblje (1956-1985. godine), po S. Bertoviću




ŠUMARSKI LIST 3-4/1997 str. 30     <-- 30 -->        PDF

S. Bertović, M. Generalović, J. Karavla, J. Martinović: PRIRODA I PARKOVNI OBJEKTI U OPĆINI RIJEKA Šumarski list br. 3-4, CXXI ( 1997), 133-160
Slika 2. Klimatski dijagrami meteoroloških postaja iz različitih orografskih pojasa i bioklimata u zaleđu Kvarnerskoga zaljeva: niži pretplaninski
bioklimat, Vrh Učke (razdoblje 1969-1975), as. Oreoherzogio-Fagetum — visokogorski bioklimat, Gomance(1931-1960), as.
Seslerio autumnalis-Abietetum — niskogorski bioklimat, Učka-hotel (1928-1934), as. Seslerio autumnalis-Fagetum (po Bertoviću)


Slika 3. Klimatski dijagram meteorološke postaje Rijeka: niži brdski
submediteranski bioklimat (razdoblje 1956-1985), as.
Querco-Carpinetum orientalis (po Bertoviću, u smislu
Gaussena i Waltera)


Iako s nepotpunim podacima i iz različitih opažačkih
razdoblja4 ipak klimatski dijagrami m. postaja Vela
Učka, Gomance i Učka-hotel mogu poslužiti cjelovitijoj
predodžbi podneblja u brdskom riječkom i susjednim
gorskim predjelima i bioklimatima (slike 2 i 3).


4 Osim "bijelih mrlja", tj. većih područja bez meteoroloških postaja različita,
prekinuta i podacima manjkava razdoblja mjerenja, česta su
poteškoća za brojčanu obilježbu i realnu usporedbu bioklimata.


Tumač za klimatske dijagrame i klimatograme (si. 2, 3,4) meteoroloških
postaja:


a) Meteorološka postaja, b) nadmorska visina postaje (m), c) broj
godina (period) mjerenja, d) srednja godišnja temperatura zraka
(°C), e) srednja godišnja količina padalina (mm), f) apsolutni maksimum
temperature zraka, g) srednji maksimum temperature zraka
najtoplijeg mjeseca, h) srednje kolebanje (amplituda) temperature
zraka, i) srednji minimum temperature zraka najhladnijeg mjeseca,
j) apsolutni minimum temperature zraka, k) godišnji hod srednjih
mjesečnih temperatura zraka, 1) godišnji hod srednjih mjesečnih
količina padalina, m) sušno (aridno) razdoblje, n) razdoblje suhoće,


0) vlažno (humidno) razdoblje, p) mjeseci sa srednjim minimumom
temperature zraka ispod 0°C, r) mjeseci s apsolutnim minimumom
temperature zraka ispod 0°C


Key to climatic diagrams and climagraph (fig. 2, 3, 4): a) meteorological
station, b) level above sea (m), c) number of years (period)
of surveying, d) mean annual air temperature (°C), e) mean annual
precipitation (mm), f) absolute maximum of air temperature, g)
mean maximum of the warmest month´s air temperature, h) average
oscillation (amplitude) of air temperature, i) mean minimum air
temperature of the coldest month, j) absolute minimum of air temperature,
k) annual distribution of mean monthly air temperatures,
1) annual distribution of mean monthly precipitation, m) dry (arid)
period, n) period of drought, o) humid period, p) months with mean
minimum air temperature below 0 °C, r) months with absolute minimum
air temperature below 0°C.


Od naših prvih usporedbi raslinstva i podneblja
(1960, 1975 i dr.) klimatski dijagrami i klimatogrami u
smislu Gaussena i Waltera, iz istih razdoblja mjerenja,
pokazali su se vrlo dobrim za pregledan sintetičan prikaz
temperatura i padalina u općoj obilježbi pojedinih
klimatskozonskih vegetacijskih područja i bioklimata,
za utvrđivanje njihovih međusobnih razlika i kolebanja
u pojedinim godinama i duljim razdobljima (Bertović
1975,1981).




ŠUMARSKI LIST 3-4/1997 str. 29     <-- 29 -->        PDF

S. Bcrtović, M. Generalović, J. Karavla, J. Martinović: PRIRODA 1 PARKOVNI OBJEKTI U OPĆINI RIJEKA Šumarski list br. 3-4, CXXI ( 1997), 133-160
Tablica 3. Mjesečni i godišnji srednjaci nekih klimatskih elemenata i pojava na meteorološkoj postaji Rijeka, u
brdskom orografskom pojasu i nižem submediteranskom bioklimatu, za 30-godišnje razdoblje
1956-1985. (po Bertoviću)


Tumač oznaka: a] pravci, čestine vjetra i tišne (%) i jakosti vjetra (bofora) -a2 broj dana s jakim vjetrom > 6 bof.) -a3 broj


dana s olujnim vjetrom (> 8 bof.) -b t oblačnost (u stupnjevima oblačnosti 0-10) -b2 broj vedrih dana (srednja
dnevna oblačnost < 2,0) -b3 broj oblačnih dana (srednja dnevna oblačnost > 8,0) - c sunčevo sjanje (insolacija
trajanje u satima) - d, apsolutne maksimalne temperature zraka (°C) -d2 srednje maksimalne temperature zraka
( °C) -d3 prosječne temperature zraka (°C) -d4 srednje terminske temperature zraka u 14,0 sati ( °C) -d5 srednje
minimalne temperature zraka (°C) -d6 apsolutne minimalne temperature zraka (°C) ej relativna vlaga zraka (%)


-e2 najmanje vrijednosti relativne vlage zraka (%) f, prosječne količine padalina (mm) -f2 broj dana s količinom
padalina > 0,1 mm -f3 broj dana s količinom padalina > 1,0 mm -f4 broj dana s količinom padalina > 10,0 mm -fs
najveće dnevne količine padalina (mm) gt broj dana s tučom -g2 broj dana s grmljavinom -g3 broj dana s maglom


-g4 broj dana sa snježnim pokrivačem
dubina
2.0 cm
I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII god.
a 12.5 15.5 19.9 23.7 42.8 44.6 39.6 39.8 32.4 30.4 20.4 15.6 44.6
b 7.5 7.1 10.6 13.6 21.2 25.8 25.5 25.3 21.5 16.8 10.58 7.9 14.1
B 3.9 3.9 8.1 12.1 17.4 21.1 23.9 23.1 19.3 14.9 8.7 5.8 13.6
b 1.6 2.9 5.5 10.8 15.0 19.8 22.4 21.6 17.8 13.8 7.0 3.6 12.8
c -4.6 -3.0 -0.8 4.5 7.4 9.4 13.6 13.0 7.8 3.5 -0.8 -4.4 -4.6
dubina
20.0 cm
d 10.2 9.6 13.7 19.4 24.8 25.6 27.9 29.1 23.7 21.0 16.0 11.2 29.1
e 8.1 7.4 10.6 13.3 18.4 23.7 24.3 24.7 21.1 16.7 11.6 8.5 14.3
E 4.9 5.4 8.0 11.9 16.2 20.1 22.7 22.7 19.6 15.6 10.2 7.0 13.7
e 2.8 3.7 5.7 10.7 14.4 19.1 21.3 21.0 18.2 14.6 8.7 6.2 12.9
f 1.1 1.4 2.0 7.1 10.4 15.2 18.1 17.2 14.6 8.2 5.2 1.4 1.1
dubina
50.0 cm
g
h
9.0
6.9
8.5
7.2
11.2
8.6
14.0
12.4
20.5
17.3
22.6
21.4
24.9
22.6
24.4
22.6
22.5
21.4
19.6
17.1
14.8
12.3
11.5
9.3
24.9
13.9
H 5.7 5.6 7.6 11.1 15.1 19.0 21.2 21.7 19.4 16.1 11.3 8.1 13.5
h 4.3 4.6 9.1 10.3 13.6 17.6 19.8 20.7 18.4 15.3 10.1 6.6 18.9
i 2.2 2.6 3.0 7.6 10.7 15.0 17.8 18.0 16.0 12.5 7.4 4.0 2.2


Tablica 4 Temperature tla (CC) na dubinama od 2.0 cm, 20.0 cm i 50.0 cm na meteorološkoj postaji Rijeka za 12-godišnje


(1978 - 1989) razdoblje mjerenja: najviše vrijednosti terminskih maksimalnih temperatura tla (a, d, g), najniže vrijednosti
terminskih minimalnih temperatura tla (c,f, i), granične srednje temperature tla (b, e, h) iz različitih godina


mjerenja i srednjaci temperature tla (B, E, H) za promatrano razdoblje (po Bertoviću)


Za upoznavanje ekoloških prilika i za stojbinski o-30-godišnjeg razdoblja 1956-1985 i neki podaci o
pis riječkoga prirodnog raslinstva, samoniklih i stranih temperaturama tla iz razdoblja 1978-1989 (DHMZ,
uresnih drvenastih vrsta, parkovnih objekata i životne 1991), predočeni u tablicama 3 i 4.
okolice - prvenstveno je važno podneblje u nižem po-Ne upuštajući se u opis tih za raslinstvo najodlučlusredozemnom
pojasu i bioklimatu. Uvid u najvažnije nijih klimatskih činitelja, upozoravamo da srednja teratmosferske
prilike tamošnjega (djelomično gradski minska temperatura zraka u 14.0 sati (koja se ubraja
utjecanog) iskonskog područja subass. Querco~Car-među biološki najutjecajnije) iznosi 16,5 °C te da su popinetum
orientalis lauretosum daju poprečne i apsoluprečne
godišnje temperature zraka i one na tri dubine u
tne vrijednosti na meteorologijskoj postaji Rijeka, iz površinskom dijelu tla gotovo jednake.




ŠUMARSKI LIST 3-4/1997 str. 26     <-- 26 -->        PDF

S. Bcrtović, M. Generalov«, J. Karavla, J. Martinović: PRIRODA I PARKOVNI OBJEKTI U OPĆINI RIJEKA Šumarski list br. 3^4, CXXI ( 1997), 133-160
Karta 1 : KARTA OPĆINE RIJEKA I NJEZINE VISINSKE ZONE


Prema najpoznatijim klimatskim klasifikacijama riječko
područje opisano je ovako: po Köppenu (Makjanić
1990) priobalje i brdske predjele obilježavaju tipovi
C - umjereno tople-vlažne klime (s oznakama Cfsa i
Cfsc), a gorske predjele podtipovi D - vlažne borealne
ili snježno-šumske klime (oznake Dfsb i Dfsc); po
Thornthwaiteu (Kirigin, Pleško 1971) Rijeka, s indeksom
efektivnosti oborina P/E = 115, ima humidnu
klimu (P/E = 64 -127), a tamošnji gorski krajevi su


perhumidni (P/E > 128); po Walteru (Bertović 1975),
Rijeku obilježava glavni klimatski tip V. - umjereno topao,
uvijek vlažan, s jasnim hodom temperature po godišnjim
dobama i samo s povremenim mrazovima.


Višegodišnja iskustva pokazuju, da su ove ali i druge
svjetske razdiobe, indeksi, faktori i formule za označivanje
klime preopćeniti. Zato smo za klimatološke
opise razmjerno malenih područja uveli pojam fitobioklimat
ili bioklimat. Pod njime podrazumijevamo "pro


storno definiran pojas (područje, potpodručje) ili lokalitet
s izraženim osobitostima podneblja (klimatskim tipom)
i s određenim, toj klimi, prilagođenim vegetacijskim
tipom (biljnom zajednicom, fitocenozom)". U duhu
te naše bioklimatologijske interpretacije - koja uvažava
zemljopisni položaj, reljef, zonalne i intrazonalne
biljne zajednice - mogu se u riječkom okolišu, analogno
orografskim pojasima (i potpojasima), dobro uočiti i
definirati ova podneblja, odnosno bioklimati i klimatskozonske
fitocenoze koje ih obilježavaju:


- podneblje pretplaninskoga orografskog pojasa
1 višipretplaninski (subalpinski) bioklimat, klekovine
bora krivulja (Lonicero-Pinetum mughi),
2
niži pretplaninski (subalpinski) bioklimat, pretplaninske
bukove šume (Homogyno alpinae-Fagetum),


- podneblje gorskoga orografskog pojasa
3
visokogorski (altimontanski) bioklimat, šume bukve
i obične jele (Calamintho-Abieti-Fagetum),




ŠUMARSKI LIST 3-4/1997 str. 24     <-- 24 -->        PDF

S. Bertović, M. Generalović, J. Karavla, J. Martinović: PRIRODA I PARK0VN1 OBJEKTI U OPĆINI RIJEKA Šumarski listbr. 3-^t, CXXI (1997), 133-160
c) opterećenost vegetacije polutantima (dr. Nikola Komlenović)
d) šume i šumarstvo (inž. Josip Janeš) e) lovstvo (dr.
Dominik Raguž)


7. Urbanizam i komunalna izgradnja (dipl. inž. arh. Jasenka
Rechner, dipl. inž. arh. Z. Sila)
8. Životopisi zaslužnih za hortikulturu i prirodu u Rijeci
(više autora)
9. Zaključci
i smjernice za obnovu parkova i unapređenje
čovjekove životne okolice (nekoliko autora)
10. Sažeci sadržaja publikacije po poglavljima, tč. 1-9., na
hrvatskom, talijanskom i engleskom jeziku (pojedini autori
- obradivači)
11. Popisi najvažnije literature po pojedinim poglavljima, tč.
1-9. (pojedini autori) i sva aktualna bibliografija
12. Bilješke o piscima knjige (prof. Z. Sila, dr. S. Bertović,
(mr. J. Karavla i dr.)
U prikupljanju geodetsko-kartografskih podloga,
sređivanju meteoroloških i ostalih podataka, izradi crteža,
dijagrama i u ostalim tehničkim radovima sudjelovali
su: Velimir Campanello, Vesna Jakovljević, Štefanija
Katunar, Stanislav Košćal, mr. Janja Milković, inž.
Pavao Pahljina, Vesna Štefiček i Ivan Zubović. Svoje
fotografije i dijapozitive za predviđenu studiju ustupili
su mr. J. Karavla, inž. M. Generalović i prof. Z. Sila, a
mnoge je na trošak SlZ-e snimio Foto "Zorž".


Dana 21. kolovoza 1990. mr. Karavla održao je s
urednicom programa Brankom Molnar, u jutarnjoj emi


siji RTV-Rijeka, razgovor o predviđenim istraživanjima
prirode i opisu perivoja u Rijeci i okolišu. Ujesen


(5. listopada 1990.), pod vodstvom inž. J. Rechnera i dr.
S. Bertovića, održani su u prostorijama SlZ-e, radni sastanak
i aktualni dogovori većine istraživača i obrađivača
planirane problematike.
Nakon sklopljenih ugovora i odmah započetih radova
dovršeno je u godini 1992. oko 90% terenskih, laboratorijskih
i ostalih istraživanja i rukopisa o pojedinim
temama. No, zbog potrošenih novaca i usprkos vrijedne
pomoći od ustanove "Gradska groblja - Rijeka" morao
se odgoditi dovršetak radova.


Po ukidanju biv. SlZ-e, novoosnovani Fond u komunalno-
stambenoj djelatnosti općine Rijeka zastupao
je, od svibnja 1991 do 1994, direktor mr. Zvonimir Klepac.
U tom i kasnijem razdoblju mjerodavni "Odjel za
urbanizam i zaštitu okoliša u Rijeci" pokazao je razumijevanje
i podršku ali nije uspio osigurati potrebna financijska
sredstva za dovršetak i redakciju rukopisa a
pogotovo ne za sve pripreme i tisak publikacije.1


Uvjereni smo, da jedan tako rijedak pothvat u našoj
hortikulturnoj i šumarskoj djelatnosti ne bi smio proći
sasvim nezapaženo. Zato se - na poticaj redaktora i
predviđenog urednika publikacije dr. S. Bertovića, a uz
cijenjenu susretljivost i pomoć glavnih urednika časopisa
"Šumarski list" dr. B. Prpića i "Hortikultura" dipl.


Slika 1. Prirodne listopadne šumice i kulture rubnoga izvangradskog dijela i parkovno raslinstvo u gradu, vrednote su i ures Rijeci i njezinoj
okolici
("Realizacija Roma" Rijeka, D. Trinajstić, 1994.)




ŠUMARSKI LIST 3-4/1997 str. 47     <-- 47 -->        PDF

S. Bertović, M. Generalović, J. Karavla, J. Martinović: PRIRODA I PARKOVNI OBJEKTI U OPĆINI RIJEKA Šumarski list br. 3 4. CXXI (1997), 133-160
Rod: SENECIO L. - kostriš


i
i


235.
S. bicolor Tod. (Eur.; B, b, x, y)
-starac, pepeljuga
Rod: SANTOLINA L.


236.
S. chamaecyparissus L. (j. Eur.; A, a, y)
- santolina
237.
S. chamaecyparissus ´Argentea´ (hort; A, a, y)
Razred: LILIOPSIDA (= MONOCOTYLEDONAE)
-jednosupnice
Podrazred: ARECIDAE
Re&.ARECALES
Porodica: ARECACEAE-(PALMAE)
Rod: CHAMAEROPS L.


238.
Ch. humilis L. - mala žumara (Médit; B, b)
Rod: TRACHYCARPUSH. Wendl.


239.
T. fortunei (Hook) H. Wendl. (Az.;B,b)
-velika žumara
Podrazred: COMMELINIDAE


Red:
COMMELINALES


Porodica: COMMEL1NACEAE


Rod:
TRADESCANTIA


240.
T. virginiana L. (S. Am.; C, c, y)
Red:
CYPERALES


Porodica: POACEAE (GRAMINEAE)


Rod: PHYLLOSTACHYSSieb. etZucc.


241.
Ph. aurea Carr. ex A. etC. (Az.;C,b,y)
I Riv-žuti bambus |
Rod: MISCANTHUS Anderss.


242.
M. sinensis ´Zebrinus´ (Az.;C, c, y)
Podrazred: ZINGIBER1DAE


Red:
Z1NGIBERALES


Porodica: MIJSACEAE


Rod: MUSA L.


243.
M. basjoo Sieb. (Az.; C, b)
-japanska divlja banana
Porodica: CANNACEAE
Rod: CANNA L. - kana


244.
C. indica Ait. - kana (S. Am.; C, c, x)
Podrazred: LILIIDAE


Red:
LILIALES


Porodica: LILIACEAE


Rod: ASPARAGUSL.


245.
A. acutifolius L. - šparožina (j. Eur., Médit.; A, b)
246.
A. tenuifolius Lam. (Eur.; b, b)
- tankolisna šparožina
Rod: ASPIDISTRA Ker- Gawl. - aspidistra


247.
A. elatior Bl. - aspidistra (Az.; C, c, y)
Rod: CONVALLAR1A L. - đurđica
248. C. majalis L. - đurđica (Eur., Az.; C, c)
Rod: HEMEROCALLIS L.
249. H.fulvaL. (Az.; A, a, y)
Rod: HOSTA Tratt.
250. //. lancifolia Engl. (Az.; C, c, y)


Rod: KNIPHOFIA Moench - tri toma


251.
K. uvaria Hook. - tritoma (s. Afr.; C, c, y)
Rod: LILIUML.- Ljiljani


252.
L. martagon L. -turski ljiljan (Eur., Az.; C, c, x)
Rod: OPHIOPOGON Ker -Gawl.


253.
O.japonicus Ker- Gawl. (Az.; C, c, y)
-japanska đurđica
Rod: RUSCUS L.


254.
R. aculeatus L. - bodljikava (J. Eur., Az.; A, a)
veprina, koštrika
255.
R. hypoglossum L. (Eur., Az.; B, b)
- mekana veprina
256.
R. hypophyllumh. (Eur., Az.; B, b)
- uskolisna veprina
Rod: P;4Al4LMedik.


257.
D. racemosa (L.) Medik. (s. Afr., Az.; C, c)
- aleksandrijska lovorika
Porodica: IRIDACEAE
Rod: IRISL. -perunika


258.
/. germanica L. - perunika (Eur., Az.; A, a, y)
Porodica: AGAVACEAE
Rod: AGAVE L. - agave


259.
A. americana ´Variegata´ (hort.; A, a, y)
- varijegirana agava
Porodica: SMILACACEAE
Rod: SMILAXL.


260.
S. aspera L. - tetivika (j. Eur., s. Afr., Az.;
| | B, b)
Rod: YUCCA L.


261.
Y. jilamentosaL. -juka (S. Am.; A, a, y)
Rod: PRAĆENA


262.
D. draco (L.)L.- zmaj e vac (s. Afr.; B, b, y)
Porodica: DIOSCOREACEAE
Rod: TAMUSL.


263.
T communis L. (Eur., S. Afr., Az.;
-bljušt, kuka B, b)


ŠUMARSKI LIST 3-4/1997 str. 46     <-- 46 -->        PDF

S. Bcrtović, M. Generalović, J. Karavla, J. Martinović: PRIRODA I PARKOVNI OBJ KKTI U OPĆINI RIJEKA Šumarski list br. 3-4, CXXI ( 1997), 133-160
Porodica: LAMIACEAE


Rod: THYMUS L.


200. Th. serpillum ´Subspicata´
- majčina dušica
Rod: ROSMARINUSL.


201. R. officinalis L. - ružmarin
Rod: LAVANDULA L.


202.
L. angustifolia M\\l.
-trma, despik
203. L. latifolia Medik. - despik
Porodica: LABIATAE
Rod: MENTHA L. - metvica


204. M. aquatica L, - metvica
Rod: STACHUS L. - čistac


205. S. byzantina K. Koch
Red: SCROPHULAR1ALES
Porodica: BUDDLEJACEAE
Rod: BUDDLE JA


206. B. davidii ´Royal Red´ - budleja
Porodica: BIGNONIACEAE
Rod: CAMPSIS Lour.


207.
C. radicans (L). Seem, ex Bur,
-tekoma
Rod: CATALPA Scop.


208. C. bignonioides Walt. - katalpa
Porodica: OLEACEAE
Rod: JASMINUML.


209.
J. nudiflorum Lindl.
-zimski jasmin
Rod: FORSYTHIA Vahl.


210.1 F. suspens a Vah\.
- viseća forsitija
211. F. viridissima Lindl.
- kineska forsitija
Rod: FRAXINUSL.


212.1 F. excelsior L.
-običan, gorski jasen
213. F. ornus L. - crni jasen
Rod: LIGUSTRUML.


214.
L.japonicum Thunb.
-japanska kalina
215. L. lucidum Ait.
216. L. ovalifoliutn Hassk.
- sitnolisna japanska kalina
(Eur.; A, a, y)


(j. Eur.; A, a, y)
(Médit.; A, a, y)


(Médit; A, a, y)


(Eur., s. Afr.; Az.;


C, c, x)


(M. Az., Az.; C, c, y)
(hört.; B, b, y)


(S. Am.; C, c, y)
(S. Am.; B, c, x)
(Az.;B,b, y)


(Az.;B,b)


(Az.;B, b)


I (Eur., M. Az.; B, b)


(Eur., s. Afr., M.
Az; A, b,x)


(Az.;A, a, x)


(Az.; C, c, y)


(Az.;A, a, y)


Rod: OLEA L.


217.
O. europaeassp.europaeaL. (Eur., Médit.; A, a, x)
-obična ili pitoma maslina
218.
O. europaea ssp. sylvestris (Eur., Médit.; A, a, y)
Rony - divlja maslina
Rod: SYRINGA L.


219. S. vulgaris L. - običan jorgovan
(Eur., Az.; B, b)
Porodica: SCROPHULARIACEAE
Rod: PAULOWNIA Sieb. etZucc


220. P. tomentosa Stend.
(Az.; B, c, x)
- pustenasta paulovnija
Red: DIPSACALES
Porodica: CAPRIFOLIACEAE
Rod: ABELIA R. Br.


221.
A. floribunda (Mart, et Gal) (S. Am.;B,c,y)
Decne. - abelija
Rod: LONICERA L.


222.
L. nitida Wils. - zimzelena (Az.; A, a, y)
kineska kozokrvina
223.
L. pileata Oliv. - zimzelena (Az.;A, a, y)
kineska kozokrvina
Rod: SAMBUCUSL.


224.
S. nigra L. - obična bazga (Eur., M. Az.,
Afr.,Az.; A, a)
Rod: SYMPHORICARPOS Duham.
225.I& albus (L.) S. F. Blake I (S. Am.; B,b, y)


- bijeli ili grozdasti biserak
226.
S. microphyllus H. B. K. (S. Am.; C, c, y)
-sitnolisni biserak
Rod: VIBURNUM!..
227´. V. odoratissimum Ker- Gawl. Az.; C, c)


228.
V tinus L. - iemprika (j. Eur., Médit.;
A, a, x)
229. V tinus ´Aureovariegata´
(hort.; C, c)
Rod: WEIGELA Thunb.


230.1 W.jlorida (Bunge) A. DC.
|(Az.;B,b,y)
- vajgela
Red: ASTERALES
Porodica: ASTERACEAE (COMPOSITAE)
Rod: ARTEMISIA L. - pelin


231. A. arborescensL.- veliki pelin
(Eur., Az.; C, c, y)
232. H. italicum L. - smilje
(j. Eur.; C, c)
Rod: LEUCANTHEMUMMili. - ivančica


233.
L. vulgare DC. Eur., Az.; B, b, x)
I - livadna ivančica |
Rod: RUDBECKIA L. - pupavica


234. R. hirta L. pupavica
(S. Am.; C, c, x)


ŠUMARSKI LIST 3-4/1997 str. 45     <-- 45 -->        PDF

S. Bertović, M. Generalović, J. Karavla, J. Martinović: PRIRODA I PARKOVNI OBJEKTI U OPĆINI RIJEKA Šumarski list br. 3-4, CXXI (1997), 133-160
Rod: PARTHENOC1SSUSPlanch.


165. P. quinquefolia Planch.
(S. Am.; B, b)
- peterolističava lozica
166.
P. tricuspidata Planch. (Az.;B, b, b)
-trošiljkasta lozica
Red: SAPINDALES
Porodica: SAPINDACEAE
Rod: KOELREUTERIA Laxm.


167. K. paniculata Laxm.
(Az.; C, c)
- kelreuterija
Porodica: H1PPOCASTANACEAE
Rod: AESCULUSL.-divlji kesten
168.U.y7avaSoland. |(S.Am.;C,c)
-žuti divlji kesten


169.
A. hippocastanum L. (Eur.; B, b, x)
- običan divlji kesten
170.
A.paviaL. -crveni (S.Am.;B, b)
divlji kesten
Porodica: ACERACEAE


Rod: ACERL. -javori


171.
A. campestre L. (Eur., s. Afr., M.
-klen, poljski javor Az., Az.; B,b, x)
172. A. monspessulanumh.
(Eur., s. Afr., Az.;
- maklen, makljen A, a, x)
173. A. negundoL.
(S.Am.;B, b)
- negundovac, pajavac
174.
A.platanoides L. - javor mliječ (Eur.,M, Az.,
Az.; B, b, x)
175. A.platanoides´Faassem Black´
(hort.; C, c,)
176. A. platanoides´Schwedleri
(hort.; C, c)
177.
A. pseudoplatanus L. (Eur., M. Az.; C, c)
-gorski javor
178.
A. pseudoplatanus (hort.;C, c)
´Atropurpureum´
179.
A. sacharinum L. (S. Am.; C, c)
-srebrolisni javor
Porodica: ANARCADIACEAE
Rod: COTINUSMiM. -rujevina


180. C. coggygria Scop. - običan ruj
(j. Eur-, Az.; C, c)
Rod: PISTACIA L.


181. P. terebinthus L. - smrdljika
(Medit.; B, b)
Rod: RHUSL.


182. R.typhinaL.- kiselo drvo
(S.Am.;C,b)
Porodica: SIMAROUBACEAE


Rod: AILANTHUSDesf. - pajasen


183. A. altissima Swingle -pajasen
Az.; B, b)
Porodica: MEL1ACEAE


Rod: MELIA L.


184. M. azedarach L. - očenašica
(Az.; C, b)
Porodica: RUTACEAE
Rod: PONCIRUSRaf.
]85.\ P trifoliata (L.)Raf.


- gorka naranča
Rod: Ä6T/1L.-mrvica
186.
R. divaricata L. -rutvica
Red: GERANIALES
Porodica: GERANIACEAE


Rod: PELARGONIUM L´Herit ex Ait. - žeravac


|(Az.;C,c)


(j.Eur.;C, c)


187.
P.grandiflorumWulâ.
- zeravac
Red: APIALES


Porodica: ARAL1ACEAE


Rod: HEDERA L. - bršljani


188.1//. colchica K. Koch-perzijski bršljan


189. H. helix L. - običan bršljan
190. H. helix ´Gracilis´
191.
H. helix "MarginataElegantissima´
Podrazred: ASTERIDAE
Red: GENT1ANALES
Porodica: APOCYNACEAE
Rod: NERIUML.


192.
N. oleander L. — oleander|
Rod: VINCA L.


193.
V. major L. - velika ilimuška pavenka
194.
V. minor L.- mala iliženska pavenka
Red: SOLANALES
Porodica: SOLANACEAE
Rod: SOLANUML. - pomoćnica


195.
S. dulcamaraL.
- paskvica, gorkoslad
196.
S. lycopersicum L.
- pomoćnica
Rod:^77?Q/^L.-velebilje


197.
A. belladona L.-velebilje1
Red: LAMIALES
Porodica: VERBANACEAE
Rod: VITEXL.


198. V. agnus castus L. -konopljika
Rod: SALVIA L.


199.
S. officinalis L. - kadulja
(s. Afr.; C, c,y)
I (M. Az.,Az.;B,b,y)


(Eur.; A, a, y)


(hort.; C, c, y)


(hort.; C, c, y)


(Eur., Medit, Az.;
| A, a, y)


(Eur., Medit; B, b, y)
(Eur., M. Az.;B,b, y)


(Eur.,s.Afr.,Az.;B,b)


(J. Am.; C, c, x, y)
(j. Eur., M. Az., Az.,
|s.Afr.;B,b,x)
(j. Eur., Az.; C, c, y)
(j. Eur., C, c, y)


ŠUMARSKI LIST 3-4/1997 str. 44     <-- 44 -->        PDF

S. Bcrtović, M. Gencralović. J. Karavla, J. Martinović: PRIRODA I PARKOVNI OBJEKTI U OPĆINI RIJEKA Šumarski list br. 3 4, CXXI ( 1997), 133-160
Porodica: FABACEAE


Rod: COLUTEA L.


128.
C. arborescensL.
- grohotuša, pucalina
Rod: CORONILLA L.


129.
C.emerusL.
- obična šibika
Rod: LABURNUMFabr.


130.
L. alpinum Berecht et J. S. Presi
Rod: ROBINIA L.


131.
R. pseudoacacia L.
- običan bagrem
Rod: SOPHORA L.


132.
S. japonica L. -japanska sofora
133.
S. japonica ´Pendula´
- viseća japanska sofora
Rod: SPART/UM L.


134.
S.junceum L.-žuka, bmistra
Rod: WISTERIA Nutt.


135.
W. sinensis (Sims) Sweet-glicinija
Red: PROTEALES
Porodica: ELAEAGNACEAE
Rod: ELAEAGNUSL. -dafina


136.
E. angustifoliaL.
-uskolisna dafina
137.
E. pungens var. reflexa Schneid
Red: MYRTALES
Porodica: LYTHRACEAE
Rod: LAGERSTROEMIA L.


138.
L. indicaL.
- indijska lagerstromija
Porodica: MYRTACEAE
Rod: MYRTUSL.


139.
M. communis L. - mirta, mrča
140.
M. communis var. tarentinaL.
Porodica: PUNICACEAE
Rod: PUNICA L.


141.
P. granatum L. - mogranj
Red: CORNALES
Porodica: CORNACEAE
Rod:AUCUBAT\nmh.


142.
A. japonica Thunb. ex Murr.
143.
A. japonica ´Picturata´
Rod: CORNUS L.


144.
C. sanguinea L. - svib
(Eur., s. Afr.; B, b)


(Eur., M. Az.; s.


Afr.; B, b)


(J. Eur.;B,b)
(S.Am.;B,b)


(Az.; B, b)


(hort.;B, b)


(j. Eur., Médit.; C, c)
(Az.; B, b, x)


(Az.;B, b)


(Az.; B, b)


(Az.;B, b, y)


(Médit.; B, b)
(Médit.; C, c)


(Eur., Az.; B, b)


(Az.;A, a, y)
(hort.; B, c, y)


(Eur.; Az.; A, a, x)


Red: CELASTRALES
Porodica: AQUIFOL1ACEAE
Rod: ILEX L.


145.
/. aquifolium L. - božikovina (Eur., s. Afr., Az.;
B,b,x)
Porodica: CELASTRACEAE


Rod: EUONYMUSL.


146.
E. europaea L.-običnakurika (Eur.,M.Az.,
Az.;B,b)
147. E.fortunei Hand. - Mazz.
(Az.; B, b)
148. E. fortunei ´Variegatus´
(hort.; C, c, y)
149.
E. japonica Thunb.
-japanska kurika (Az.; B, b, y)
150. E. japonica ´Albomarginatai´
(hort.; C, c, y)
151. E. japonica Aueropicta´
(hort.; C, c, y)
152.
E. japonica ´Microphylla´ (hort.; C, c, y)
Red: EUPHORBIALES
Porodica: BUXACEAE
Rod: BUXUSL.- šimšir
153. B. balearica Lam.
(Eur., s. Afr.; A, b, y)
- balearski šimšir
154.
B. microphylla Sieb, et Zucc. (Az.; B, b, y)
-kineski šimšir
155.
B. sempervirensL. (Eur., s. Afr., Az.;
- običan šimšir A, a, y)
156.
B. sempervirens var. (Eur., s. Afr., Az.;
sempervirens A, a, y)
157. B. sempervirens Aureovariegata´
(hort.;B,b, y)
158. B. sempervirens ´Suffruticosa´
(hort.; B, b, y)
Porodica: EUPHORBIACEAE
Rod: SECURINEGA Comm. ex Juss.


159. S. suffruticosa Rehd.
(Az.; B, b)
Red: RHAMNALES
Porodica: RHAMNACEAE
Rod: COLLETIA Comm. ex Juss.


160. | C. paradoxa Escalante
| (J. Am.; C, c, y)
Rod: PALIURUSMM.


161. P. spina - Christi Mill.
(Eur., Az.; C, c)
- drača, diraka
Rod:
RHAMNUSL.


162. R. alaternusL.
(Médit.; A, a, x)
- trišljika, trišljaka
Rod: ZIZIPHUS Mill.


163.
Z.jujuba Mill. (Eur., Az.; C, c)
-žižulja, čičimak
Porodica: VITACEAE
Rod: VITISL.


164.
V. vini/era ssp. sylvestris (Eur., s. Afr., M.
Beger- divlja loza Az.; C, c)


ŠUMARSKI LIST 3-4/1997 str. 43     <-- 43 -->        PDF

S. Bertović, M. Generalović, J. Karavla, J. Martinović: PRIRODA I PARKOVNI OBJEKTI U OPĆINI RIJEKA Šumarski list br. 3 4, CXXI (1997), 133-160
Rod: PHILADELPHUS


81.
Ph. coronarius L. (Eur., M. Az.; B, b, y)
- običan pajasmin
82.
Ph. latifolius Sshrad. (S. Am.; B, b, y)
- širokolisni pajasmin
Porodica: ROSACEAE
Rod: CHOENEMELES Lindl.


83.
Ch. japonica Lindl. ex Spach (Az.; A, b)
- japanska dunjarica
Rod: COTONEASTER Medik. - mušmulica


84.
C.dielsianus E. Pritz. (Az.; B, b)
- ukrasna mušmulica
85.
C. horizontalisDecne. (Az.; B, b, x)
- ukrasna mušmulica
86.
C. microphyllus Wall, ex Lindl (Az.; B, b)
- ukrasna mušmulica
87.
C. salicifoliusFranch. (Az.; B, b)
- ukrasna mušmulica
88.
C. salicifolius var. fluccosus (Az.; C, b)
Rehd. etWils.
Rod: CRATAEGUS L. - glogovi


89.
C. laciniata Ucria (EUT.; A, b, x)
-primorski glog
Rod: ERIOBOTRYA Lindl.


90.
E. japonica (Thunb.) Lindl. (Az.; C, b, x)
-japanska mušmula
Rod: MALUS Mill -jabuke


91.
M. domestica Borkh. (Eur.; C, b, x)
-obična jabuka
92.
M. sylvestris Mal. (Eur.;B,b, x)
-divlja jabuka
Rod: POTENTILA L. - petoprsnik


93.
P. fruticosa ´Friedrichsenii´ (hort.; B,b, y)
- petoprsnik
94.
P. micrantha Ramond. (Eur.; C, c, y)
Rofr. PRUNUS1.


95.
P aviumL.— pitoma trešnja (Eur.;Az.; B, b)
96.
P. cerasifera Ehrh. (Eur.; Az., B. b)
-ukrasna šljiva
97.
P. cerasifera ´Pissardii´ (hort.; B, b)
- crvenolisna šljiva
98.
P. domesticea ssp. - domestica L. (J. Eur., Az.; B, b)
99.
P domestica ssp. insititia (Eur.; A, a, x)
Schneid. - trnovača
100.
P.dulcis D.A.Webb -badem (Eur., Az.; A, a,x)
101.
P. laurocerasus L. - lovorvišnja (Eur.; A, a, x)
102.
P. laurocerasus Angustifolia´ (hort.; B, b, y)
103.
P. laurocerasus Laurifolia´ (hort.; B, b, y)
104.
P. laurocerasus ´Magnolifolia´ (hort.; B, b, y)
105.
P laurocerasus ´Schipkaensis´ (hort.; B, b, y)
106. P. laurocerasus Tortuose´
107. P. mahaleb L. -rašeljka
108.
P.persica(L.)Batsch
- breskva
109. P. spinosa L. - crni trn
Rod: PHOT1NIA Lindl.


110.
Ph. serrulata Lindl.
Rod:
PHYSOCARPUSMaxim.


111.
Ph. opulifolius (L.) Maxim. (S. Am.; C, c, y)
Rod: PYRACANTHA M. J. Roem. - vatreni trn
(hört.; B, b,y)


(Eur., M. Az.,


Az.;B, b,z)
(Az.;B, b)


(Eur., M. Az., S.Afr.
Az.; A, a, x)


(Az.;C, c, y)


112.
P coccinea M. J. Roem.
- vatreni trn
Rod: ROSA L. - ruže


113.
R. canina L.
-pasja ruža
114.
R. multiflora Thunb. ex Murr.
115.
R. odorata ´Baccara´
-ružačajevka
116.
R. odorata ´Sonja´
- ruža čajevka
117.
R. odorata ´Super Star´
-ružačajevka
Rod: RUBUSL.


118.
R. inermis Pourr.
- primorska kupina
Rod: SPIRAEA L. - suručice


119.
S. x bumalda Burvenich
- hibridna suručica
120.
S.japonicah.
-japanska suručica
121.
S.prunifolia Sieb, etZucc.
- suručica
122.
S. x vanhouttei Zab.
- hibridna suručica
Red: FABALES


Porodica: MIMOSACEAE


Rod: ALBIZIA Durazz.


123.
A. julibrissin Durazz. - albicija
Porodica: CAESALPINIACEAE
Rod: CAESALPINIA


124.
C. gilliesii Benth. - cesalpinija
Rod: CERCIS L. - Judino drvo


125.
C. siliquastrum L.
- obično judino drvo


Rod: GLEDITSIA L.


126.
G. triacanthos L. - trnovac
127.
G. triacanthos ´Inermis´
(j. Eux., Az.; A, a, x)
(Eur., M. Az., s.
Afr., Az.; A, a, y)
(Az.; B, b, y)


(hört.; B, b)


(hort.; B, b)


(hort.; B, b)


(Eur., s. Afr.; A, a, y)


(hort.; B, b, y)


(Az.; B, b, y)


(Az.; C, b, y)


(hort.; B, b, y)


(Az.; C, c)


(J.Am.;C, c)


(Eur., Az.; B, b, x)


(S. Am.; B, b, x)
(hort.; C, c)


ŠUMARSKI LIST 3-4/1997 str. 34     <-- 34 -->        PDF

S. Bertović, M. Generalović, J. Karavla, J. Martinović: PRIRODA I PARKOVNI OBJEKTI U OPĆINI RIJEKA Šumarski list br. 3-4, CXX1 ( 1997), 133-160
pinskom bioklimatu i području pretplaninske bukove
šume dominantan je proces humizacije tla s pojavom
organogenih crnica. U brdskom orografskom pojasu i
području medunčevih i bjelograbovih šuma podjednako
su prisutni procesi rubifikacije i braunizacije, odnosno
tvorbe crvenica i kalcikambisola.


Svojstva tala


Zamršenost i raznolikost činitelja tvorbe i evolucije
tala uvjetuju u istraživanom području tla vrlo različita
po mnogim prirodnim i ekološkim svojstvima. Glavni
tipovi tih tala i njihova glavna svojstva statistički su
opisana i predočena u priloženoj tablici 5. Svi navedeni
podaci ne pokazuju većih odstupanja od prirodno
stečene tipske fiziografije tala. Ističe se velika prostorna
varijabilnost u sadržaju fosfora, kalija i humusa.
Uzroci takve promjenljivosti unutar tipova tala mogu
se pripisati mjesnim, dosta velikim, bioklimatskim razlikama
te uvjetima i načinu gospodarenja.


S gledišta prikladnosti tala za osnutak gradskih
nasada (perivoji, drvoredi, rekreacijske šume i dr.)
opisana tla se mogu razvrstati u dvije skupine


a) dobro prikladna: svi kalcikambisoli, braunizirane
crvenice, distrično smeđe tlo i sva vrtna tla,
b) marginalno pogodna: crnica organogena, crnica
organomineralna i rendizina na dolomitu, plitka.


Literatura


Bertović, S., Martinović, J. (1965): Projekti pedološkog
kartiranja reprezentativnih površina (ključnih objekata) u
Gorskom kotaru i Hrvatskom primorju (rukopis),
Zagreb.


Bertović,S.,Martinović,J.(l 967): O odnosu tala i vegetacije
u Gorskom kotaru i Hrvatskom primorju (rukopis),
Zagreb.


Gračanin , Z. (1962): I Souli della Regione carsica Croata.
Accademia Italiana di Science forestali, Vol. XI, Firence.


Gračanin , Z. (1963): Bodenreaktion und Basensättigung in
den Buchenwaldgesellschaften Kroatiens. Vegetatio,
Acta Geobotanica, Den Haag.


Magaš,N . (1969): Tumač kompilacijske litostratigrafske karte
dijela Gorskog kotara i Hrvatskog primorja. Fond
dokumentacije Šumskog gospodarstva Delnice, Delnice.


Martinović , J. (1973): Tla sekcije Sušak 2, Tumač 1-33,
Projektni savjet za izradu Pedološke karte SR Hrvatske,
Zagreb.


Martinović , J. (1977): Pedološka studija područja općine
Rijeka (rukopis).
Martinović,! . (1978): Tla dijela sekcija Cerknica 3 i 4, Fond
dokumentacije Šumarskog instituta, Jastrebarsko.


Martinović,! . (1993): Litološke i pedološke značajke općine
Rijeka. Priroda i parkovni objekti općine Rijeka (predano
za tisak), Rijeka.


Martinović , !., Bertović, S. (1993): Periodske promjene u
stanju vegetacije i tla. Ibid.
Mayer , B. (1979): Tla sekcije Sušak 1, Tumač 1-49, Projektni
savjet za izradu Pedološke karte SR Hrvatske, Zagreb.


Vegetacijski pokrivač


(piše S. Bertović)


Uvod


Proučavanju samonikle cvjetane (flore) i raslinstva
(vegetacije) u istočno-jadranskom primorju utrli su put
mnogobrojni istraživači, primjerice: Bartling (1820),
Lorenz (1860) koji je dao prvi ekološko-biogeografski
prikaz tog područja, Hire (1896), Beck-Mannagetta
(1901), Adamović (1929), a osobito Rossi (1930) sa
svojim najpotpunijim pregledom flore u riječkoj okolici.


Suvremene fitocenološke opise i karte o biljnom pokrivaču
u primorskim krškim i kontinentskim predjelima
u Hrvatskoj objavili su Horvat (1942, 1951, 1962),
Horvatić (1963), Horvat, Glavač i Ellenberg (1974),
Bertović (1958, 1963, 1974, 1983), Horvat i suradnici
( 1988), Bertović i Lovrić ( 1987, 1992) i dr.


Raslinske značajke i karta


Kamena podloga, obličje terena, podneblje i posljedice
vjekovnih čovjekovih utjecaja na prvobitne prirodne
šume (sječa, paša i brst stoke, požari, izgradnja,
poljodjelstvo, a u novije vrijeme onečišćenja tla, zraka i
dr.) istaknuto djeluju i odrazuju se u cijelom riječkom
području zastupljenošću, izgledom, biljnom građom i
rasprostranjenošću šumskih, šikarskih, šibljačkih, vrištinskih,
livadnih, kamenjarskih i ostalih sekundarnih
biljnih zajednica.


Naša studija o biljnom pokrivaču u općini Rijeka
(Bertović, Lovrić, Rac 1993) zasniva se na dostupnoj literaturi
i našim osobnim terenskim uvidima i istraživanjima.
Ovaj skraćeni prikaz obuhvaća prvobitne klimaksne
(zonalne, klimatsko-zonske) i glavne klimatski,
edafski i antropogeno mjesno uvjetovane (paraklimaksne)
šumske fitocenoze. Njihova su imena usklađena s
najnovijim međunarodnim propisima o fitocenološkom
nazivlju (Barkman i dr. 1976, 1986), a njihovo visinsko
slojanje i prvobitan, pojednostavljen i pretpostavljen
(potencijalan) raspored, prikazuje karta 3: "Prirodna područja
rasprostranjenosti šumske vegetacije".


Pretplaninski (subalpinski) pojas u cijelim zapadnim
Dinaridima, pa time i u rubnom sjeverozapadnom
riječkom okolišu (Risnjak, Medvejci, Obruč i dr.) zauzima
najviše i najhladnije položaje. U nas i u BiH svi su
vrhunci na gornjoj prirodnoj granici šume i nigdje ne
prelaze donju visinsku granicu planinskoga (alpinskog)
orografskog pojasa, bioklimata i raslinstva. Klimaks
višega pretplaninskog područja jest klekovina bora krivulja
(Lonicero-Pinetum mughi), a intrazonalne šikare
velelisne vrbe (Salicetum grandifoliae Horv.) i vriština
sleča i klečice (Rhodoreto-Juniperetum nanae Horv.)
su razmjerno rijetke. Šuma asocicijacije Oreoherzogio-
Fagetum nastava stojbine koje su već presuhe za borovu
klekovinu a prehladne za pretplaninsku bukovu šumu
(Homogyno alpinae-Fagetum), koja predstavlja klimatogenu
i najrasprostranjeniju zajednicu nižega pret