DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 3-4/1997 str. 39 <-- 39 --> PDF |
S. Bertović, M. Gcneralović, J. Karavla, J. Martinović: PRIRODA I PARKOVNI OBJEKTI U OPĆINI RIJEKA Šumarski list br. 3 4, CXXI ( 1997), 133-160 C = slabo je vitalna i osjetljivaje na studen, a = vrlo je česta u parkovima, b = prisutna je u parkovima, c = rijetka je u parkovima, x = povoljna je za skupljanje sjemena, y = povoljna je za reznice. 20. C. libani A. Rich (M. Az.; A, a, x) - libanski cedar 21. C. libani ´Pendula´ (hort.; B, b, y) Rod: PINUS L. - borovi 22. P. brutia Ten. -brucijski bor (Eur.-M. Az.; A, a, x) 23. P brutia x P. halepensis (hort.; A, a, x) - hibrid, križanac 24. P. densiflora Sieb, et Zucc. (Az.; B. c) -japanski crveni bor 25. P. halepensis Mill. (j.Eur.;s. Afr.;A, a, x) - alepski ili bijeli bor 26. P. nigra ssp. nigra Badoux (Eur.; A, a, x) - austrijski crni bor 27. P. nigra ssp. pallasiana Holmboe (Eur., M. Az.; A, a, x) - krimski crni bor 28. P. pinaster Soland (j. Eur.; s. Afr.; B, b) -primorski bor 29. P. pinea L.-pinj, pinija (j.Eur.; M.Az.;A,a,x) 30. P. strobus - borovac, (S. Am.; C, c) vajmutov bor 31. P. sylvestris L. (Eur., Az.; C, c) -obični ili bijeli bor 32. P. wallichiana A. B. Jacks. (Az.; C, c) - himalajski borovac Rod: SEQUOIA Endl. - obalni mamutovac 33. S. sempervirens (D. Don) Endl. (S. Am.; B, c, y) - obalna sekvoja Rod: CRYPTOMERIA D. Don-kriptometrija 34. C. japonica D.Don (Az.; C, c, y) -japanska kriptometrija, sugi Porodica: CUPRESSACEAE Rod: CAEOCEDRUSKurz. 35. C. decurrens Florin. (S. Am.; B, b, y) -kalifornijski libocedar 36. C. decurrens ´Aureovariegata´ (hort.; C, c, y) Rod: CUPRESSOCYPARIS Dall 37. C. x leylandii Dali (hort.; B, b, y) Rod: CUPRESSUSL. -čempresi 38. C. arizonica Greene (S. Am.; A, a, x) - arizonski čempres 39. C. arizonica ´Glauca´ (hort.; B, b, x, y) -plavi arizonski čempres 40. C. arizonica ´Pyramidalis´ (hort.; B, b, y) -piramidalni arizonski čempres Oznake upotrijebljene za vitalnost, učestalost pojavljivanja biljnih vrsta u parku i za moguće skupljanje sjemena ili uzimanje reznica su: A = vitalna je i otporna na studen, B = manje je vitalna i otporna je na studen, Odjeljak: PINOPHYTA(=GYMNOSPERMAE) -golosjemenjače Red: PINALES Porodica: f/A^OE^-borovke Rod: ABIES Mill, -jele 1. A. alba Mill, -jela europska 2. A. cephalonica Loud. -grčka jela 3. A. nordmanniana Spach-kavkaska jela 4. A. numidica de Lonnoy ex Carr. -alžirska jela 5. A.pinsapo Boiss. -španjolska jela 6. A. x vilmorinnii Mast. -hibridna jela Rod: PSEUDOTSUGA Carr. - duglazije 7. R menziesü var. glauca Franco (S.Am.;C, c) - plava duglazija 8. P. menziesü var. menziesü (S. Am.; C, c ) Aschr. & Graebn. - zelena duglazija Rod: PICEAE A. Dietr. - smreke, smrče 9.1 P. abies (L) Karst. I (Eur.;C,c) (Eur.;C, c) (Eur,: B, b) (M. Az,; B, b) (s.Afr.;C, c) (Eur.;B, b) (hort.;B, b) - obična smreka ili smrča 10. P. glauca ´Conica´ - bijela ili kanadska smreka kultivar 11. P. omorica (Panč.) Purk. - pančićeva omorika 12. P pungens Engelm. - bodljikava ili plava smreka 13. P. pungens ´Argentea´ - kultivar plave smreke Rod: CEDRUS Trew - cedrovi 14. C. atlantica (Endl.) Manettiex Carr - atlaski cedar 15. C. atlantica ´Glauca´ -plavi atlaski cedar 16. C. atlantica ´Glauca Pendula´ 17. C, deodara (D. Don) G. Don - himalajski cedar 18. C. deodara ´Glauca´ -plavi himalajski cedar 19. C. deodara ´Pendula´ - žalobni himalajski cedar (hört.; C, c, y) (Eur.;C, c) (S. Am.; C, c) (hort.; C, c, y) (s. Afr.; A, a, x) (hort.; A, a, x, y) (hort.; B, b, y) (Az.; A, a,- x) (hort.; A, b, y) (hort.; C, c, y) |
ŠUMARSKI LIST 3-4/1997 str. 40 <-- 40 --> PDF |
S. Bertović. M. Generalović, J. Karavla, J. Martinović: PRIRODA I PARKOVNI OBJEKTI U OPĆINI RIJEKA Šumarski list br. 3-4, CXXI (1997), 133-160 41. C. goveniana Gord. (S.Am.;B, c) - kalifornijski čempres 42. C. guadelupensisS. Wats (S.Am.;B,c) gvadelupski - čempres 43. C. macrocarpa Hartw. (S. Am.; A, a, x) 44. C. sempervirens L. - obični (M.Az.,z. Az.;A,a,x) ili mediteranski čempres 45. C. sempervirens var. (M.Az.,z.Az.;A,a,x) sempervirens - stupoliki čempres 46. C. sempervirens var. (M.Az.,z.Az.;A,a,x) horizontals Gord. - horizontalni čempres 47. C. torulosa D. Don (Az.; B, b, x) - himalajski čempres Rod: CHAMAECYPARIS Spach - pačempresi 48. Ch. lawsoniana Pari. (S.Am.;C, c) - lawsonov pačempres 49. Ch. lawsoniana ´Columnaris´ (hort: C, c, y) 50. Ch. lawsoniana ´Ellwoodii´ (hort.; C, c, y) 51. Ch. lawsoniana ´Glauca´ (hort.; C, c, y) 52. Ch. lawsoniana ´Intertexta´ (hort; C, c, y) 53. Ch. pisifera ´Squarosa´ (hort.; C, c, y) - pjegavi pačempres Rod: THUJA L. tuja 54. Th. occidentalisa. (S. Am.; C, c, x) - obična američka tuja 55. Th. occidentalis ´Aurea´ (hort.; C, c, y) 56. Th. occidentalis ´Columna´ (hort.; C,c, y) 57. Th. occidentalis ´Fastigiata´ (hort.; C, c, y) 58. Th. orientalisL. (Az.;A, a, x) - obična azijska tuja 59. Th. orientalis ´Striera´ (hort.; B, b, y) 60. Th. plicata Donn ex D. Don (S. Am.; C,c, y) Rod: JUNIPERUS L. - borovica 61. J. chinensis L. (Az.; A, a, y) - kineska borovica 62. J. chinensis ´Glauca´ (hort.; B, b, y) 63. J. chinensis ´Pfitzeriana´ (hort.; A, a, y) 64. J. chinensis ´Pfitzeriana Aurea´ (hort.; B, b, y) 65. J. communis L. - obična (Eur.,Az., S.Am.; B,b) borovica, kleka 66. J. communis ´Hibernica´ (hort.; B, b, y) 67. J. horizontalis Mosnch (S. Am.; B, b, y) - puzava borovica 68. J. horizontalis ´Glauca´ (hort.; B,b, y) 69. J. horizontalis ´Prostrata´ (hort.; B,b, y) 70. J. oxycedrus L. - šmrika, smrič (Eur., Az.; B, b) 71.J. sabina ´Tamariscifolia´ (hort.; B, b, y) - planinska somina Red: TAXALES Porodica: TAXACEAE-tisovke Rod: TAXUS L.- tise 72. T baccata - obična tisa (Eur., M. Az., s.Afr. B,b,y) 73. T. baccata ´Fastigiata´ (hört.; B, b, y) - stupolika ili irska tisa 74. T celebica Li - kineska tisa (Az.; B, b, y) 75. T. cuspidata Sieb, et Zucc. (Az.; A, a, y) - japanska tisa Odjeljak: MAGNOLIOPHYTA (= ANGIOSPERMAE) -kritosjemenjače Razred: MAGNOLIOPSIDA (= DICOTYLEDONAE) - dvosupnice Podrazred: MAGNOLIIDAE Red: MAGNOLIALES Porodica: MAGNOLIACEAE Rod: MAGNOLIA L. - magnolije 1. M. grandifloraL. (S. Am.; B, b, x) - veleevjetna magnolija 2. M. xsoulangiana Soul. Bod. (hort.; C,c, x) - magnolija hibridna Red: LAURALES Porodica: CALYCANTHACEAEL. -kalikanti Rod: CALYCANTHUSL. 3. Cfloridus L. (S. Am.; C, c, y) - američki kalikant Rod: CHIMONANTHUSUndl. 4. Ch. praecox Link (Az.; C, c, y) - kineski himonant Porodica: LAURACEAE L. - lovori Rod: CINNAMOMUM Schaeffer 5. C. camphora(L.) J. S.Presl (Az.;C, c) - kamforovo drvo Ko&.LAURUSL. 6. L. nobilis L. - lovor, lovorika (Az.;A, a, x) Red: RANUNCULALES Porodica: BERBERIDACEAE- žutike Rod: BERBERIS L. - žutika 7. B. gagnepainii Schneid. (Az.;C,c, y) 8. B.julianae Schneid. (Az.;C, c, y) 9. B. x stenophylla Lindl. (hort.; B, b, y) 10. B. thunbergii DC. (Az.; B, b, y) 11. B. thunbergii ´Atropurpurea´ (hort.; B,b, y) 12. B. thunbergii ´Red Chief (hort.; C, c, y) Rod: MAHONIA Nutt. - mahonije 13. M. aquifolium Nutt. - mahonija (S. Am.; B, b) |
ŠUMARSKI LIST 3-4/1997 str. 49 <-- 49 --> PDF |
S. Bettović, M. Generalović, J. Karavla, J. Martinović: PRIRODA I PARKOVNI OBJEKTI U OPĆINI RIJEKA Šumarski list br. 3-4!CXX| (1997), 133-160 libocedar-Calocedrus decurrens (park Trsatska gradina), albicija - Albizzia julibrisii (Autoput - stambeni objekt 6.), poncijana - Pontiana gillesi (Vezica Donja), Lejlandov čempres -Cupressocyparis leylandi (Krnjevo - K-1000), variegirani kalifornijski libocedar-Calocedrus deccurens ´Auerovariegata´ (ul. Zvonimirova - Liburnijska), španjolska jela - Abies pinsapo (stambeni objekt A-8), očenašica - Melia azedarach (Vezica Donja), penjačica muke Kristove -Passiflora coerulea, paulovnija -Pawlovnia tomentosa i sterkulija Sterculia platanifolia (Novo naselje 1960-1962 - Zamet), kineska tisa - Taxus celebica, japanska tisa -Taxus cuspidata (Bolnica "Braće Sobol"), lovorvišnja tortuosnog oblika - Prunus laurocerasus ´Tortuosa´ (Dječji vrtić "Ljerke Klobučar"), kolecija -Coletia cruciata (Groblje Drenovo) i perzijski jasmin -Jasminium officinale (Crkva Blažene Djevice Marije - Trsat). Uz ovaj skraćen opis starih riječkih perivoja treba istaći, daje u Rijeci trajna skrb oko osnutka i održavanja novih parkovnih nasada. Tako je primjerice tijekom svoga 20 godišnjeg (1971—1991.) samoprijegornog rada inž. M. Generalović oplemenio uresnim raslinjem oko tristotinjak objekata u ovim stambenim dijelovima Rijeke i njezine okolice: Kantrida autocesta (18 objekata), Turnić (18), Donja Vezica (19), Krnjevo (22), Gornja Vezica (41), Podmurvice (24), Kozala( 13), Zapadni Zamet (24), Rujevica (10), Krimeja (27), Vojak (31), Belvedere (10), Kraljevica, pod Farom (9), Malonji (12), Rastočine (9) i ostala naselja (20 objekata). U hortikulturnoj djelatnosti, na tim su objektima (po Generaloviću 1991) posađene i uzgojene mnogobrojne strane i domaće ukrasne stablašice, grmovi, penjačice i trajnice, npr.: borovi (alepski, crni, primorski, pinija), običan i arizonski čempres, himalajski i plavi atlaski cedar, obična američka tuja, pančićeva omorika, lavvsonov pačempres, japanska kriptomerija; običan koprivić, malolisna lipa, javor mliječ, lovor, crnika, japanska sofora, divlji kesten, obično Judino drvo, negundovac, obična Literatura A n i ć, M. ( 1946): Dendrologija, Šumarski priručnik, I, Zagreb, 107 pp. Bailey , L. W. (1960): The Standard Cyclopedia of Horticulture, I—III. The Macmillan Company, New York, 3639 pp. Bertović , S. (1954): Stanje i problematika nekih parkova u Hrvatskoj. Hortikultura, I, 1, Zagreb, 2-5 pp. Bertović , S. (1983): Hrvatska - Zaštita i zaštićeni objekti prirode. Šum. enciklop., 2, Zgb., 94-96. pp. Brickell , Ch. (1990): Gardens Encyclopedia of Plants and Flowers. London, 608 pp. Ettinger , J. (1904): Lišće platana. Šumarski list, 3 pp. Gelderen van D. M. & J. R. P. van Hoey Smith (1986): Conifers, London, 375 pp. katalpa; aukuba, puzava borovica, tamarika, hibisk, japanska suručica, ukrasna mušmulica, pitospora, kozokrvina, budleja, oleandar, forsitija, lemprika; bršljan, muke Kristove, ruže, kineska glicinija, trošiljkasta lozica; lavanda, ružmarin, santolin i druge uresne biljke. Svi stariji i noviji riječki parkovni objekti nalaze se na približnoj nadmorskoj visini između 0 i 300 m, i na južnoj ekspoziciji. Ostale pobliže ekološke pojedinosti istraženih lokaliteta navedene su u rukopisu cjelovite naslovljene studije. Na osnovi dokumentacije i raznovrsnih dendrološko- hortikulturnih vrednota koje smo utvrdili u riječkom području, mislimo i predlažemo, da se zakonom posebno zaštiti ovih 8 perivoja: Park Mlaka (osnovan god. 1874), Park Vladimira Nazora (1870), Park groblje Kozala ( 1882), Park Trsatsko groblje, Stari park Škurinje "Katice Mitel Katinke" (1900 -1910), Trsatski park (1926), Park Augusta Cesarca (1927) i Vidov park (1927). Generalović , M. (1991): Obrazloženje postupaka pri uređenju stambenih objekata (1971-1991) s radnim tabelama po naseljima Rijeke. Izvještaj, Rijeka, 12 pp. Hill er, H. G. (1978): Hillier´s Manual of Trees and Shrubs. Romsey, 575 pp. Jones, Jr. S. B., A. E. Luchsinger (1987): Plant Systematics. Mc Graw-Hill, Inc. Singapore, 488 pp. Karavla , J. (1972): Parkovi Samobora i njihova dendrološka važnost. Šumarski list, 1-2, 3-4, Zagreb, 115 pp. Karavla, J., Idžojtić, M. (1993): Autoktona i aloktona dendroflora nekih Brijunskih otoka. Glas. šum. pokuse, pos. izd. 4, Zagreb, pp. 87-100. Kolacio, Z., Sila, Z. (1952): Novi parkovi u Rijeci. Hortikultura, VI, 3, Split, s. 40-44 |
ŠUMARSKI LIST 3-4/1997 str. 48 <-- 48 --> PDF |
S. Bertović. M. Gcncralović, J. Karavla, J. Martinović: PRIRODA I PARKOVNI OBJEKTI U OPĆINI RIJEKA Šumarski list br. 3-4, CXXI ( 1997), 133-160 Najstariji park u Rijeci, osnovan oko godine 1870, jest. Park Vladimira Nazora (nekada zvan "Ex-rezidencija nadvojvode Josipa"). U središnjem dijelu tog parka nalaze se stare skupine himalajskih cedrova (Ceđrus deođara). Drugi perivoj po starosti osnovan 1874, je park Mlaka (nekada zvan "Giardino pubblico"). U njemu se ističe na zapadnoj strani skupina starih piramidalnih čempresa (Cupressus sempervirens var. sempervirens). Oko doma "3 Maj" prostorom dominira skupina starih divljih kestenova (Aesculus hippocastanum), a uz zapadni rub najveće terase raste nekoliko starih atlaskih cedrova (Cedrus atlantica) i libanonskih cedrova (Ceđrus libani). Slika 7. Egzoti Eriobotrya japonica, Chamaerops humilis i Aucuba japonica ispred pročelja Povijesnog i pomorskog muzeja Hrvatskog primorja - Rijeka (Foto J. Karavla 1990) Najstarije groblje u Rijeci, osnovano godine 1882, jest Kozala. U njemu su uzgojena stara stabla himalajskog cedra (Cedrus deodara) visine 23 m, promjera 60 cm, zatim grupica sa 3 primjerka libanonskog cedra (Cedrus libani) visine 27,0 m, promjera 26-30 cm. Od bjelogorice najstarija su stabla javorolisne platane (Platanus x hispanica) visine 17,0 m i promjera 65 cm. Na samom jugoistočnom rubu groblja uzraslo je visoko stablo japanske sofore (Sophora japonica) visine 18,0 m i promjera 38 cm. Četvrti po starosti je park Skurinje "Katice Mitel Katinke" osnovan između 1900 -1910. godine. To je nekadašnja šuma hrasta medunca i bijeloga graba (Querco—Carpinetum orientalis) u kojoj se ističu stare japanske tise (Taxus cuspidata) visine 7,0 i 8,0 m, a promjera 13-30 cm. Znamenito je Trsatsko groblje, kojemu točna godina osnutka nije poznata (možda 1910). Od crnogorice tamo nalazimo veliku skupinu od 48 stabala libanonskg cedra (Cedrus libani) visokih oko 27,0 m i promjera 65 cm, zatim grupice arizonskog čempresa (Cupressus arizonica) visine 23,0 m, a promjera 70 cm. Na grobnom polju C nalazi se kultura austrijskoga crnog bora (Pinus nigra ssp. nigra) otprilike sa 100 stabala starih oko 80 godina, visokih 12,0- 16,0 m i promjera 15-35 cm. Na polju br. 7 nalazi se skupina azijskih tuja (Thuja orientalis) u kojoj je najviše izmjereno stablo 17,0 m, a promjera 35 cm. Od bjelogorice se ističe po jedno stablo hrasta cera (Quercus cerris) visoko 13,0 m, promjera 75 cm, i hrasta medunca (Quercus virgiliana) visine 14,0 m i promjera 170 cm. Od biljnog materijala (dendrobilja) crnogoričnih vrsta prevladavaju: himalajski cedar (Cedrus deodara G. Don), libanonski cedar (Cedrus libani A. Rich), arizonski čempres (Cupressus arizonica Greene), stupoliki čempres (Cupressus sempervirens var. sempervirens), brucijski bor (Pinus brutia Ten.), alepski ili bijeli bor (P. halepensis Mili.) i austrijski crni bor (Pinus nigra ssp. nigra Badaux). Slika 8. Trsatski park. Povijesni spomenik u suodnosu s cvjetnja kom i grupom breza, himalajskog cedra i stupolikog čem presa u pozadini (Foto J. Karavla 1990) Od bjelogoričnih vrsta prevladava ovo drveće: obični divlji kesten (Aesculus hippocastanum L.), crni koprivić (Celtis australis Mili.), crni jasen (Fraxinus or- nus L.) i hrast medunac (Quercus pubescens L.), a od vazda zelenih lovor (Laurus nobilis L.), japanska kalina (Ligustrum japonicum Thunb.) i hrast crnika, česmina (Quercus ilex L.). Od bjelogoričnoga uresnog grmlja prevladavaju: japanska kurika (Euonymus japonicus Thunb.), viseća forsitija (Forsythia suspenso Vahl.), hibisk - kultivar (Hibiscus syriacus ´Blue Bird´), lovor-višnja - kultivar (Prunus laurocerasus ´Laurifolia´), običan pajasmin (Philadelphus coronarius L.), vatreni trn (Pyrocantha coccinea Roem.), ružmarin (Rosmarinus officinalis L.), suručica-hibridna (Spirea x bumalda Burven.), tamarika (Tamarixgallica L.), lemprika (Viburnum tinus L.) i juka (Yucca jilamentosa Lam.). Rijetki su primjerci drvenastog bilja: lagerstremija- Lagerstroemia indica (park Mlaka), obalni mamutovac - Sequoia sempervirens (park Mlaka), kakijevac — Diospyros kaki, žižulja - Zizyphus jujuba (Vidov park), pravi jasmin -Jasminum nudiflorum (park Trsatski), Vilmorinova jela -Abies Vilmoriniana i kalifornijski |
ŠUMARSKI LIST 3-4/1997 str. 42 <-- 42 --> PDF |
S, Bertović, M. Generalović, J. Karavla, J. Martinović: PRIRODA IPARKOVNI OBJEKTI U OPĆINI RIJEKA Šumarski list br. 3-4. CXXI (1997), 133-160 Red: CAPPARALES Porodica: BRASSICACEAE (CRUCIFERAE) Red: POLYGONALES Rod: FALLOPIA Adans. 50. /^ baldschuanica Holub (Az.; B, c) I - baldžuanski dvornik | Rod: REYNOUTRIA Houtt. 51. R. sashalinensis Nakai (Az.; B, c) -sahalski dvornik Red: THEALES Porodica: CLUS1ACEAE (GUTTIFERAE) Rod: HYPERICUM L. - pljuskavica 52. H. patulum ´Henrii´ (hort.; C, c) -pljuskavica Red: MALVALES Porodica: TILIACEAE Rod: TIHA L. - lipe 53. T. cordata Mill. — malolisnalipa (Eur., Az.; C, c) 54. T.platyphyllos Scop. (Eur., Az.; C, c) - velelisna lipa 55. T. tomentosa Moench (Eur., M. Az.; B, b) -srebrnolisna lipa Porodica: MALVACEAE Rod: HIBISCUS L. 56. H. syriacus L. - običan hibisk (Az.; Ab, x) 57. H. syriacus ´Blue Bird´ (hort.; A, b, x) Porodica: MALVACEAE Rod:MALVAL.-s\)Qz 58. M. sylvestris - sljez (Eur., M. Az., s. Afr.,Az.; C, c, x) Porodica: STERCULIACEAE Rod: FIRMIANA Marsili 59.\ F simplex W. F.Wight I (Az.; C, c) Red: VIOLALES Porodica: PASSIFLORACEAE Rod: PASSIFLORA L. 60. P. coerulea L. - Muke Kristove (J. Am.; C, b) Porodica: TAMARICACEAE Rod: TA MA RIX L. - tamarike 61. T. africana Poir. - tamarika (Eur., s. Afr.; A, a, y) 62. T. gallica L. - tamarika (Eur., s. Afr.; A, a, y) Red: SALICALES Porodica: SAUCACEAE Rod: POPULUS L. - topole 63. P. alba ´Nivea´- bijela topola (hört.; B, b) 64. P. nigra L. - crna topola (Eur., Az.; B, b) 65. P. «/gra´Italica´-Čelak, jablan (hort.;B,b) Rod: SAL/XL.- vrbe 66. S. alba Tristis´ Gaud. (hort.; B, b) - žalosna vrba 152 Rod: ARAB1SL.- guštarka 67. A. alpina L. guštarka Rod: IBERISL.- ognjica 68. /. semperflorensh. - ognjicaRed: ERICALES Porodica: ERICACEAE Rod: ARBUTUSL. 69. A. unedo L — obična planikaRed: EBANALES Porodica: EBANACEAE Rod: DIOSPYROSL. 70. D. kaki L. - kakijevacRed: PRI MULA LES Porodica: MYRSINACEAE Rod: MYRSINEL. 71. M. afiicanaL. Red: PRI MULA LES Porodica: PRIMULACEAE Rod: PRIMULA L. jaglac 72. P. veris -jaglac Podrazred: ROSOIDAE Red: ROSALES Porodica: HYDRANGEACEAE Rod: PITTOSPORUMBanks ex Soland 73. P. tobira Ait. - tobirovac Porodica: HYDRANGEACEAE Rod: HYDRANGEA L. 74. //. arborescens L. - hortenzija 75. H. anomala ssp.petiolarisMC Clintock Porodica: CRASSULACEAE Rod: SEDUML. -žednjak 76. S. telephium ssp. maximum Krok 77. S. telephium ssp. maximum ´Briliant´ 78. S. stevenianum Rouy et E. G. Camus Porodica: SAXIFRAGACEAE [(Eur., Afr., S. Am.; C, c, y) (Eur.;B, b, y) (Eur., s. Afr.; A, a) (Az.; B, b) (s. Afr., Az.; C, c, y) (Eur.; C, c, y) (Az.; B, b) (S. Am.; C, c, y) (Az.; C, c) | (Eur., M. Az.; C, c, y) (hort.; C. c, y) (M. Az.; C, c, y) Rod: BERGENIA Moench - bergenija 79. B. crassifolia Fritsch. (Az.; B, b, y) Rod: DEUTZIA Thunb. - dojcije 80.1 D. scabra Thunb. |(Az.;B,b, x) - hrapava dojcija |
ŠUMARSKI LIST 3-4/1997 str. 41 <-- 41 --> PDF |
S. Bertović, M. Generalović, J. Karavla, J. Martinović: PRIRODA I PARKOVNI OBJEKTI U OPĆINI RIJEKA Šumarski list br. 3-4, CXXI ( 1997), 133-160 Rod: BROUSSONETIA L ´Herit ex Vent. 33. 5. papyrifera (L.) Vent.-dudovac (Az.; B, b) Porodica: URTICACEAE Rod: PARIETARIA L. - crkvina 34. P. vulgaris - obična crkvina (Eur.; C, c,y) Red: JUGLANDALES Porodica: JUGLADACEAE Rod: JUGLANS L. - ORASI 35. J. regia L. - običan orah (Eur., Az.; B, b) Red: FAGALES Porodica: FA G ACEAE Rod: QUERCUS L. - hrastovi 36. Q. cerris - hrast cer (Eur, M. Az.; C, c) 37. Q. ilex L. - crnika, česmina (j. Eur.; A, a, x) 38. Q.pubescens Willd. (j. Eur., M. Az.; - hrast medunac A, a, x) 39. Q. robur ´Fastigiata´ (hort.; C, c) - piramidalan hrast lužnjak 40. Q. rubral,, t (S.Am.;C,c) - američki crveni hrast 41. Q. virgiliana Ten. (j. Eur; C, c) Porodica: BETULACEAE Rod: BETULA L. - breze 42. B. pendula Roth (Eur., M. Az., - obična breza Az.; C, c) Rod: CARPINUSL. -grabovi 43. C.betulusL. (Eur.,M.Az., -običan grab Az.; B, b) 44. C. orientalis Mill, -bjelograbić (j. Eur; A, a, x) Rod: OSTRYA Scop. - crni grabovi 45. O. carpinifolia Scop. (Eur.,M. Az.;A, a, x) - crni grab Rod: CORYLUS L. - lijeske 46. C. avellana L. (Eur, M. Az., -obična lijeska Az.;B,b) Podrazred: CARYOPHYLLIDAE Red: CARYOPHYLLALES Porodica: PHYTOLACCACEAE Rod: PHYTOLACCA L. - vinobojka 47. Ph. americana L. - vinobojka (S. Am.; C, c, x) Red: CARYOPHYLLALES Porodica: CARYOPHYLLACEAE Rod: CERASTIUML. - rožac 48. C. grandiflorum DC. - rožac (M. Az.; C, c, y) Rod: DIANTHUS L. - karanfil 49. D. alpinus ´Diamant´ (Eur.;C, c, y) Rod: NANDINA Thunb. 14. N. domestica Thunb. ex Murr. Porodica: RANUNCULACEAE Rod: CLEMA TISU- paviti 15. C. flammula L. - škrobut 16. C. vitalba L. - obična pavit Porodica: RANUNCULACEAE Rod: DELPHINIUM L. - kokotić 17. D. orientale J. Gay. - kokotić Porodica: MENISPERMACEAE Rod: COCCULUSDC. 18.1 C. laurifolius (Rox. b.) DC. - baluk, ribotrov Red: HAMAMELIDALES Porodica: PLATANACEAE Rod: PLA TANUS L. - platane 19. P. x hispanica Münchh. - hibridna (hort.; A, a, x) (Az.; C, c) (Eur.; Az.; C, c) (Eur.; M. Az.; B, b) (Eur.; C, c, x) |(Az.;C,c) ili javorolisna platana 20. P. occidentalis L. - američka platana 21. P. orientalisL. - azijska platana Podrazred: HAMAMELIDAE Red: URTICALES Porodica: ULMACEAE Rod: ULMUS L. - brijestovi 22. U. minor ´Suberosa´ - nizinski brijest 23. U. procera ´Dalmatica´ Rod: CELTISL. - koprivići 24. C australis L. - običankoprivić ili košćela 25. C. occidentalisa. - američki koprivić 26. C. tournefortii Lam. - žuti koprivić Rod: MORUSL.- dudovi 27.1 M.alba L. - bijeli dud 28. M. nigra L. - crni dud 29. M rubra L.- crveni dud Rod: EICUSL. smokve 30. /^ carica L. - obična smokva 31. EpumilaL. Rod:M4CLL/7?/4Nutt. 32.1 M. pomifera (Raf.) Schneid. -maklura (S. Am.; B, b, x) (Eur; M. Az., Az.; B, b, x) (Eur.;B, b) (Eur.; B, b) (Eur., S.Afr.; Az.; A, a, x) (S.Am.;C, c) (Eur.;B, b) I (M. Az., Az.; B, b) (M.Az.;B,b) (S.Am.;C, b) (M. Az.; B,b) (Az.; C, c) (S.Am.;C,c) |
ŠUMARSKI LIST 3-4/1997 str. 38 <-- 38 --> PDF |
S. Bertović, M. Generalović, J. Karavla, J. Martinović: PRIRODA I PARKOVNI OBJEKTI U OPĆINI RIJEKA Šumarski list br. 3-4, CXXI ( 1997), 133-160 Parkovni objekti u općini Rijeka (piše J. Karavla) Uvod Do ljeta godine 1990. u službenom registru ondašnjega Zavoda za zaštitu prirode R. H5 o posebno zaštićenim prirodnim objektima u Hrvatskoj, stanje po broju zaštićenih hortikulturnih spomenika bilo je: 75 parkova, 2 arboretuma, 4 botanička vrta i pedesetak pojedinačnih stabala ili njihovih skupina. Mnogobrojniji su zaštićeni parkovi u sjevernom kontinentskom dijelu Hrvatske, a u našem priobalju su to samo: Park ex Fanfogna u Trogiru, Park Foretić u Korčuli, Park Folca Borellija u Filipjakovu, Vitturijev park u Kaštel-Lukšiću, Park Vladimira Nazora u Zadru i Park u Kaštel-Starom. Riječki parkovi i njihove dendrološke značajke Po našem mišljenju i u Hrvatskom primorju ima parkova, koji po svojoj dendrološkoj i hortikulturnoj važnosti zaslužuju zaštitu. Prvenstveno su to neki perivoji u gradu Rijeci ili u njezinom bližem okolišu. Njihovi osnivači i brižni uzgajatelji i uređivači desetljećima bili su ili su još i danas aktivni, mnogi prirodoslovci i hortikulturni stručnjaci, između kojih su najpoznatiji i najzaslužniji: Lujo Adamović, Zlatko Arnold, Vinko Bevandić, Jurica Bilen, Zdravko Bonetti, Jerko Djeldum, Vanda Ekl, Cvito Fisković, Milan Generalović, Gordana Grčić, Dragutin Hire, Gabrijela i Zoran Jerčinović, Zvonimir Kani, Josip Karavla, Zdenko Kolacio, Marko Kudiš, Josip Kulfanek, Rudolf Lučić, Nikola Luković, Branimir Mamula, Radmila Matejčić, Petar Matković, Zdenko Nikšić, Pavle Rupert, Zdenko Sila, Rudolf Starčević, Ana Šarić, Dunja Šepić, Petar Solić, Vilim Štefan, Slavko Travalja i Stjepan Urban. Naša istraživanja6 parkovnih objekata u Rijeci i u njezinom okolišu obuhvatila su 66 objekata, a ti su: 1. Bakarac - park oko autokampa, 2 Bakar - park, 3 Park Augusta Cesarca, 4 Parkovi Kraljevice, 5 Park Lucija - motel, 6 Park Mlaka, 7 Park Vladimira Nazora, 8 Park "Nike Katunara", 9 Stari park Škurinje "Katice Mitel Katinke", 10 Vidov park, 11 Park Trsatski, 12 Park Orehovica - raskrižje, 13 ParkTrsatska gradina, 14 Auto-cesta - stambeni objekt A6 Kantrida, 15 Autocesta - parkiralište "Foto-Zorž", 16 Kantrida, naselje stari autoput br. 1, 17 Kantrida, naselje stari autoput br. 2, 18 Krimeja - iznad želj. pruge Rijeka-Zagreb, 19 Krnjevo K-1000, 20 Krnjevo novo naselje, 21 Mlaka Kantrida ul. Zvonimirova-Liburnijska - nasadi, 22 Stambeno naselje kod ul. žrtava fašizma, 23 Stambeno naselje ulica Franca Prešerna, 24 Stambeni objekat A-8,25 Vezica Donja, 5 Danas je to Zavod za zaštitu okoliša, prirode i prirodne baštine, unutar Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva Republike Hrvatske. 6 Osobitu zahvalnost dugujem kolegi inž. Milanu Generaloviću na stalnoj i vrlo vrijednoj pomoći prigodom svih naših radova. 7 Oznake parkovnih objekata ( 1 -66), date prema nazivima ulica, trgova, naselja i si. u vrijeme naših istraživanja zadržali smo i u ovom članku jer nemamo novog nacrta grada Rijeke s promijenjenim nazivima. 26 Vezica Gornja, 27 Vojak-raskršće ul 13 streljanih, 28 Zamet "3 Maj Torpedo" 1950-1951, 29 Podmurvice, 30 Studenski centar I. G. Kovačić, 31 Turnić stambeno naselje 1959, 32 Novo naselje 1960/62, 33 Dječja bolnica Istarska ulica, 34 Bolnica "dr Zdravka Kučića", 35 Bolnica "Braće Sobol", 36 Dom zdravlja "Braće Mažuranić, 37 Dječji vrtić "Ljerke Klobučar", 38 Dječje igralište - Zamet, 39 Osnovna škola "Vladimir Gortan", 40 Pomorska škola Bakar - CUO KUP, 41 Sušačka gimnazija, 42 Osnovna škola - Čavle, 43 Groblje Drenovo, 44 Groblje Kozala, 45 Trsatsko groblje, 46 Okoliš crkve Blažene Djevice Marije - Trsat, 47 Okoliš crkve sv. Romoulda i svih Svetih, 48 Okoliš crkve sv. Đorđa, 49 Muzej Narodne revolucije, 50 Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja - Rijeka, 51 Belveder-drvored, 52 Mlaka -Kantrida ulica Zvonimirova-Liburnijska - drvored, 53 Obala Riva, 54 Ulica Ljudevita Gaja, 55 Ulica Vladimira Gortana, 56 Trg bana Josipa Jelačića, 57 Trg Josipa Broza-Tita, 58 Bulevar Joakima Rakovca, 59 Kamp Preluka park br. 1, 60 Kamp Preluka park br. 2, 61 Kamp Oštro-Kraljevica, 62 Kućni vrt pok. dr. Ante Svalbe, 63 Kućni vrt Davor Žeželić Čavle, 64 Vojarna na Trsatu, 65 Dom umirovljenika - park, 66 Vatrogasni dom - park7. U tih 66 riječkih parkovnih objekata i lokaliteta - popis dendroflore i trajnica, razvrstan na crnogoricu, bjelogoricu i trajnice (s latinskim i narodnim imenima) i oznakom njihove brojčane učestalosti ( 1 -5, 5-10 i više od 10 primjeraka) objavili smo u časopisu "Hortikultura", br. 1-4, Zagreb, 1965. U ovom će napisu riječka parkovna dendroflora i trajnice biti opisani prema botaničkoj sistematskoj pripadnosti. Pregled vrsta prema sistematskoj pripadnosti Sistematska razdioba za crnogorične vrste izvršena je po Vidakoviću (1982). Za bjelogorične vrste primjenjena je sistematika po A. C. Cronquistu (Jones & Luchisinger 1987). Determinacija je izvršena prema Aniću (1946), Baileyu (1960), Van Geldernu (1986), Hillieru ( 1978), Krüssmannu (1972,1976), Rehderu ( 1951 ), Vidakoviću (1982), VVelshu (1979), a nazivlje je preuzeto odZandera(1993). Dendro flora, tj. taksoni obrađeni su prema sistematskoj pripadnosti u kojoj se vidi i njihovo zemljopisno (geografsko) porijeklo, vitalnost, učestalost u parku i mogućnost skupljanja sjemena ili uzimanje reznica. Oznake upotrijebljene za zemljopisnu (geografijsku) rasprostranjenost biljaka su ove: Az = Azija, z. Az. = zapadna Azija, M. Az. = Mala Azija, Eur. = Europa, j . Eur. = južna Europa, Medit. = Mediteran, s. Afr. = sjeverna Afrika, J. Am. = Južna Amerika, S. Am. = Sjeverna Amerika, hort. = kultivari ili križanci, Cirkumbor. = cirkumborealna. |
ŠUMARSKI LIST 3-4/1997 str. 37 <-- 37 --> PDF |
S. Bertović, M. Gcncralović. J. Karavla, J. Martinović: PRIRODA I PARKOVNI OBJEKTI U OPĆINI RIJEKA Šumarski listbr. 3-4, CXXI(1997), 133-160 Prijedlog za proglašenje rezervata i poredbena istraživanja Imajući na umu endeme i relikte, reliktne šume i osobite raslinske tipove u sjevernojadranskom primorju i riječkoj općini - predlažu se za posebnu zakonsku zaštitu u grupi botaničkih ili šumskih rezervata ovi lokaliteti: otočić sv. Marko, izvorište i gornji dio kanjona Rječine, Vrh Kuk (1088 m) iznad Grobnika, Vrh Treska (1238 m), kod Platka i južne dolomitne padine vrha Fratar (1350 m). Karta 4. Primjerna područja za usporedbena bioekološka i ostala ti pološka istraživanja u Gorskom kotaru i Hrvatskom pri morju (Bertović 1961 ) Brojčane oznake i nazivi lokaliteta na kartama sekcija Sušak 2a, 2c, lb i ld(M=l : 25000): 1 Izvor Kupe, 2 Lividraga, 3 Lazac, 4 Kaličak, 5 Tisovac-Pjetlićev vrh, 6 Zelin Crnoluški, 7 Rogozno-Tuhobić, 8 Senjavina- Luko vište, 9 Plašina, 10 Zakuti-Drenovac-Grubišno-Lipica, 11 Gusli ce-Veliko Snježno, 12 Radeševo-Jesenovica, 13 Borovica, 14 Pot- hum, 15 Kamenjak, 16 Melnik, 17 Velika i Mala Ponikva Po završetku Horvatovih vegetacijskih studija i kartiranja, sa suradnicima (1962), u Gorskom kotaru i Hrvatskom primorju i s početkom istraživanja i kartiranja tipova šuma i šumskih staništa (Bertović 1961) izabrali smo na kartama sekcija Sušak sedamnaest reprezentativnih područja ("ključnih, pilot objekata") za poredbena proučavanja (karta 4). Između njih u riječkom je okolišu ovih 10 lokaliteta: Rogozno-Tuhobić, Senjavina- Lukovište, Zakuti-Drenovac-Grubišno-Lipica, Guslice-Veliko Snježno, Radeševo-Jesenovica, Borovica, Pothum, Kamenjak, Melnik, Velika i Mala Ponikva. Na tim su pokusnim objektima provedena fitocenološka i pedološka proučavanja (Martinović, Bertović 1993) pa bi tamo bilo zanimljivo i višestruko korisno nastaviti ostala bioekološka i šumarska istraživanja. Literatura Adamović , L. (1929): Die Vegetationsstufen der Adrialänder (karta u mjerilu 1 : 2 000 000). Die Pflanzenwelt der Adrialänder, Jena. Barkman,J. J.,Moravec,J.,Rauschert,S. (1976): Code der Pflanzensoziologischen Nomenklatur. Vegetatio, Vol. 32, 3, Den Haag (ponovljeno 1986). Barthling , F. G. (1820): De litoribus et insulis Maris Liburnici dissertatio geographico- botanica. Universitas Hannoverae, Hannover. Beck-Mannagetta, G. (1901): Florenkarte von Illyrien. Die Vegetationsverhältnisse der illyrischen Länder. Vegetation der Erde, 4, Leipzig. (IL izd. Vaduz 1976). Bertović , S. (1958): Prirodni uvjeti s vegetacijskim opisom i kartama Krša (M= 1:500 000). Opći program kompleksne melioracije krša Jugoslavije. Institut za šumarska i lovna istraživanja NRH, Zagreb. (1961): Istraživanje tipova šuma i šumskih staništa. Šumarski list, 9-10, Zagreb. (1963, 1974): Pregledna karta postojeće vegetacije u zapadnoj Hrvatskoj, Šumarska enciklopedija, II, Zagreb; Vegetation des nordwestlichen Karstgebietes von Jugoslavien (apudHorvat, I. u.a.), Stuttgart. (1983): Krš- Klimatskozonska vegetacijska područja i klimatski dijagrami nekih meteoroloških postaja na kršu SFRJ (karta), Šumarska enciklopedija, 2, Zagreb. Bertović, S., Lovrić, A. Ž. (1987): Vegetacija i kategorije njezine prirodne ugroženosti od požara; Karta orografskih pjasa, bioklimata i pojasnili šumskih zajednica u dinarskom kršu SFRJ. Osnove zaštite šuma od požara. CIP, Zagreb. (1992): Uebersicht der Vegetation Kroatiens nach neueren Untersuchungen. Tüxenia, 12, Göttingen. Bertović, S., Lovrić, A. Ž.,Rac,M. (1993): Prirodoznanstvene osobitosti - Vegetacijski pokrivač. Priroda i parkovni objekti općine Rijeka (predano za tisak), Rijeka. Brzac, T. (1954): Gospodarsko značenje nekih značajnijih vrsta biljaka livada i kamenjara Hrvatskog primorja. Veterinarski arhiv, XXIV, 4, Zagreb. Hire , D. (1896): Vegetacija Gorskog kotara. Rad Jug. Akademije, 126, Zagreb. Horvat, I. (1942): Biljni svijet Hrvatske. Zemljopis Hrvatske, II, Zagreb. (1942): Die Pflanzenwelt Kroatiens - Ein Blick auf die Flora und Vegetation. Hrv. izd. bibliografski zavod, Zagreb. (1951): Istraživanje i kartiranje primorskih obronaka zapadne Hrvatske. Šumarski list, 6, Zagreb. (1962): Vegetacija planina zapadne Hrvatske, s 4 karte biljnih zajednica sekcije Sušak. Acta biologica, II, Prirodoslovna istraživanja JAZU, 30, Zagreb. Horvat, I., Bertović, S., Lovrić, A. Ž. (1988): Hrvatska - Biljni pokrivač, Enciklopedija Jugoslavije, 5, Zagreb. Horvat, I., Glavač, V., Ellenberg, H. (1974): Vegetation Sü dosteuropas, Stuttgart. Horvatić , S. (1963): Vegetacijska karta otoka Paga s općim pregledom vegetacijskih jedinica Hrvatskog primorja. Acta biologica, IV, Prirodoslovna istraživanja JAZU, 33, Zagreb. Lorenz, J. R. (1860): Aufforstung und Cultivirung des Croatischen Karstgebietes. Mitteil. Geogr. Gesel., IV ( 1 ), Wien. Rossi, Lj. (1930): Pregled flore Hrvatskog primorja. Prirodoslovna istaživanja Akademije, 17, Zagreb. |
ŠUMARSKI LIST 3-4/1997 str. 36 <-- 36 --> PDF |
S. Bertović, M. Generalović, J. Karavla, J. Martinović: PRIRODA I PARKOVNI OBJEKTI U OPĆINI RIJEKA Šumarski list br. 3 4, CXXI ( 1997). 133-160 Slika 5. Klekovina bora krivulja i grmići dlakavoga sleča obrašćuju stjenovit pretplaninski vrhunac Medvejci (1481 m) (FotoA. Frković, 1993) Gorski (montanski) pojas prostraniji je od pretplaninskog, a stere se od slovenske granice do Tuhobića, približno između 1250 i 900 m nadm. visine i u njemu su uzrasle bujne, raznovrsne i najvrijednije šume. Viši gorski (altimontanski) pojas obilježavaju mješovite i čiste crnogorične sastojine, a klimatskozonska fitocenoza jest bukve i obične jele (Calamintho-Abieti-Fagetum). Njezin je premac i na svim primorskim obroncima raširenija as. Seslerio autumnalis-Abietetum illyricae, u kojoj uz hibridnu kršku jelu (Abies alba ssp. Ulyrica) rastu i mnogi kserofilni grmovi. U tom višem gorskom pojasu razvijene su i paraklimaksne zajednice: na vapnenačkim grebenima as. Calamagrostio-Abietetum, u ponikvama gorska smrekova šuma (Aremonio-Piceetum excelsae Horv.) i na silikatima Brloškog acidofilna as. Blechno-Abietetum albae. Niži gorski (submontanski) orografski i raslinski pojas označuju različite bjelogorične, pretežno bukove, šume: klimaksna as. Seslerio autumnalis-Fagetum i intrazonalne zajednice Luzulo- Fagetum, Aquifolio-Fagetum i Tilio-Taxetum. Gorski bazofilni travnjaci većinom su livade, iz raslinske sveze Meso-Bromion erecti Br. - BI, a na kiseloj podlozi iz sveze Nardo- Galion Prsg. Brdski polusredozemni (submediteranski) i sredozemni (eumediteranski) pojas površinom je najveći i zauzima gotovo cijeli jugozapadni dio riječke općine. Glavno obilježje brdskoga pojasnog raslinstva su prirodne šume različitih vrsta hrastova, koje su zbog jakih i trajnih antropogenih utjecaja najvećim dijelom zastupljene kao panjače, šikare i ostali degradacijski stadiji različitih šumskih fitocenoza. U višem polusredozemnom brdskom pojasu klimaksna je šuma hrasta medunca i crnograba as. Seslerio-Ostryetum carpinifoliae (po Horvatu raščlanjena u 5 subasocijacija), a intrazonalni su: as. Ostryo-Quercetum dalechampii, acidofilna zajednica na flišu Seslerio-Quercetum petraeae, prirodni borici na dolomitu as. Polygalo-Pinetum nigrae i osebujna šuma crne jele, as. Ostryo-Abietetum pardei. Niži polusredozemni pojas obilježavaju zonalna kserotermna šuma medunca i bjelograba, as. Querco-Carpine tum orientalis (slika 6) i njezina subas. Q.-Carpinetum orientalis lauretosum. Reliktna pramakija tise i crnike (Taxo-Quer cetum ilicis) u kanjonu Rječine i omanja površina makije hrasta crnike (Orno-Quercetum ilicis) na krajnjem jugoistoku riječkoga brdskog područja, predstavnici su već pravoga sredozemnog raslinstva. Cijeli brdski pojas odlikuje se prostranim primorskim livadnim zajednicama iz sveze Scorzonerion villosae H-ić i kamenj arama: iz sveze Satureion subspicatae Horv. u crnograbovom, a iz sveze Chrysopogono-Satureion Horv. et H-ić. u bjelograbovu pojasu. Slikao. Slojanje drveća i grmova u zaštićenom zabranu šume hra sta medunca i bjelograba (Querco-Carpinetum orientalis) kod Križišća. (Crtež S. Bertovića 1950.) Ravničarski pojas, u punom smislu, ne postoji u riječkom području ali ima obličjem sličnih terena kao što su zaravnjena dna dolina, ponikava i polja u kršu. Odlikuju se higrofilnim ali i drugačijim biljnim zajednicama prilagođenim osobitim ekološkim prilikama tih stojbina. Takve su as. Ulmo-Fraxinetum angustifoliae (dolina Rječine, V. i M. Ponikva kod Kukuljanova), as. Rusco-Quercetum roboris i Rusco-Carpinetum betuli (dolina Rječine, okoliš Križišća) te kamenjara Satureio- Edraianthetum i eolofitne fitocenoze na vjetrometinama Grobničkog polja. Najbolji uvid u stvarnu (realnu) zastupljenost i raspored šumskih te svih ostalih fitocenoza i kultura u istočnom dijelu općine Rijeka daju četiri "Karte biljnih zajednica jugozapadne Hrvatske", sekcija Sušak lb, ld, 2a i 2c (Horvat i suradnici 1962). Podrobniji pak opisi nalazišta, ekoloških prilika, flornoga sastava i ostalih osobitosti šumskih, livadnih, kamenjarskih i ostalih fitocenoza nalaze se u Horvatovoj publikaciji i u rukopisu ove naše cjelovite studije. |
ŠUMARSKI LIST 3-4/1997 str. 28 <-- 28 --> PDF |
S. Bcrtović, M. Generalović, J. Karavla, J. Martinović: PRIRODA I PARKOVNI OBJEKTI U OPĆINI RIJEKA Šumarski list br. 3^1. CXXI ( 1997), 133-160 Meteorološka postaja Hs 1 11 III IV V VI VII VIII IX X XI XII god. IV-IX X-III Orografski pojasi ili lokalitet* m i bioklimati Risnjak 1528 302 328 264 235 291 238 190 168 367 376 427 393 3579 1489 2090 viši pretplaninski niži pretplaninski Platak IU I 308 295 251 246 253 285 172 158 310 399 435 383 3495 1424 2071 visokogorski Gomance 937 262 237 212 198 192 182 142 116 224 331 375 321 2792 1054 1738 visokogorski Mrzla Vodica 771 287 257 198 194 181 167 119 125 224 324 355 353 2784 1010 1774 visokogorski Fužine-brana 721 297 244 207 190 184 166 111 108 198 308 352 365 2730 957 1773 visokogorski Vela Učka (hotel) 922 195 181 183 153 47 154 104 100 169 228 296 266 2176 827 1349 niskogorski Zlobin 772 209 171 145 163 47 125 93 95 182 281 265 269 2145 805 1340 niskogorski Plaše* 600 172 131 95 133 24 120 90 95 148 240 234 236 1818 710 1108 brdski, viši submeditcranski Hreljin 307 137 120 126 128 22 110 78 82 153 214 215 208 1693 673 1020 brdski, viši submediteranski Rijeka - Trsat 130 124 114 106 106 11 112 84 82 160 179 183 172 1533 655 878 brdski, niži submediteranski Rijeka 104 120 105 106 101 97 102 80 74 162 183 181 170 1481 616 865 brdski, niži submediteranski Kraljevica 20 91 92 88 92 91 100 74 64 124 154 163 160 1293 545 748 brdski, niži submediteranski Mali Lošinj 53 79 74 72 54 64 46 36 43 108 94 117 103 890 351 539 brdski, eumediteranski Tablica 2. Srednje mjese čne, godišnj e i sezonske količine padalina ( mm) na meteorološkim postajama i lokalitetima iz različitih bioklimata u općin i Rijek a i njezinom okolišu, za 30-godišnje ( 1931 - 1960) razdoblje mjerenja (po Bertoviću) * Vrijec Inosti r a lokalitetu interpolirane su prema podacima na neteorološkim postajama lijeka, Platak i Fužine - brana. pravac S SI I JI J JZ Z SZ tišina 8] čestina 10.8 38.1 4.7 5.4 7.3 11.2 2.6 3.3 16.6 jakost 2.0 2.4 2.2 2.C 2.1 1.6 1.6 1.6 I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII god. 4.2 4.3 4.6 4.5 2.1 2.0 1.9 1.9 2.7 4.3 4.5 4.8 41.8 a2 1.1 0.9 1.0 0.7 0.3 0.5 0.4 0.3 0.5 0.8 1.1 1.3 8.9 b, 6.2 6.0 6.5 6.4 5.8 5.5 4.1 4.2 4.6 5.1 6.6 6.3 5.6 a3 5.7 6.2 4.6 4.1 4.4 4.5 9.5 10.3 9.5 9.0 4.8 6.1 78.7 b2 13.3 11.7 13.2 12.6 9.3 7.2 4.1 5.2 6.9 9.4 14.3 13.3 120.5 b3 c 101.7 116.9 136.6 168.1 220.9 240.8 288.4 262.9 202.4 165.8 98.9 89.6 2093.0 d, 20.0 20.0 23.4 27.3 29.6 35.0 36.0 35.8 32.6 28.8 22.1 20.4 36.0 8.5 9.3 12.0 16.0 20.8 24.6 27.4 27.1 23.5 18.7 13.5 9.9 17.6 d2 5.3 6.0 8.5 12.2 16.6 20.3 22.8 22.3 18.9 14.4 10.0 6.7 13.6 d3 7.5 8.4 11.1 14.8 19.6 23.2 26.2 26.0 22.6 17.8 12.4 8.8 16.5 d4 2.5 3.1 5.4 8.7 12.6 16.1 18.2 18.1 15.1 11.0 7.1 3.9 10.2 d5 -11.4 -12.8 -7.7 0.8 2.1 7.4 10.4 10.6 4.8 2.3 -4.5 -7.2 -12.8 d6 e] 64.4 63.0 62.8 61.6 63.6 63.1 57.9 59.0 63.5 65.5 68.6 66.4 63.3 e2 12 14 12 10 22 16 22 23 17 15 12 15 10 f, 141 120 122 115 106 110 88 108 172 163 177 154 1576.0 h 11.5 10.1 11.2 11.8 12.7 11.7 9.5 9.7 9.3 10.1 12.7 11.5 131.8 h 9.4 8.1 8.9 9.3 9.5 9.0 6.9 7.4 7.6 8.5 10.0 9.2 103.8 U 4.3 4.0 4.0 4.1 3.6 3.7 3.1 3.3 4.4 4.5 5.4 4.8 49.2 h 99.4 136.0 S5.5 74.6 109.2 94.2 52.2 204. 5 210.3 131.1 137.8 70.3 210.3 138 |
ŠUMARSKI LIST 3-4/1997 str. 27 <-- 27 --> PDF |
S. Bcrtović, M. Generalović, J. Karavla, J. Martinović: PRIRODA I PARKOVNI OBJEKTI U OPĆINI RIJEKA Šumarski list br. 3-4, CXXI ( 1997), 133-160 4 niskogorski (submontanski) bioklimat, bukove šume s jesenskom šašikom (Seslerio autumnalis-Fagetum), - podneblje brdskoga orografskog pojasa 5 brdski (kolinski) viši polusredozemni bioklimat, crnograbove šume s jesenskom šašikom (Seslerio-Ostryetum carpinifoliae), 6 brdski (kolinski) niži polusredozemni bioklimat, šume hrasta medunca i bjelograba (Querco-Carpinetum orientalis), 7 brdski (kolinski) sredozemni bioklimat, makije hrasta crnike (Orno-Quercetum ilicis), - podneblje ravničarskoga orografskog pojasa 8 ravničarski (planarni) primorski bioklimat, različitih intrazonalnih fitocenoza. Prostoran raspored navedenih orografskih pojasa i analognih bioklimata (s biljnim zajednicama koje ih obilježavaju) u riječkoj općini vidi se na priloženoj karti 2. Podaci iz 30-godišnjeg razdoblja (1931-1960, u Atlasu klime SFRJ) pokazuju mnoge zanimljivosti o srednjim mjesečnim, sezonskim i godišnjim temperaturnim i padalinskim osobitostima na meteorološkim postajama, koje obilježavaju orografske pojase, bioklimate i zonal-Karta 2. OROGRAFSKI POJASI I ANALOGNI BIOKLIMATI na vegetacijska područja u općini Rijeka (tablice 1 i 2). U PODRUČJU OPĆINE RIJEKA (po S. Bertoviću) Kako se, uz ostalo, vidi u potpunom visinskom slojanju - Pretplaninski (subalpinski): viši ( 1 ) i niži (2) (zonaciji) od klekovine bora krivulja (Risnjak) do hras-- gorski (montanski): viši (3) i niži (4) tovo-bjelograbovih šuma s lovorom (Rijeka), na oko - brdski (kolinski): polusredozemni viši (5) i niži (6), 22 km zračne udaljenosti, razlika između godišnjih sredozemni (7) srednjaka temperature zraka iznosi samo 10,8 °C, a u - ravničarski (planarni): priobalje, dna dolina i poni l"nn t-vr\lio li Wen (Öl količini padalina čak 2098 mm. Meteorološka Hs r god. ampl Orografski postaja I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII pojasi i ili lokalitet* m N EGr. bioklimati Risnjak* 1528 45°26´ 14° 37´ -4.7 -3.2 -2.5 0.6 6.1 9.5 11.8 12.2 9.4 4.8 0.2 -1.2 3.6 16.5 viši pretplaninski Jesenovica* 1338 45° 26´ 14°33´ -3.9 -2.6 -1.2 2.1 7.3 10.9 13.2 13.2 10.3 5.7 1.1 -0.1 4.6 17.1 niži pretplaninski Platak 1111 45°25´ 14° 34´ -3.0 -1.9 0.2 3.9 8.8 12.6 14.8 14.5 11.5 6.8 2.1 -0.4 5.8 17,8 visokogorski Gomance 937 45° 30´ 14° 26´ -2.3 -1.1 1.4 5.6 10.0 13.2 15.6 15.1 12.5 7.4 3.0 -0.1 6.7 17.9 visokogorski Mrzla vodica 771 45° 22´ 14°41´ -2.2 -2.3 2.2 5.9 10.0 14.2 16.9 15.7 12.3 7.4 3.2 -0.1 6.9 19.1 visokogorski Fužine-brana 721 45° 18´ 14°43´ -1.5 -0.7 2.7 7.0 11.3 15.5 17.6 16.7 13.5 8.7 3.9 1.0 8.0 19.1 visokogorski niskogorski Plaše* 600 45° 17´ 14°37´ 0.0 0.8 4.1 8.7 12.6 16.9 18.9 18.1 15.1 10.4 5.4 2.4 9.4 18.9 brdski, viši submediteranski Rijeka 104 45° 20´ 14° 27´ 5.4 6.2 9.0 13.1 17.5 21.3 23.8 23.5 20.0 14.8 10.3 7.3 14.4 18.4 brdski, niži submediteranski Kraljevica 20 45° 16´ 14° 34´ 5.6 6.3 9.1 13.1 17.7 21.6 24.4 23.9 20.7 15.6 10.6 7.5 14.7 18.8 brdski, niži submediteranski Mali Lošinj 53 44° 32´ 14° 28´ 6.9 7.6 9.6 13.3 17.9 21.6 24.4 24.1 20.9 16.2 12.0 9.1 15.3 17.5 brdski, eumediteranski Tablica 1. Srednje mjesečne i godišnje temperature zraka (°C) i njihova godišnja kolebanja (amplitude) na meteorološkim postajama i lokalitetima* iz različitih bioklimata u općini Rijeka i njezinom okolišu, za30-godišnje (1931 - 1960) razdoblje mjerenja (po Bertoviću) |
ŠUMARSKI LIST 3-4/1997 str. 25 <-- 25 --> PDF |
S. Bertović, M. Generalović, J. Karavla, J. Mattinović: PRIRODA I PARK0VN1 OBJEKTI U OPĆINI RIJEKA Šumarski list br. 3^1, CXXI( 1997), 133-160 inž. S. V. Letinića - odlučilo izdvojiti i usporedno objaviti, (v. "Hortikultura, 62, 1-4, 1995.) iz sveukupnoga zanimljivog i vrijednog materijala, sažete ekološke napise i opširniji (ali ne i potpun) opis perivoja i parkovnih objekata (po tč. 3 i 5. programa). Prirodoznanstvene osobitosti (piše S. Bertović) Osnovne prirodne čimbenike (reljef, klima, kamena podloga, tlo, biljni pokrivač), zapravo sastavnice prirodnih sustava (ekosustava, ekosistema), današnjica ozbiljno uvažava jer svugdje odlučno djeluju na život i gotovo sve čovjekove djelatnosti. Zato su ovdje, usklađeno sa sadržajem cjelovite publikacije i na osnovi opširnijih istraživanja (a osobito istaknutih hortikulturnih objekata) sažeto opisana glavna prirodna obilježja. To je važno zbog potpunije predodžbe i ocjene postojećih stojbinskih prilika, ali i nastavka proučavanja i zaštite parkovno-pejzažnih objekata, šumskih sastojina i životne okolice u riječkoj općini. U mnogim znanstvenim, osobito geografskim publikacijama (Rogić 1970; Roglić, Riđanović, Šegota 1975; Stražičić, Rogić 1975 i dr.) prirodni ekološki činitelji su podrobno opisani. Ta činjenica i ograničen časopisni prostor dopuštaju ovdje navesti samo najhitnije i one novoutvrđene spoznaje. Reljef i orografski pojasi Po Rogliću (1975, 1988) Kvarnerski sektor reljefno je najizrazitiji, najdinamičniji i najkrševitiji dio Hrvatskog primorja. U građi reljefa tamošnjega dubokog krša prevladavaju paleogene i mezozojske karbonatne stijene (vapnenci, dolomiti), a u manjoj su mjeri zastupljeni paleogeni fliš pa donjomezozojske i paleozojske klastične naslage i tek lokalno kvartarne taložine (okolica Dražica na Grobničkom polju). U općoj reljefnoj slici opisivanog područja, na prerezu od obale Riječkoga zaljeva do najviše točke, vrhunca Veliki Risnjak (1528 m), osobito se ističu na sjeveru i sjeveroistoku gorski, jugozapadno brdski predjeli, u središnjem dijelu Grobničko polje (279-327 m) i ´Potpuna službena pismohrana i izvoran rukopis završenog dijela naslovljene studije pohranjeni su kod inž. M. Generalovića u Rijeci, a kartografske podloge u Katedri za geodeziju Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. 2 U cijeloj Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini najviši vrhunci dosežu tek u viši pretplaninski pojas. Stoga je za naše krajeve pogriješno govoriti o planinskom pojasu, o planinskoj klimi, o planinskoj vegetacijskoj zoni, (a pogotovu o šumama), o planinskim prometnicama i prijevojima, o planinskom gospodarstvu, turizmu i si. Oni stvarno postoje u Sloveniji, Crnoj Gori, Kosovu i Makedoniji. Obrazložen i iscrpniji napis o toj tematici autor je pripremio za objavljivanje u dogledno vrijeme. 3 Po količini meteoroloških postaja (Opatija, Rijeka, Kraljevica) te parametara pojedinih klimatskih elemenata (39) i pojava (9) - podneblje u brdskom nižem submediteranskom orografskom pojasu i bioklimatu zasad je najpodrobnije prikazano i obilježeno u publikaciji RHMZ-a, koju su priredili Kirigin, Šinik i Bertović (1971). na jugu dolina Rječine s deltom i zaravnjenim riječkim priobaljem. Istočno od Bijele Škalje (1459 m), masiva Obruča (1377 m), Fratra (1350 m) i Jesenovice(1375 m), uz granicu s Gorskim kotarom, izdiže se u dinarskom (SZ-JI) pravcu pružanja neprekinut niz gorskih kosa s najvišim vrhovima: Medvejci (1481 m), Planina (1428 m) - Guslice (1492 m) - Međuvrhi (1463 m) - Snježnik (1506 m), Veliki Risnjak (1528 m), Tuhobić (1105 m)- Strgarnica (1098 m) - Jelenčić (1105 m), Kosa (1012 m), što zorno prikazuje "Karta općine Rijeka" (Karta 1, skupina autora 1984). Osim zemljopisnih pojednosti na toj su karti istaknute visinske zone ograničene proizvoljno odabranim slojnicama, odnosno ljestvicom nadmorskih visina po 100 m. Reljefne karte slične vrste i sadržaja, različitih mjerila i hipsometrijskih ljestvica, najčešće su u različitoj tematskoj kartografiji, stručnim opisima, urbanističkim prostornim planovima i si. No osim realne predodžbe obličja terena po visinskim zonama one ne odaju ostale ekološki zanimljive i važne pojedinosti. Imajući na umu poznat utjecaj i tijesnu povezanost reljefa s klimatskim razlikama, promjenama i procesima u tlu, raslinstvu i ostalim stojbinskim prilikama u životnom okolišu (Horvat 1949, 1962) - Bertović (1963, 1984, 1987, 1994) izdvaja sa širega bioekološkoga stajališta takve reljefne cjeline, a to su orografski pojasi i potpojasi ... unutar kojih su obuhvaćeni izjednačeni utjecaji i promjene koje proizvode svi reljefni faktori na podneblje, tlo i biljni svijet u nekom području. U tom se smislu svugdje pa i u riječkom okolišu mogu razlikovati upadljivi, višestruko važni i ekološki znakoviti ovi orografski pojasi i potpojasi: pretplaninski (viši i niži),2 gorski (viši i niži), brdski i ravničarski, koje u prirodi dobro obilježavaju zonalne i intrazonalne biljne zajednice. Tako shvaćen i uže razlikovan reljef posredno upućuje na klimatske, pedološke, vegetacijske i gospodarske različitosti, stoje teorijski i praktično vrlo važno. Podneblje i bioklimati Najstariji dokument o vemenskom motrenju u Rijeci jest meteorološki izvještaj dr. Nikole Tillera za godinu 1842. Otada se, s manjim prekidima i promijenjenim položajem stanice, vremenska opažanja obavljaju: do 1. prosinca 1977. na meteorološkoj postaji Rijeka-grad (Hs = 104 m, nadnevka i danas na met. postaji Rijeka-Kozala (Hs = |
ŠUMARSKI LIST 3-4/1997 str. 23 <-- 23 --> PDF |
IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI - ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS Šumarski list br. 3-4, CXXI (1997), 133-160 UDK 630* 279.001 (497.13) PRIRODA I PARKOVNI OBJEKTI U OPĆINI RIJEKA* RIJEKA PARKS AND NATURE AREAS Stjepan BERTOVIĆ, Milan GENERALOVIĆ, Josip KARAVLA, Jakob MARTINOVIĆ** SAŽETAK: Iz neobjavljenoga opsežnog rukopisa naslovne publikacije (1993) ovdje se daju izvodi i sažeti prikazi nekih prirodnih osobitosti i parkovnih objekata u Rijeci i riječkoj općini. Opisuju se glavni ekološki činitelji: reljef i podneblje s orografskim pojasima i bioklimatima, litološka grada, tla i biljni pokrivač. Težište članka je pregled 66 parkovnih objekata s iscrpnim popisom uresne dendoflore i trajnica. Kratkoću teksta nadomještaju sadržajni prilozi i dokumentacija: karte, tablični podaci, klimatski dijagrami i si. Predlaže se osam parkova za osobitu zakonsku zaštitu u grupi hortikulturnih objekata i pet botaničkih rezervata. Ključne riječi: Rijeka i okoliš - litološke; reljefne; klimatske; pedološke i vegetacijske osobitosti, parkovni objekti, dendrološka inventarizacija. Uvodne pripomene o publikaciji Također se suglasio s njihovim prijedlogom o proširenom sadržaju istraživanja i obuhvatu predviđene publi (piše M. Generalović) kacije pod naslovom "Priroda i parkovni objekti općine U ljetu godine 1990. desio se u Rijeci događaj, lijep i Rijeka". Za provedbu toga istraživačko-publicističkovrlo rijedak unutar hortikulturnih zbivanja u Hrvatskoj. ga zadatka koordinatori su krajem ljeta 1990. dogovoPrigodom umirovljeničkog oproštaja sa svojim dugorili suradnju različito specijaliziranih stručnjaka i sastagodišnjim referentom za okoliš Milanom Generalovi-vili ovaj Nacrt sadržaja (i obrađivače): ćem, dipl. inž. šumarstva - njegova matična ustanova, 1. Predgovor knjizi (inž. J. Rechner) ondašnja "Samoupravna interesna zajednica (SIZ) 2. Uvod (dr. S. Bertović, mr. J. Karavla, inž. M. Generalostambeno- komunalnih djelatnosti općine Rijeka" osivić, prof. inž. arh. Zdenko Sila gurala je primjeren novčani iznos i povjerila mu zada3. Prirodoznanstvene osobitosti tak da organizira opis hortikulturno oblikovanih stama) zemljopisne značajke (dr. Tomislav Šegota) b) podneblje i bioklimati (dr. S. Bertović) benih okoliša u kojem je obavljao nadzor i prikupljao c) litološke i pedološke značajke (inž. Nikola Magaš, dr. materijale za predviđenu publikaciju o riječkim par- Jakob Martinović) kovnim površinama. (Slika 1). d) vegetacijski pokrivač (dr. S. Bertović, mr. Andrija Želj- Stvaran začetnik te parkovne obrade, tajnik spomeko Lovrić, mr. Mladen Rac) nute SlZ-e, Josip Rechner, dipl. inž. grad., prihvatio je 4. Zakonom zaštićeni objekti prijedlog da nositelji zadatka i usklađivači cjelokupnog kulture (dr. Radmila Matejčić) - - prirode (inž. Marko Randić, inž. Višnja Zaputović) rada budu dipl. inž. M. Generalović, mr. Josip Karavla i 5. Hortikulturni objekti a) parkovi, b) stambeni okoliš, c) dr. Stjepan Bertović. bolnice i škole, d) sportska i dječja igrališta, e) groblja, f) okoliš sakralnih i ostalih zaštićenih objekata, g) drvoredi, * Iz naslovljenoga neobjavljenog rukopisa ove opsežne publikacije, ovdje će se dati samo kratki opisi najvažnijih područnih ekoloških aleje i ostali parkovni objekti, h) značajni doprinosi horznačajki i rezultati dendrološke inventarizacije riječkog uresnog raslintikulturnih zanesenjaka u Rijeci (mr. J. Karavla, inž. M. stva s najpotrebnijim primjedbama. Generalović, inž. Z. Sila, inž. Jerko Đeldum, inž. Rudolf ** Prof. dr. sc. Stjepan Bertović, dipl inž. šum. 10040 Zagreb, Grižan Starčević). skaul.br. 19 D/V. Milan Generalović, dipl. inž. šum. 51000 Rijeka, Šetalište XIII. divizije 6. Zaštita čovjekove životne okolice br. 1 l/II. a) atmosfera, okoliš i pitka voda (mr. Nada Matković, dr. Mr. sc. Josip Karavla, dipl. inž. šum. 10000 Zagreb, Šenoina ul. br. Kazimir Kauzlarić, mr. Višnja Hinić) 14/III. b) periodske promjene u stanju vegetacije i tla (dr. J. Mar Dr. sc. Jakob Martinović, dipl. inž. šum. 10000 Zagreb, Ul. braće Do- many br. 4/XIV. tinović, dr. S. Bertović) |
ŠUMARSKI LIST 3-4/1997 str. 33 <-- 33 --> PDF |
S. Bcrtović, M. Generalović, J. Karavla, J. Martinović: PRIRODA I PARKOVNI OBJEKTI U OPĆINI RIJEKA Šumarski list br. 3^1, CXXK1997), 133-160 Tla na području općine Rijeka provedena je i globalna znanstvena inventarizacija tla i izrađena pedološka karta u mjerilu 1:50 000. Sastavljen (piše J. Martinović) je i pedološki prijedlog o namjeni za općinski prostorni plan (Martinović 1977). Uvod Na osnovi navedenih radova iscrpnije smo istraživali Tla riječkog područja, u prošlih tridesetak godina, i opisali pedološke značajke i sastavili kartu tala u općini proučavalo se u više navrata. Prva istraživanja (Z. Gra-Rijeka (u približnom mjerilu 1:75 000), u kojim je obučanin 1962, 1963, Bertović-Martinović 1965, 1967) odhvaćeno tamošnjih 36 pedokartografskih jedinica (Marnose se na pedološke prilike pojedinih biljnih zajednica tinović 1993). Ovdje dajemo samo vrlo sažet prikaz litoi međuodnos vegetacijskih i pedoloških taksonomskih loških i pedoloških značajki te prvi (tablica 5) "Statistijedinica. Kasnije (Martinović 1973, 1978, Mayer 1979) čki opis glavnih svojstava tala u riječkoj općini". Svojstva tla HoriDebP20 5umg/ 100 Glina u% Red. zont ljina pHuH 20 g.tla K 2Oumgl00g Humus u % (0,002 mm) Broj Nazlvtla broj uzoraka tla tla X t V X t V X t V X t V X t V 1. Crnica organogena Amo 12 5,9 0,52 8,8 10,5 8,23 78,4 42,9 15,76 36,7 44,9 20,10 44,8 20,2 4,76 23,6 3 2. Crnica organomineralna Amo 15 6,8 0,51 7,5 1,1 0,42 38,2 18,5 6,39 34,5 15,3 4,98 32,5 39,1 12,91 33,0 11 3. Rendzina na dolomitu Amo 16 7,7 0,15 1,9 1,5 0,82 54,7 16,3 10,34 63,4 16,0 7,08 44,2 28,4 13,69 48,2 4 4. Smeđe tlo na vapnencu, Amo, oh 10 6,4 0,68 10,6 1,0 0,63 63,0 21,0 10,45 49,8 12,2 1,97 16,1 42,1 6,23 14,8 14 plitko (kalcikambisol) (B)rz 26 6.6 0,93 14,1 1,2 0,64 53,3 9,4 3,21 34,1 4,4 2,07 47,0 49,4 16,53 33,5 7 5. Smeđe tlo na vapnencu, Amo, oh 20 7,4 0,32 4,3 1,1 0,68 61,8 28,1 11,78 41,9 8,2 2,06 25,1 45,9 11,32 24,7 7 srednje duboko (kalcikambisol) (B)rz 39 7,5 0,21 2,8 0,7 0,32 45,7 12,5 8,21 65,7 3,3 0,89 27,0 55,9 6,53 11,7 7 6. Crvenica Amo 9 6,8 0,81 11,9 2,2 1,37 62,3 25,3 10,81 42,7 9,4 2,4 25,5 49,3 3,13 6,4 5 braunizirana (B)rz 18 7,0 0,73 10,4 0,6 0,18 30,0 9,1 2,83 31,1 4,8 0,94 19,6 55,6 6,3 11,4 5 7. Distrično smeđe Aoh 12 4,6 0.10 2,2 1,1 1,05 95,4 33,5 3,17 .9,5 11,8 2,41 20,4 25,6 5,70 22,3 3 tlo na pješčenjaku (B)v 63 4,9 0,10 2,0 0,6 0,23 38,3 5,5 0,18 3,3 5,2 1,41 27,1 27,8 3,82 13,7 3 X. Vrtna tla slabije P 20 7,6 0,19 2,5 0,9 0,68 75,5 19,0 15,4 81,0 5,5 2,28 41,4 31,6 5,68 18,0 4 agrotehnike 9. Vrtna tla intenzivnije P 20 7,6 0,38 5,0 13,1 9,27 70,8 30,0 20,17 67,2 10,1 7,72 76,4 50,5 14,29 36,3 5 agrotehnike Tablica 5. Statistički opis svojstava glavnih tipova tala u općini Rijeka (po Martinoviću, 1993.) Činitelji tvorbe tala (kalcikambisol). Na tom supstratu također nalazimao: u nižim i toplijim položajima derivate crvenice (terra ros Prvenstvene pedogenetske karakteristike riječkog sa), u višim i hladnijim predjelima, uz kalcikambisol, područja jesu: matični supstrat dominantno zastupljen još i crnice na vapnencima te mjestimično, na prodoritvrdim i čistim mezozojskim vapnencima, razvijen ma dolomita, i rendzine. Perm i karbon uglavnom su krški reljef, širok raspon klimatskih uvjeta i dugotrajan zastupljeni klastičnim naslagama s prevladavanjem siutjecaj čovjeka. Raznolikosti pedosfere pridonijela je likatnih minerala. Na njima su se oblikovala kisela uz to i translokacija zemljišnog materijala (vodom, lesmeđa tla (distrični kambisol) s tipičnim, lesiviranim i dom i vjetrom) u geološkoj prošlosti. podzoliranim podtipovima. Kvartar je na istraživanom Prema podacima kompilacijske geološko-litološke području zastupljen morenskim, potočnim bujičnim i karte (Magaš 1969) područje općine Rijeka čine naslajezerskim naslagama i na njima formiranim karbonatge različite starosti, od karbona do holocena. Više od nim i izluženim rendzinama. 3/4 površine pripada krednim i jurskim vapnencima s Recentni pedogenetski procesi i evolucija tala pod dominantno zastupljenim smeđim tlom na vapnencu snažnim su utjecajem bioklimatskih činitelja. U subal 143 |
ŠUMARSKI LIST 3-4/1997 str. 50 <-- 50 --> PDF |
S. Bertović, M. Generalović, J. Karavla, J. Martinovic: PRIRODA I PARKOVNI OBJEKT] U OPĆINI RIJEKA Šumarski list br. 3-4, CXXI( 1997), 133-160 Kriissmann, G. (1972): Handbuch der Nadelge- Sila, Z. (1952): Vrtno-arhitektonska i floristička holze, I—III, Berlin, 366 pp. obrada gradskih parkova - Parkovno nasljeđe Ri;´ eke, S/ 43l52´ Krü s sm a nn,G. (1976): Handbuch der Laubgehölze, ....Iblf; ^H^?A ´ r , I-III Berlin 1448 pp V i d a k o v i c, M. ( 1982): Četinjače, morfologija i vanvv´ jabilnost. JAZU - Liber, Zagreb, 655 pp. M atejč i Ć,R. (1990): Kako čitati grad. Rijeka, 495 pp. Welch , H. J. (1979): Manual of Dwarf Conifers, Rehder , A. (1951): Manual of Cultivated Trees and USA, 493 pp. Shrubs. The Macmillan Company, New York, Zander , R. (1993): Handwörterbuch der Pflanzenna996 pp. men, 14 Afl, Stuttgart, 810 pp. Summary: A group of authors (Rijeka 1993) made a study that remained unpublished. Its contents, twenty authors and a preceding publication of the Rijeka nature and park distinctive features (Generalović) are presented. In terms of relief and karst formation, the Kvarner sector is the most distinguished and dynamic in all Croatian Littoral region. In the structure of the karst relief, the prevailing are Paleocene and Mesozoic carbonate rocks with paleocene fliss, paleozoic clastic layers and Quartär sediments in places. Submountainous, mountainous, hill and lowland orographic belts are the components of the relief. In the maritime climate of the whole greater Rijeka area, eight bioclimates are distinguished: subalpine, montane, submediterranean, hilly Mediterranean, and lowland. The Rijeka environment has been described according to the climatic classifications of Koppen, Thornthwaite and Walter. Enclosed are the maps of highland zones, orographic belts and analogue bioclimates, the tables of climatic figures and diagrams after Gaussen and Walter (Bertović). The interdependence of the lithological structure and soil types is described. According to the yet unpublished map, thirty-six pedocartographic units have been established in the Rijeka surroundings. There is a table-form statistic review of the main soil types and their properties (Martinovic). In the description of the vegetation cover, there are all climax phytocenoses, and the most distinguished locally conditionedparaclimax phytocoenoses on the cross-section of the submountainous peaks down to the coastline. Enclosed is a forest vegetation map of nature areas. Five sites of endemic flora and vegetation are suggested for a special legal protection as nature reserves. Further seven locations are suggested to serve for the follow-up bioecological research (Bertović). In the most detailed part of the study - the description of the decorative tree flora in Rijeka parks - sixty-six park areas have been studied: city parks, school parks, churchyards, hospital areas, kindergartens, sports grounds, camping sites and others. According to the dendrological inventory, the vegetation in these areas is composed of 75 conifer taxons, 228 broadleaved taxons and 35 perennials. Table titled "List of trees and perennial plants in the Rijeka and neighboring parks" marks the occurrence of the individual plant species in parks (1-66) and their numerical frequency (1-5; 5-10 and over 10 specimens). The oldest conifers are the Himalaya cedars (Cedrus deodara) in the Vladimir Nazor park; the pyramidal cypresses (Cupressus sempervirens var. sempervirens); Atlas cedar (Cedrus atlantica) and Lebanon cedar (Cedrus libani) in the Mlaka park. In the Kozala cemetery area there are old Himalaya ceders, 23 m high, 60 cm in diameter, a Lebanon cedar 27 m high, 28 cm in diameter. In the Trsat churchyard, a Chinese arbor vitae (Thuja orientalis) reaches the height of 17 m, 35 m diameter. Of the broadleaves, the oldest are the wild chestnuts (Aesculus hippocastanum) in the Mlaka park and the maple-leaved plane (Platanus x hispanica) 17 m x 65 cm. In the Kozala cemetery there is a 18m high, 38 cm in diameter Japanese sophora (Sophora japonica). A 13 m high and 75 cm in diameter bitter oak (Quercus cerris) grows on the Trsat churchyard beside a 14 m high and 170 in diameter pubescent oak (Quercus virgiliana). The following have been recommended for a special legal protection: August Cesarec Park; Mlaka Park, Vladimir Nazor Park; the Old Park Of "Katica Mitel Katinka"; Vidov Park, Trsat Park, Kozala cemetery park and the Trsat churchyard. The multitude of decorative taxons in the Rijeka park areas with the improvement of the ornamental horticulture nursery activities in all Croatian Littoral can be maintained only if this vegetation is respected, protected and regularly improved (Karavla). |
ŠUMARSKI LIST 3-4/1997 str. 35 <-- 35 --> PDF |
planinskog pojasa. Jednolika je izgleda i osim nje su tek njaci (rudine) na Risnjaku i ostalim vrhovima zauzimamjestimično razvijene bukova klekovina (H. a.-Fage-ju malene površine i uglavnom pripadaju vegetacijskoj tum suffruticosum Horv.) i u dubokim hladnim ponikva-svezi oštre vlasulje, Festucion pungent is Horv. ma as. Listew-Piceetum excelsae. Pretplaninski trav Karta3. PRIRODNA PODRUČJA RASPROSTRANJENOSTI ŠUMSKE VEGETACIJE Sastavili: S. Bertović, A. Ž. Lovrić i M. Rac (1993) Pretplaninski pojas 1 Klekovina bora krivulja, Lonicero-Pinetum mughi Horv. 2 Pretplaninsa bukova šuma, Homogyno alpinae-Fagetum (Horv.) Borh. 3 Bukova šuma s ljigovinom i milavom, Oreoherzogio-Fagetum (Horv.) Fuk. 4 Pretplaninska smrekova šuma, Listero-Piceetum excelsae (Horv.) Fuk. Gorski i oromediteranski pojas 5 Suma bukve i obične jele, Calamintho-Abieti-Fagetum (Horv.) Borh. 6 Šuma krške jele s milavom, Calamagrostio-Abietetum Horv. 7 Šuma obične jele s rebračom, Blechno-Akietetum Horv. 8 Bukova šuma s bekicama, Luzulo-Fagetum (Mark.) Meus. 9 Šuma lipe i tise, Tilio-Taxetum Glav. 10 Bukovo-jelova šuma s jesenskom šašikom, Seslerio autumnalis-Abietetum illyricae (Treg.) Fuk. 11 Bukova šuma s jesenskom šašikom, Seslerio autumnalis-Fagetum (Horv.) Wrab. 12 bukova šuma s božikovinom, Aquifolio-Fagetum (Bert.) Gent. Brdski - submediteranski i eumediteranski pojas 13 Šuma crne jele i crnograba, Ostiyo-Abietetum pardei (Kuš.) Lovr. 14 Crnoborova šuma s krestušcem, Polygalo-Pinetum nigrae Horv. 15 Crnograbova šuma s jesenskom šašikom, Seslerio-Ostryetum carpinifoliae Horv. et Hić. 16 Šuma hrasta bjeloduba s crnograbom, Ostryo-Quercetum dalechampii (Horv.) Garn, et Hebr. 17 Šuma hrasta kitnjaka s jesenskom šašikom, Seslerio autumnalis-Quercetum petraeae Pold. 18 Šuma hrasta medunca i bjelograba, Querco-Carpinetum orientalis Hić. 19 Pseudomakija bjelograba s lovorom, Carpinetum orientalis lauretosum (Hić.) Wrab. 20 Makija hrasta crnike, Orno-Quercetum ilicis Hić 21 Reliktna pramakija tise i cinike, Taxo-Quercetum ilicis Lovr. et al. Vlažne zone u primorskim dolinama, ponikvama i poljima 22 Šuma običnog graba s veprinom, Rusco-Carpinetum betuli Horv. 23 Šuma običnog brijesta i poljskog jasena, Ulmo-Fraxinetum angustifoliae Horv. 24 Šuma hrasta lužnjaka i običnog graba, Rusco aculeati-Quercetum roboris Bert. |
ŠUMARSKI LIST 3-4/1997 str. 32 <-- 32 --> PDF |
S. Bcrtović, M. Generalović, J. Karavla, J, Martinović: PRIRODA I PARKOVNI OBJEKTI U OPĆINI RIJEKA Šumarski list br. 3^1, CXXI( 1997), 133-160 Sve to dobro se uočava na klimatskom dijagramu i klimatogramu meteorološke postaje Rijeka, za 30-go dišnje razdoblje mjerenja (slike 3 i 4). Niti u ovom najnovijem 30-godišnjem temperaturnom i padalinskom nizu mjerenja nema, u prosjeku (!), mjeseca sa srednjim minimumom temperature zraka ispod 0°C i nema razdoblja suše i suhoće (slika 4, oznake p, m, n). Između ostalih klimskih osobitosti u bioklimatu Ri jeke, u 30-godišnjem razdoblju, zanimljive su i uočljive ove: - srednje godišnje temperature zraka kretale su se između 12,7° C (1980) i 14,4° C (1961), - srednja godišnja kolebanja (amplitude) temperature zraka zabilježena su u granicama između 15,8° C (1977) i 24/1° C (1956), - srednji minimumi temperature zraka ispod 0°C zabilježeni su samo zimi u godinama 1956, 1963 i 1985, - ekstremne vrijednosti zračnih temperatura, tj. najviša apsolutna maksimalna temperatura zraka dosegla je 36,0° C (1957), a najniža apsolutna minimalna temperatura zraka se spustila na -12,8° C, - ukupne godišnje padaline količinski su se kretale između 983 mm (1957) i 2340 mm (1960) s minimumima u toplijoj polovici godine (od travnja do rujna, uključivo), - suše i suhoće, u različitom trajanju i sezonama, zabilježene su u 20 godina promatranog razdoblja. Ističu se uzastopno povezane njihove pojave - trogodišnja 1960-1962. i petogodišnja od 1969 do 1973. Literatura Bertović,S.(l 960): Klimatološka opažanja kao komponenta tipološkog istraživanja šuma; Meteorološki podaci iz razdoblja 1925-1940. i 1948-1957.; H. Walter &H. Lieth- Svjetski atlas klimadijagrarna (prikaz publikacije); Klimadijagrami Hrvatske za razdoblja 1925-40. i 1948-57. Obavijesti Instituta za šumarska i lovna istraživanja NRH, 10, Zagreb. (1963): Reljef kao stanišni čimbenik. Šumarska enciklopedija, 2, Zagreb. (1971): Klimatski podaci SR Hrvatske (Razdoblje 1948-1960). Grada za klimu Hrvatske, ser. II, br.5, RHMZ, Zagreb. (1975): Prilog poznavanju odnosa klime i vegetacije u Hrvatskoj (Razdoblje 1948-1960). Acta botanica, VII/2, Prirodoslovna istraživanja JAZU, 41, Zagreb. (1981): Klimatski podaci, dijagrami, klimatogrami i klimakartogram Hrvatske za razdoblje 1961-1975 (priređeno za tisak), Zagreb. (1984): Reljef kao ekološki čimbenik u planiranju prostora; Vrijeme i podneblje u prostornom planiranju; Vegetacijski pokrivač u planovima uređenja prostora. Prostor i čovjekova okolina u dugoročnom razvoju SRH, II, Urbanistički institut SRH, Zagreb´ (1987): Prostorno planiranje: Reljef; Vrijeme i podneblje; Vegetacijski pokrivač. Šumarska enciklopedija, 3, Zagreb. (1987): Reljef. Ibid., Zagreb. (1987): Reljef i njegova uloga u zaštiti vegetacije od požara; Podneblje i bioklimati. Osnove zaštite šuma od požara. CIP, Zagreb. (1988): Klimatski dijagrami meteoroloških postaja iz različitih kontinentskih i primorskih bioklimata SRH. Hrvatska - Klima. Enciklopedija Jugosl., 5, Zagreb. (1990): Jugoslavija - Klima: Klimatski dijagrami met. stanica iz različitih kontinentskih i maritimnih bioklimata Jugoslavije; Godišnji hod srednjih temperatura zraka i srednjih količina oborina na met. postajama iz različitih orografskih pojasa, kontinentskih i maritimnih bioklimata i njihovih prirodnih vegetacijskih područja u SFRJ. Enciklopedija Jugosl., 6, Zagreb. (1994): Prilog ekologijsko-prostornom tumačenju i značajkama reljefa i podneblja u Gorskom kotaru: Reljefi orografski pojasi; Podneblje i bioklimati. Zbornik radova - 40 god. nacional, parka "Risnjak", Crni Lug. (1994): Neke prirodne značajke u Zagrebačkoj regiji. Hortikultura, god. 61, 1-4, Zagreb. Bertović, S., Lovrić, A. Ž. (1992): Klimadiagramme meteorologischer Stationen im Bereich verschiedener kontinantaler und mediterraner Bioklimate in Kroatien. Uebersicht der Vegetation Kroatiens nach neueren Untersuchungen. Tuexenia 12, Göttingen. DHMZ (1991): Podaci meteorološke postaje Rijeka za razdoblje 1956-1985. Pismohrana Državnoga hidrometeorološkoga zavoda R. Hrvatske, Zagreb. Grupa autora (1984): Zajednički prostorni plan općina Crikvenica, Opatija i Rijeka (do 2005. godine), Rijeka. Horvat, I. 1939): Biljnosociološka istraživanja šuma u Hrvatskoj. Glasnik za šumske pokuse, 6, Zagreb. ( 1949): Nauka o biljnim zajednicama, Zagreb. (1962): Vegetacija planina zapadne Hrvatske, s četiri karte biljnih zajednica sekcije Sušak. Acta biologica, II, Prirodoslovna istraživanja JAZU, 30, Zagreb. Kirigin, B., Šinik, N., Bertović, S. (1971): Klimatska područja Hrvatske prema Köppenovoj i Thornthwaiteovoj klasifikaciji (karte). Klimatski podaci SR Hrvatske (Razdoblje 1948-1960). Građa za klimu Hrvatske, RHMZ, ser. II, br. 5, Zagreb. Makjanić, B. (1990): Jugoslavija - Klima. Klimatski tipovi prema Köppenovoj klasifikaciji (karta). Enciklopedija Jugoslavije, 6, Zagreb. Penzar, B., Penzar, I. (1990): Osvrt na vrijeme i klimu Kvarnerskoga zaljeva. Ekološki glasnik, I, 9-10, Zagreb. Rogić, V (1970): Prostor riječke komune - prilog poznavanju regionalno-geografske problematike. Geografski glasnik, 32, Zagreb. Roglić, J. (1988): Hrvatska - Oblici reljefa i geomorfološka regionalizacija. Enciklopedija Jugoslavije, 5, Zagreb. Roglić, J., Ridanović, J., Šegota, T. (1975): Sjeverno Hrvatsko primorje (Opći dio - prirodna osnova). Geografija SR Hrvatske, 5, Zagreb. Seletković,Z.,Katušin,Z. (1992): Klima Hrvatske. Šume u Hrvatskoj, Zagreb. Stražičić, N., Rogić, V. (1975): Sjeverno Hrvatsko primorje. Rijeka i njezina okolica -jedinstvena regionalna cjelina. Geografija SR Hrvatske, 5, Zagreb. |
ŠUMARSKI LIST 3-4/1997 str. 31 <-- 31 --> PDF |
Slika 4. Klimatogram meteorološke postaje Rijeka, za 30-godišnje razdoblje (1956-1985. godine), po S. Bertoviću |
ŠUMARSKI LIST 3-4/1997 str. 30 <-- 30 --> PDF |
S. Bertović, M. Generalović, J. Karavla, J. Martinović: PRIRODA I PARKOVNI OBJEKTI U OPĆINI RIJEKA Šumarski list br. 3-4, CXXI ( 1997), 133-160 Slika 2. Klimatski dijagrami meteoroloških postaja iz različitih orografskih pojasa i bioklimata u zaleđu Kvarnerskoga zaljeva: niži pretplaninski bioklimat, Vrh Učke (razdoblje 1969-1975), as. Oreoherzogio-Fagetum — visokogorski bioklimat, Gomance(1931-1960), as. Seslerio autumnalis-Abietetum — niskogorski bioklimat, Učka-hotel (1928-1934), as. Seslerio autumnalis-Fagetum (po Bertoviću) Slika 3. Klimatski dijagram meteorološke postaje Rijeka: niži brdski submediteranski bioklimat (razdoblje 1956-1985), as. Querco-Carpinetum orientalis (po Bertoviću, u smislu Gaussena i Waltera) Iako s nepotpunim podacima i iz različitih opažačkih razdoblja4 ipak klimatski dijagrami m. postaja Vela Učka, Gomance i Učka-hotel mogu poslužiti cjelovitijoj predodžbi podneblja u brdskom riječkom i susjednim gorskim predjelima i bioklimatima (slike 2 i 3). 4 Osim "bijelih mrlja", tj. većih područja bez meteoroloških postaja različita, prekinuta i podacima manjkava razdoblja mjerenja, česta su poteškoća za brojčanu obilježbu i realnu usporedbu bioklimata. Tumač za klimatske dijagrame i klimatograme (si. 2, 3,4) meteoroloških postaja: a) Meteorološka postaja, b) nadmorska visina postaje (m), c) broj godina (period) mjerenja, d) srednja godišnja temperatura zraka (°C), e) srednja godišnja količina padalina (mm), f) apsolutni maksimum temperature zraka, g) srednji maksimum temperature zraka najtoplijeg mjeseca, h) srednje kolebanje (amplituda) temperature zraka, i) srednji minimum temperature zraka najhladnijeg mjeseca, j) apsolutni minimum temperature zraka, k) godišnji hod srednjih mjesečnih temperatura zraka, 1) godišnji hod srednjih mjesečnih količina padalina, m) sušno (aridno) razdoblje, n) razdoblje suhoće, 0) vlažno (humidno) razdoblje, p) mjeseci sa srednjim minimumom temperature zraka ispod 0°C, r) mjeseci s apsolutnim minimumom temperature zraka ispod 0°C Key to climatic diagrams and climagraph (fig. 2, 3, 4): a) meteorological station, b) level above sea (m), c) number of years (period) of surveying, d) mean annual air temperature (°C), e) mean annual precipitation (mm), f) absolute maximum of air temperature, g) mean maximum of the warmest month´s air temperature, h) average oscillation (amplitude) of air temperature, i) mean minimum air temperature of the coldest month, j) absolute minimum of air temperature, k) annual distribution of mean monthly air temperatures, 1) annual distribution of mean monthly precipitation, m) dry (arid) period, n) period of drought, o) humid period, p) months with mean minimum air temperature below 0 °C, r) months with absolute minimum air temperature below 0°C. Od naših prvih usporedbi raslinstva i podneblja (1960, 1975 i dr.) klimatski dijagrami i klimatogrami u smislu Gaussena i Waltera, iz istih razdoblja mjerenja, pokazali su se vrlo dobrim za pregledan sintetičan prikaz temperatura i padalina u općoj obilježbi pojedinih klimatskozonskih vegetacijskih područja i bioklimata, za utvrđivanje njihovih međusobnih razlika i kolebanja u pojedinim godinama i duljim razdobljima (Bertović 1975,1981). |
ŠUMARSKI LIST 3-4/1997 str. 29 <-- 29 --> PDF |
S. Bcrtović, M. Generalović, J. Karavla, J. Martinović: PRIRODA 1 PARKOVNI OBJEKTI U OPĆINI RIJEKA Šumarski list br. 3-4, CXXI ( 1997), 133-160 Tablica 3. Mjesečni i godišnji srednjaci nekih klimatskih elemenata i pojava na meteorološkoj postaji Rijeka, u brdskom orografskom pojasu i nižem submediteranskom bioklimatu, za 30-godišnje razdoblje 1956-1985. (po Bertoviću) Tumač oznaka: a] pravci, čestine vjetra i tišne (%) i jakosti vjetra (bofora) -a2 broj dana s jakim vjetrom > 6 bof.) -a3 broj dana s olujnim vjetrom (> 8 bof.) -b t oblačnost (u stupnjevima oblačnosti 0-10) -b2 broj vedrih dana (srednja dnevna oblačnost < 2,0) -b3 broj oblačnih dana (srednja dnevna oblačnost > 8,0) - c sunčevo sjanje (insolacija trajanje u satima) - d, apsolutne maksimalne temperature zraka (°C) -d2 srednje maksimalne temperature zraka ( °C) -d3 prosječne temperature zraka (°C) -d4 srednje terminske temperature zraka u 14,0 sati ( °C) -d5 srednje minimalne temperature zraka (°C) -d6 apsolutne minimalne temperature zraka (°C) ej relativna vlaga zraka (%) -e2 najmanje vrijednosti relativne vlage zraka (%) f, prosječne količine padalina (mm) -f2 broj dana s količinom padalina > 0,1 mm -f3 broj dana s količinom padalina > 1,0 mm -f4 broj dana s količinom padalina > 10,0 mm -fs najveće dnevne količine padalina (mm) gt broj dana s tučom -g2 broj dana s grmljavinom -g3 broj dana s maglom -g4 broj dana sa snježnim pokrivačem dubina 2.0 cm I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII god. a 12.5 15.5 19.9 23.7 42.8 44.6 39.6 39.8 32.4 30.4 20.4 15.6 44.6 b 7.5 7.1 10.6 13.6 21.2 25.8 25.5 25.3 21.5 16.8 10.58 7.9 14.1 B 3.9 3.9 8.1 12.1 17.4 21.1 23.9 23.1 19.3 14.9 8.7 5.8 13.6 b 1.6 2.9 5.5 10.8 15.0 19.8 22.4 21.6 17.8 13.8 7.0 3.6 12.8 c -4.6 -3.0 -0.8 4.5 7.4 9.4 13.6 13.0 7.8 3.5 -0.8 -4.4 -4.6 dubina 20.0 cm d 10.2 9.6 13.7 19.4 24.8 25.6 27.9 29.1 23.7 21.0 16.0 11.2 29.1 e 8.1 7.4 10.6 13.3 18.4 23.7 24.3 24.7 21.1 16.7 11.6 8.5 14.3 E 4.9 5.4 8.0 11.9 16.2 20.1 22.7 22.7 19.6 15.6 10.2 7.0 13.7 e 2.8 3.7 5.7 10.7 14.4 19.1 21.3 21.0 18.2 14.6 8.7 6.2 12.9 f 1.1 1.4 2.0 7.1 10.4 15.2 18.1 17.2 14.6 8.2 5.2 1.4 1.1 dubina 50.0 cm g h 9.0 6.9 8.5 7.2 11.2 8.6 14.0 12.4 20.5 17.3 22.6 21.4 24.9 22.6 24.4 22.6 22.5 21.4 19.6 17.1 14.8 12.3 11.5 9.3 24.9 13.9 H 5.7 5.6 7.6 11.1 15.1 19.0 21.2 21.7 19.4 16.1 11.3 8.1 13.5 h 4.3 4.6 9.1 10.3 13.6 17.6 19.8 20.7 18.4 15.3 10.1 6.6 18.9 i 2.2 2.6 3.0 7.6 10.7 15.0 17.8 18.0 16.0 12.5 7.4 4.0 2.2 Tablica 4 Temperature tla (CC) na dubinama od 2.0 cm, 20.0 cm i 50.0 cm na meteorološkoj postaji Rijeka za 12-godišnje (1978 - 1989) razdoblje mjerenja: najviše vrijednosti terminskih maksimalnih temperatura tla (a, d, g), najniže vrijednosti terminskih minimalnih temperatura tla (c,f, i), granične srednje temperature tla (b, e, h) iz različitih godina mjerenja i srednjaci temperature tla (B, E, H) za promatrano razdoblje (po Bertoviću) Za upoznavanje ekoloških prilika i za stojbinski o-30-godišnjeg razdoblja 1956-1985 i neki podaci o pis riječkoga prirodnog raslinstva, samoniklih i stranih temperaturama tla iz razdoblja 1978-1989 (DHMZ, uresnih drvenastih vrsta, parkovnih objekata i životne 1991), predočeni u tablicama 3 i 4. okolice - prvenstveno je važno podneblje u nižem po-Ne upuštajući se u opis tih za raslinstvo najodlučlusredozemnom pojasu i bioklimatu. Uvid u najvažnije nijih klimatskih činitelja, upozoravamo da srednja teratmosferske prilike tamošnjega (djelomično gradski minska temperatura zraka u 14.0 sati (koja se ubraja utjecanog) iskonskog područja subass. Querco~Car-među biološki najutjecajnije) iznosi 16,5 °C te da su popinetum orientalis lauretosum daju poprečne i apsoluprečne godišnje temperature zraka i one na tri dubine u tne vrijednosti na meteorologijskoj postaji Rijeka, iz površinskom dijelu tla gotovo jednake. |
ŠUMARSKI LIST 3-4/1997 str. 26 <-- 26 --> PDF |
S. Bcrtović, M. Generalov«, J. Karavla, J. Martinović: PRIRODA I PARKOVNI OBJEKTI U OPĆINI RIJEKA Šumarski list br. 3^4, CXXI ( 1997), 133-160 Karta 1 : KARTA OPĆINE RIJEKA I NJEZINE VISINSKE ZONE Prema najpoznatijim klimatskim klasifikacijama riječko područje opisano je ovako: po Köppenu (Makjanić 1990) priobalje i brdske predjele obilježavaju tipovi C - umjereno tople-vlažne klime (s oznakama Cfsa i Cfsc), a gorske predjele podtipovi D - vlažne borealne ili snježno-šumske klime (oznake Dfsb i Dfsc); po Thornthwaiteu (Kirigin, Pleško 1971) Rijeka, s indeksom efektivnosti oborina P/E = 115, ima humidnu klimu (P/E = 64 -127), a tamošnji gorski krajevi su perhumidni (P/E > 128); po Walteru (Bertović 1975), Rijeku obilježava glavni klimatski tip V. - umjereno topao, uvijek vlažan, s jasnim hodom temperature po godišnjim dobama i samo s povremenim mrazovima. Višegodišnja iskustva pokazuju, da su ove ali i druge svjetske razdiobe, indeksi, faktori i formule za označivanje klime preopćeniti. Zato smo za klimatološke opise razmjerno malenih područja uveli pojam fitobioklimat ili bioklimat. Pod njime podrazumijevamo "pro storno definiran pojas (područje, potpodručje) ili lokalitet s izraženim osobitostima podneblja (klimatskim tipom) i s određenim, toj klimi, prilagođenim vegetacijskim tipom (biljnom zajednicom, fitocenozom)". U duhu te naše bioklimatologijske interpretacije - koja uvažava zemljopisni položaj, reljef, zonalne i intrazonalne biljne zajednice - mogu se u riječkom okolišu, analogno orografskim pojasima (i potpojasima), dobro uočiti i definirati ova podneblja, odnosno bioklimati i klimatskozonske fitocenoze koje ih obilježavaju: - podneblje pretplaninskoga orografskog pojasa 1 višipretplaninski (subalpinski) bioklimat, klekovine bora krivulja (Lonicero-Pinetum mughi), 2 niži pretplaninski (subalpinski) bioklimat, pretplaninske bukove šume (Homogyno alpinae-Fagetum), - podneblje gorskoga orografskog pojasa 3 visokogorski (altimontanski) bioklimat, šume bukve i obične jele (Calamintho-Abieti-Fagetum), |
ŠUMARSKI LIST 3-4/1997 str. 24 <-- 24 --> PDF |
S. Bertović, M. Generalović, J. Karavla, J. Martinović: PRIRODA I PARK0VN1 OBJEKTI U OPĆINI RIJEKA Šumarski listbr. 3-^t, CXXI (1997), 133-160 c) opterećenost vegetacije polutantima (dr. Nikola Komlenović) d) šume i šumarstvo (inž. Josip Janeš) e) lovstvo (dr. Dominik Raguž) 7. Urbanizam i komunalna izgradnja (dipl. inž. arh. Jasenka Rechner, dipl. inž. arh. Z. Sila) 8. Životopisi zaslužnih za hortikulturu i prirodu u Rijeci (više autora) 9. Zaključci i smjernice za obnovu parkova i unapređenje čovjekove životne okolice (nekoliko autora) 10. Sažeci sadržaja publikacije po poglavljima, tč. 1-9., na hrvatskom, talijanskom i engleskom jeziku (pojedini autori - obradivači) 11. Popisi najvažnije literature po pojedinim poglavljima, tč. 1-9. (pojedini autori) i sva aktualna bibliografija 12. Bilješke o piscima knjige (prof. Z. Sila, dr. S. Bertović, (mr. J. Karavla i dr.) U prikupljanju geodetsko-kartografskih podloga, sređivanju meteoroloških i ostalih podataka, izradi crteža, dijagrama i u ostalim tehničkim radovima sudjelovali su: Velimir Campanello, Vesna Jakovljević, Štefanija Katunar, Stanislav Košćal, mr. Janja Milković, inž. Pavao Pahljina, Vesna Štefiček i Ivan Zubović. Svoje fotografije i dijapozitive za predviđenu studiju ustupili su mr. J. Karavla, inž. M. Generalović i prof. Z. Sila, a mnoge je na trošak SlZ-e snimio Foto "Zorž". Dana 21. kolovoza 1990. mr. Karavla održao je s urednicom programa Brankom Molnar, u jutarnjoj emi siji RTV-Rijeka, razgovor o predviđenim istraživanjima prirode i opisu perivoja u Rijeci i okolišu. Ujesen (5. listopada 1990.), pod vodstvom inž. J. Rechnera i dr. S. Bertovića, održani su u prostorijama SlZ-e, radni sastanak i aktualni dogovori većine istraživača i obrađivača planirane problematike. Nakon sklopljenih ugovora i odmah započetih radova dovršeno je u godini 1992. oko 90% terenskih, laboratorijskih i ostalih istraživanja i rukopisa o pojedinim temama. No, zbog potrošenih novaca i usprkos vrijedne pomoći od ustanove "Gradska groblja - Rijeka" morao se odgoditi dovršetak radova. Po ukidanju biv. SlZ-e, novoosnovani Fond u komunalno- stambenoj djelatnosti općine Rijeka zastupao je, od svibnja 1991 do 1994, direktor mr. Zvonimir Klepac. U tom i kasnijem razdoblju mjerodavni "Odjel za urbanizam i zaštitu okoliša u Rijeci" pokazao je razumijevanje i podršku ali nije uspio osigurati potrebna financijska sredstva za dovršetak i redakciju rukopisa a pogotovo ne za sve pripreme i tisak publikacije.1 Uvjereni smo, da jedan tako rijedak pothvat u našoj hortikulturnoj i šumarskoj djelatnosti ne bi smio proći sasvim nezapaženo. Zato se - na poticaj redaktora i predviđenog urednika publikacije dr. S. Bertovića, a uz cijenjenu susretljivost i pomoć glavnih urednika časopisa "Šumarski list" dr. B. Prpića i "Hortikultura" dipl. Slika 1. Prirodne listopadne šumice i kulture rubnoga izvangradskog dijela i parkovno raslinstvo u gradu, vrednote su i ures Rijeci i njezinoj okolici ("Realizacija Roma" Rijeka, D. Trinajstić, 1994.) |
ŠUMARSKI LIST 3-4/1997 str. 47 <-- 47 --> PDF |
S. Bertović, M. Generalović, J. Karavla, J. Martinović: PRIRODA I PARKOVNI OBJEKTI U OPĆINI RIJEKA Šumarski list br. 3 4. CXXI (1997), 133-160 Rod: SENECIO L. - kostriš i i 235. S. bicolor Tod. (Eur.; B, b, x, y) -starac, pepeljuga Rod: SANTOLINA L. 236. S. chamaecyparissus L. (j. Eur.; A, a, y) - santolina 237. S. chamaecyparissus ´Argentea´ (hort; A, a, y) Razred: LILIOPSIDA (= MONOCOTYLEDONAE) -jednosupnice Podrazred: ARECIDAE Re&.ARECALES Porodica: ARECACEAE-(PALMAE) Rod: CHAMAEROPS L. 238. Ch. humilis L. - mala žumara (Médit; B, b) Rod: TRACHYCARPUSH. Wendl. 239. T. fortunei (Hook) H. Wendl. (Az.;B,b) -velika žumara Podrazred: COMMELINIDAE Red: COMMELINALES Porodica: COMMEL1NACEAE Rod: TRADESCANTIA 240. T. virginiana L. (S. Am.; C, c, y) Red: CYPERALES Porodica: POACEAE (GRAMINEAE) Rod: PHYLLOSTACHYSSieb. etZucc. 241. Ph. aurea Carr. ex A. etC. (Az.;C,b,y) I Riv-žuti bambus | Rod: MISCANTHUS Anderss. 242. M. sinensis ´Zebrinus´ (Az.;C, c, y) Podrazred: ZINGIBER1DAE Red: Z1NGIBERALES Porodica: MIJSACEAE Rod: MUSA L. 243. M. basjoo Sieb. (Az.; C, b) -japanska divlja banana Porodica: CANNACEAE Rod: CANNA L. - kana 244. C. indica Ait. - kana (S. Am.; C, c, x) Podrazred: LILIIDAE Red: LILIALES Porodica: LILIACEAE Rod: ASPARAGUSL. 245. A. acutifolius L. - šparožina (j. Eur., Médit.; A, b) 246. A. tenuifolius Lam. (Eur.; b, b) - tankolisna šparožina Rod: ASPIDISTRA Ker- Gawl. - aspidistra 247. A. elatior Bl. - aspidistra (Az.; C, c, y) Rod: CONVALLAR1A L. - đurđica 248. C. majalis L. - đurđica (Eur., Az.; C, c) Rod: HEMEROCALLIS L. 249. H.fulvaL. (Az.; A, a, y) Rod: HOSTA Tratt. 250. //. lancifolia Engl. (Az.; C, c, y) Rod: KNIPHOFIA Moench - tri toma 251. K. uvaria Hook. - tritoma (s. Afr.; C, c, y) Rod: LILIUML.- Ljiljani 252. L. martagon L. -turski ljiljan (Eur., Az.; C, c, x) Rod: OPHIOPOGON Ker -Gawl. 253. O.japonicus Ker- Gawl. (Az.; C, c, y) -japanska đurđica Rod: RUSCUS L. 254. R. aculeatus L. - bodljikava (J. Eur., Az.; A, a) veprina, koštrika 255. R. hypoglossum L. (Eur., Az.; B, b) - mekana veprina 256. R. hypophyllumh. (Eur., Az.; B, b) - uskolisna veprina Rod: P;4Al4LMedik. 257. D. racemosa (L.) Medik. (s. Afr., Az.; C, c) - aleksandrijska lovorika Porodica: IRIDACEAE Rod: IRISL. -perunika 258. /. germanica L. - perunika (Eur., Az.; A, a, y) Porodica: AGAVACEAE Rod: AGAVE L. - agave 259. A. americana ´Variegata´ (hort.; A, a, y) - varijegirana agava Porodica: SMILACACEAE Rod: SMILAXL. 260. S. aspera L. - tetivika (j. Eur., s. Afr., Az.; | | B, b) Rod: YUCCA L. 261. Y. jilamentosaL. -juka (S. Am.; A, a, y) Rod: PRAĆENA 262. D. draco (L.)L.- zmaj e vac (s. Afr.; B, b, y) Porodica: DIOSCOREACEAE Rod: TAMUSL. 263. T communis L. (Eur., S. Afr., Az.; -bljušt, kuka B, b) |
ŠUMARSKI LIST 3-4/1997 str. 46 <-- 46 --> PDF |
S. Bcrtović, M. Generalović, J. Karavla, J. Martinović: PRIRODA I PARKOVNI OBJ KKTI U OPĆINI RIJEKA Šumarski list br. 3-4, CXXI ( 1997), 133-160 Porodica: LAMIACEAE Rod: THYMUS L. 200. Th. serpillum ´Subspicata´ - majčina dušica Rod: ROSMARINUSL. 201. R. officinalis L. - ružmarin Rod: LAVANDULA L. 202. L. angustifolia M\\l. -trma, despik 203. L. latifolia Medik. - despik Porodica: LABIATAE Rod: MENTHA L. - metvica 204. M. aquatica L, - metvica Rod: STACHUS L. - čistac 205. S. byzantina K. Koch Red: SCROPHULAR1ALES Porodica: BUDDLEJACEAE Rod: BUDDLE JA 206. B. davidii ´Royal Red´ - budleja Porodica: BIGNONIACEAE Rod: CAMPSIS Lour. 207. C. radicans (L). Seem, ex Bur, -tekoma Rod: CATALPA Scop. 208. C. bignonioides Walt. - katalpa Porodica: OLEACEAE Rod: JASMINUML. 209. J. nudiflorum Lindl. -zimski jasmin Rod: FORSYTHIA Vahl. 210.1 F. suspens a Vah\. - viseća forsitija 211. F. viridissima Lindl. - kineska forsitija Rod: FRAXINUSL. 212.1 F. excelsior L. -običan, gorski jasen 213. F. ornus L. - crni jasen Rod: LIGUSTRUML. 214. L.japonicum Thunb. -japanska kalina 215. L. lucidum Ait. 216. L. ovalifoliutn Hassk. - sitnolisna japanska kalina (Eur.; A, a, y) (j. Eur.; A, a, y) (Médit.; A, a, y) (Médit; A, a, y) (Eur., s. Afr.; Az.; C, c, x) (M. Az., Az.; C, c, y) (hört.; B, b, y) (S. Am.; C, c, y) (S. Am.; B, c, x) (Az.;B,b, y) (Az.;B,b) (Az.;B, b) I (Eur., M. Az.; B, b) (Eur., s. Afr., M. Az; A, b,x) (Az.;A, a, x) (Az.; C, c, y) (Az.;A, a, y) Rod: OLEA L. 217. O. europaeassp.europaeaL. (Eur., Médit.; A, a, x) -obična ili pitoma maslina 218. O. europaea ssp. sylvestris (Eur., Médit.; A, a, y) Rony - divlja maslina Rod: SYRINGA L. 219. S. vulgaris L. - običan jorgovan (Eur., Az.; B, b) Porodica: SCROPHULARIACEAE Rod: PAULOWNIA Sieb. etZucc 220. P. tomentosa Stend. (Az.; B, c, x) - pustenasta paulovnija Red: DIPSACALES Porodica: CAPRIFOLIACEAE Rod: ABELIA R. Br. 221. A. floribunda (Mart, et Gal) (S. Am.;B,c,y) Decne. - abelija Rod: LONICERA L. 222. L. nitida Wils. - zimzelena (Az.; A, a, y) kineska kozokrvina 223. L. pileata Oliv. - zimzelena (Az.;A, a, y) kineska kozokrvina Rod: SAMBUCUSL. 224. S. nigra L. - obična bazga (Eur., M. Az., Afr.,Az.; A, a) Rod: SYMPHORICARPOS Duham. 225.I& albus (L.) S. F. Blake I (S. Am.; B,b, y) - bijeli ili grozdasti biserak 226. S. microphyllus H. B. K. (S. Am.; C, c, y) -sitnolisni biserak Rod: VIBURNUM!.. 227´. V. odoratissimum Ker- Gawl. Az.; C, c) 228. V tinus L. - iemprika (j. Eur., Médit.; A, a, x) 229. V tinus ´Aureovariegata´ (hort.; C, c) Rod: WEIGELA Thunb. 230.1 W.jlorida (Bunge) A. DC. |(Az.;B,b,y) - vajgela Red: ASTERALES Porodica: ASTERACEAE (COMPOSITAE) Rod: ARTEMISIA L. - pelin 231. A. arborescensL.- veliki pelin (Eur., Az.; C, c, y) 232. H. italicum L. - smilje (j. Eur.; C, c) Rod: LEUCANTHEMUMMili. - ivančica 233. L. vulgare DC. Eur., Az.; B, b, x) I - livadna ivančica | Rod: RUDBECKIA L. - pupavica 234. R. hirta L. pupavica (S. Am.; C, c, x) |
ŠUMARSKI LIST 3-4/1997 str. 45 <-- 45 --> PDF |
S. Bertović, M. Generalović, J. Karavla, J. Martinović: PRIRODA I PARKOVNI OBJEKTI U OPĆINI RIJEKA Šumarski list br. 3-4, CXXI (1997), 133-160 Rod: PARTHENOC1SSUSPlanch. 165. P. quinquefolia Planch. (S. Am.; B, b) - peterolističava lozica 166. P. tricuspidata Planch. (Az.;B, b, b) -trošiljkasta lozica Red: SAPINDALES Porodica: SAPINDACEAE Rod: KOELREUTERIA Laxm. 167. K. paniculata Laxm. (Az.; C, c) - kelreuterija Porodica: H1PPOCASTANACEAE Rod: AESCULUSL.-divlji kesten 168.U.y7avaSoland. |(S.Am.;C,c) -žuti divlji kesten 169. A. hippocastanum L. (Eur.; B, b, x) - običan divlji kesten 170. A.paviaL. -crveni (S.Am.;B, b) divlji kesten Porodica: ACERACEAE Rod: ACERL. -javori 171. A. campestre L. (Eur., s. Afr., M. -klen, poljski javor Az., Az.; B,b, x) 172. A. monspessulanumh. (Eur., s. Afr., Az.; - maklen, makljen A, a, x) 173. A. negundoL. (S.Am.;B, b) - negundovac, pajavac 174. A.platanoides L. - javor mliječ (Eur.,M, Az., Az.; B, b, x) 175. A.platanoides´Faassem Black´ (hort.; C, c,) 176. A. platanoides´Schwedleri (hort.; C, c) 177. A. pseudoplatanus L. (Eur., M. Az.; C, c) -gorski javor 178. A. pseudoplatanus (hort.;C, c) ´Atropurpureum´ 179. A. sacharinum L. (S. Am.; C, c) -srebrolisni javor Porodica: ANARCADIACEAE Rod: COTINUSMiM. -rujevina 180. C. coggygria Scop. - običan ruj (j. Eur-, Az.; C, c) Rod: PISTACIA L. 181. P. terebinthus L. - smrdljika (Medit.; B, b) Rod: RHUSL. 182. R.typhinaL.- kiselo drvo (S.Am.;C,b) Porodica: SIMAROUBACEAE Rod: AILANTHUSDesf. - pajasen 183. A. altissima Swingle -pajasen Az.; B, b) Porodica: MEL1ACEAE Rod: MELIA L. 184. M. azedarach L. - očenašica (Az.; C, b) Porodica: RUTACEAE Rod: PONCIRUSRaf. ]85.\ P trifoliata (L.)Raf. - gorka naranča Rod: Ä6T/1L.-mrvica 186. R. divaricata L. -rutvica Red: GERANIALES Porodica: GERANIACEAE Rod: PELARGONIUM L´Herit ex Ait. - žeravac |(Az.;C,c) (j.Eur.;C, c) 187. P.grandiflorumWulâ. - zeravac Red: APIALES Porodica: ARAL1ACEAE Rod: HEDERA L. - bršljani 188.1//. colchica K. Koch-perzijski bršljan 189. H. helix L. - običan bršljan 190. H. helix ´Gracilis´ 191. H. helix "MarginataElegantissima´ Podrazred: ASTERIDAE Red: GENT1ANALES Porodica: APOCYNACEAE Rod: NERIUML. 192. N. oleander L. — oleander| Rod: VINCA L. 193. V. major L. - velika ilimuška pavenka 194. V. minor L.- mala iliženska pavenka Red: SOLANALES Porodica: SOLANACEAE Rod: SOLANUML. - pomoćnica 195. S. dulcamaraL. - paskvica, gorkoslad 196. S. lycopersicum L. - pomoćnica Rod:^77?Q/^L.-velebilje 197. A. belladona L.-velebilje1 Red: LAMIALES Porodica: VERBANACEAE Rod: VITEXL. 198. V. agnus castus L. -konopljika Rod: SALVIA L. 199. S. officinalis L. - kadulja (s. Afr.; C, c,y) I (M. Az.,Az.;B,b,y) (Eur.; A, a, y) (hort.; C, c, y) (hort.; C, c, y) (Eur., Medit, Az.; | A, a, y) (Eur., Medit; B, b, y) (Eur., M. Az.;B,b, y) (Eur.,s.Afr.,Az.;B,b) (J. Am.; C, c, x, y) (j. Eur., M. Az., Az., |s.Afr.;B,b,x) (j. Eur., Az.; C, c, y) (j. Eur., C, c, y) |
ŠUMARSKI LIST 3-4/1997 str. 44 <-- 44 --> PDF |
S. Bcrtović, M. Gencralović. J. Karavla, J. Martinović: PRIRODA I PARKOVNI OBJEKTI U OPĆINI RIJEKA Šumarski list br. 3 4, CXXI ( 1997), 133-160 Porodica: FABACEAE Rod: COLUTEA L. 128. C. arborescensL. - grohotuša, pucalina Rod: CORONILLA L. 129. C.emerusL. - obična šibika Rod: LABURNUMFabr. 130. L. alpinum Berecht et J. S. Presi Rod: ROBINIA L. 131. R. pseudoacacia L. - običan bagrem Rod: SOPHORA L. 132. S. japonica L. -japanska sofora 133. S. japonica ´Pendula´ - viseća japanska sofora Rod: SPART/UM L. 134. S.junceum L.-žuka, bmistra Rod: WISTERIA Nutt. 135. W. sinensis (Sims) Sweet-glicinija Red: PROTEALES Porodica: ELAEAGNACEAE Rod: ELAEAGNUSL. -dafina 136. E. angustifoliaL. -uskolisna dafina 137. E. pungens var. reflexa Schneid Red: MYRTALES Porodica: LYTHRACEAE Rod: LAGERSTROEMIA L. 138. L. indicaL. - indijska lagerstromija Porodica: MYRTACEAE Rod: MYRTUSL. 139. M. communis L. - mirta, mrča 140. M. communis var. tarentinaL. Porodica: PUNICACEAE Rod: PUNICA L. 141. P. granatum L. - mogranj Red: CORNALES Porodica: CORNACEAE Rod:AUCUBAT\nmh. 142. A. japonica Thunb. ex Murr. 143. A. japonica ´Picturata´ Rod: CORNUS L. 144. C. sanguinea L. - svib (Eur., s. Afr.; B, b) (Eur., M. Az.; s. Afr.; B, b) (J. Eur.;B,b) (S.Am.;B,b) (Az.; B, b) (hort.;B, b) (j. Eur., Médit.; C, c) (Az.; B, b, x) (Az.;B, b) (Az.; B, b) (Az.;B, b, y) (Médit.; B, b) (Médit.; C, c) (Eur., Az.; B, b) (Az.;A, a, y) (hort.; B, c, y) (Eur.; Az.; A, a, x) Red: CELASTRALES Porodica: AQUIFOL1ACEAE Rod: ILEX L. 145. /. aquifolium L. - božikovina (Eur., s. Afr., Az.; B,b,x) Porodica: CELASTRACEAE Rod: EUONYMUSL. 146. E. europaea L.-običnakurika (Eur.,M.Az., Az.;B,b) 147. E.fortunei Hand. - Mazz. (Az.; B, b) 148. E. fortunei ´Variegatus´ (hort.; C, c, y) 149. E. japonica Thunb. -japanska kurika (Az.; B, b, y) 150. E. japonica ´Albomarginatai´ (hort.; C, c, y) 151. E. japonica Aueropicta´ (hort.; C, c, y) 152. E. japonica ´Microphylla´ (hort.; C, c, y) Red: EUPHORBIALES Porodica: BUXACEAE Rod: BUXUSL.- šimšir 153. B. balearica Lam. (Eur., s. Afr.; A, b, y) - balearski šimšir 154. B. microphylla Sieb, et Zucc. (Az.; B, b, y) -kineski šimšir 155. B. sempervirensL. (Eur., s. Afr., Az.; - običan šimšir A, a, y) 156. B. sempervirens var. (Eur., s. Afr., Az.; sempervirens A, a, y) 157. B. sempervirens Aureovariegata´ (hort.;B,b, y) 158. B. sempervirens ´Suffruticosa´ (hort.; B, b, y) Porodica: EUPHORBIACEAE Rod: SECURINEGA Comm. ex Juss. 159. S. suffruticosa Rehd. (Az.; B, b) Red: RHAMNALES Porodica: RHAMNACEAE Rod: COLLETIA Comm. ex Juss. 160. | C. paradoxa Escalante | (J. Am.; C, c, y) Rod: PALIURUSMM. 161. P. spina - Christi Mill. (Eur., Az.; C, c) - drača, diraka Rod: RHAMNUSL. 162. R. alaternusL. (Médit.; A, a, x) - trišljika, trišljaka Rod: ZIZIPHUS Mill. 163. Z.jujuba Mill. (Eur., Az.; C, c) -žižulja, čičimak Porodica: VITACEAE Rod: VITISL. 164. V. vini/era ssp. sylvestris (Eur., s. Afr., M. Beger- divlja loza Az.; C, c) |
ŠUMARSKI LIST 3-4/1997 str. 43 <-- 43 --> PDF |
S. Bertović, M. Generalović, J. Karavla, J. Martinović: PRIRODA I PARKOVNI OBJEKTI U OPĆINI RIJEKA Šumarski list br. 3 4, CXXI (1997), 133-160 Rod: PHILADELPHUS 81. Ph. coronarius L. (Eur., M. Az.; B, b, y) - običan pajasmin 82. Ph. latifolius Sshrad. (S. Am.; B, b, y) - širokolisni pajasmin Porodica: ROSACEAE Rod: CHOENEMELES Lindl. 83. Ch. japonica Lindl. ex Spach (Az.; A, b) - japanska dunjarica Rod: COTONEASTER Medik. - mušmulica 84. C.dielsianus E. Pritz. (Az.; B, b) - ukrasna mušmulica 85. C. horizontalisDecne. (Az.; B, b, x) - ukrasna mušmulica 86. C. microphyllus Wall, ex Lindl (Az.; B, b) - ukrasna mušmulica 87. C. salicifoliusFranch. (Az.; B, b) - ukrasna mušmulica 88. C. salicifolius var. fluccosus (Az.; C, b) Rehd. etWils. Rod: CRATAEGUS L. - glogovi 89. C. laciniata Ucria (EUT.; A, b, x) -primorski glog Rod: ERIOBOTRYA Lindl. 90. E. japonica (Thunb.) Lindl. (Az.; C, b, x) -japanska mušmula Rod: MALUS Mill -jabuke 91. M. domestica Borkh. (Eur.; C, b, x) -obična jabuka 92. M. sylvestris Mal. (Eur.;B,b, x) -divlja jabuka Rod: POTENTILA L. - petoprsnik 93. P. fruticosa ´Friedrichsenii´ (hort.; B,b, y) - petoprsnik 94. P. micrantha Ramond. (Eur.; C, c, y) Rofr. PRUNUS1. 95. P aviumL.— pitoma trešnja (Eur.;Az.; B, b) 96. P. cerasifera Ehrh. (Eur.; Az., B. b) -ukrasna šljiva 97. P. cerasifera ´Pissardii´ (hort.; B, b) - crvenolisna šljiva 98. P. domesticea ssp. - domestica L. (J. Eur., Az.; B, b) 99. P domestica ssp. insititia (Eur.; A, a, x) Schneid. - trnovača 100. P.dulcis D.A.Webb -badem (Eur., Az.; A, a,x) 101. P. laurocerasus L. - lovorvišnja (Eur.; A, a, x) 102. P. laurocerasus Angustifolia´ (hort.; B, b, y) 103. P. laurocerasus Laurifolia´ (hort.; B, b, y) 104. P. laurocerasus ´Magnolifolia´ (hort.; B, b, y) 105. P laurocerasus ´Schipkaensis´ (hort.; B, b, y) 106. P. laurocerasus Tortuose´ 107. P. mahaleb L. -rašeljka 108. P.persica(L.)Batsch - breskva 109. P. spinosa L. - crni trn Rod: PHOT1NIA Lindl. 110. Ph. serrulata Lindl. Rod: PHYSOCARPUSMaxim. 111. Ph. opulifolius (L.) Maxim. (S. Am.; C, c, y) Rod: PYRACANTHA M. J. Roem. - vatreni trn (hört.; B, b,y) (Eur., M. Az., Az.;B, b,z) (Az.;B, b) (Eur., M. Az., S.Afr. Az.; A, a, x) (Az.;C, c, y) 112. P coccinea M. J. Roem. - vatreni trn Rod: ROSA L. - ruže 113. R. canina L. -pasja ruža 114. R. multiflora Thunb. ex Murr. 115. R. odorata ´Baccara´ -ružačajevka 116. R. odorata ´Sonja´ - ruža čajevka 117. R. odorata ´Super Star´ -ružačajevka Rod: RUBUSL. 118. R. inermis Pourr. - primorska kupina Rod: SPIRAEA L. - suručice 119. S. x bumalda Burvenich - hibridna suručica 120. S.japonicah. -japanska suručica 121. S.prunifolia Sieb, etZucc. - suručica 122. S. x vanhouttei Zab. - hibridna suručica Red: FABALES Porodica: MIMOSACEAE Rod: ALBIZIA Durazz. 123. A. julibrissin Durazz. - albicija Porodica: CAESALPINIACEAE Rod: CAESALPINIA 124. C. gilliesii Benth. - cesalpinija Rod: CERCIS L. - Judino drvo 125. C. siliquastrum L. - obično judino drvo Rod: GLEDITSIA L. 126. G. triacanthos L. - trnovac 127. G. triacanthos ´Inermis´ (j. Eux., Az.; A, a, x) (Eur., M. Az., s. Afr., Az.; A, a, y) (Az.; B, b, y) (hört.; B, b) (hort.; B, b) (hort.; B, b) (Eur., s. Afr.; A, a, y) (hort.; B, b, y) (Az.; B, b, y) (Az.; C, b, y) (hort.; B, b, y) (Az.; C, c) (J.Am.;C, c) (Eur., Az.; B, b, x) (S. Am.; B, b, x) (hort.; C, c) |
ŠUMARSKI LIST 3-4/1997 str. 34 <-- 34 --> PDF |
S. Bertović, M. Generalović, J. Karavla, J. Martinović: PRIRODA I PARKOVNI OBJEKTI U OPĆINI RIJEKA Šumarski list br. 3-4, CXX1 ( 1997), 133-160 pinskom bioklimatu i području pretplaninske bukove šume dominantan je proces humizacije tla s pojavom organogenih crnica. U brdskom orografskom pojasu i području medunčevih i bjelograbovih šuma podjednako su prisutni procesi rubifikacije i braunizacije, odnosno tvorbe crvenica i kalcikambisola. Svojstva tala Zamršenost i raznolikost činitelja tvorbe i evolucije tala uvjetuju u istraživanom području tla vrlo različita po mnogim prirodnim i ekološkim svojstvima. Glavni tipovi tih tala i njihova glavna svojstva statistički su opisana i predočena u priloženoj tablici 5. Svi navedeni podaci ne pokazuju većih odstupanja od prirodno stečene tipske fiziografije tala. Ističe se velika prostorna varijabilnost u sadržaju fosfora, kalija i humusa. Uzroci takve promjenljivosti unutar tipova tala mogu se pripisati mjesnim, dosta velikim, bioklimatskim razlikama te uvjetima i načinu gospodarenja. S gledišta prikladnosti tala za osnutak gradskih nasada (perivoji, drvoredi, rekreacijske šume i dr.) opisana tla se mogu razvrstati u dvije skupine a) dobro prikladna: svi kalcikambisoli, braunizirane crvenice, distrično smeđe tlo i sva vrtna tla, b) marginalno pogodna: crnica organogena, crnica organomineralna i rendizina na dolomitu, plitka. Literatura Bertović, S., Martinović, J. (1965): Projekti pedološkog kartiranja reprezentativnih površina (ključnih objekata) u Gorskom kotaru i Hrvatskom primorju (rukopis), Zagreb. Bertović,S.,Martinović,J.(l 967): O odnosu tala i vegetacije u Gorskom kotaru i Hrvatskom primorju (rukopis), Zagreb. Gračanin , Z. (1962): I Souli della Regione carsica Croata. Accademia Italiana di Science forestali, Vol. XI, Firence. Gračanin , Z. (1963): Bodenreaktion und Basensättigung in den Buchenwaldgesellschaften Kroatiens. Vegetatio, Acta Geobotanica, Den Haag. Magaš,N . (1969): Tumač kompilacijske litostratigrafske karte dijela Gorskog kotara i Hrvatskog primorja. Fond dokumentacije Šumskog gospodarstva Delnice, Delnice. Martinović , J. (1973): Tla sekcije Sušak 2, Tumač 1-33, Projektni savjet za izradu Pedološke karte SR Hrvatske, Zagreb. Martinović , J. (1977): Pedološka studija područja općine Rijeka (rukopis). Martinović,! . (1978): Tla dijela sekcija Cerknica 3 i 4, Fond dokumentacije Šumarskog instituta, Jastrebarsko. Martinović,! . (1993): Litološke i pedološke značajke općine Rijeka. Priroda i parkovni objekti općine Rijeka (predano za tisak), Rijeka. Martinović , !., Bertović, S. (1993): Periodske promjene u stanju vegetacije i tla. Ibid. Mayer , B. (1979): Tla sekcije Sušak 1, Tumač 1-49, Projektni savjet za izradu Pedološke karte SR Hrvatske, Zagreb. Vegetacijski pokrivač (piše S. Bertović) Uvod Proučavanju samonikle cvjetane (flore) i raslinstva (vegetacije) u istočno-jadranskom primorju utrli su put mnogobrojni istraživači, primjerice: Bartling (1820), Lorenz (1860) koji je dao prvi ekološko-biogeografski prikaz tog područja, Hire (1896), Beck-Mannagetta (1901), Adamović (1929), a osobito Rossi (1930) sa svojim najpotpunijim pregledom flore u riječkoj okolici. Suvremene fitocenološke opise i karte o biljnom pokrivaču u primorskim krškim i kontinentskim predjelima u Hrvatskoj objavili su Horvat (1942, 1951, 1962), Horvatić (1963), Horvat, Glavač i Ellenberg (1974), Bertović (1958, 1963, 1974, 1983), Horvat i suradnici ( 1988), Bertović i Lovrić ( 1987, 1992) i dr. Raslinske značajke i karta Kamena podloga, obličje terena, podneblje i posljedice vjekovnih čovjekovih utjecaja na prvobitne prirodne šume (sječa, paša i brst stoke, požari, izgradnja, poljodjelstvo, a u novije vrijeme onečišćenja tla, zraka i dr.) istaknuto djeluju i odrazuju se u cijelom riječkom području zastupljenošću, izgledom, biljnom građom i rasprostranjenošću šumskih, šikarskih, šibljačkih, vrištinskih, livadnih, kamenjarskih i ostalih sekundarnih biljnih zajednica. Naša studija o biljnom pokrivaču u općini Rijeka (Bertović, Lovrić, Rac 1993) zasniva se na dostupnoj literaturi i našim osobnim terenskim uvidima i istraživanjima. Ovaj skraćeni prikaz obuhvaća prvobitne klimaksne (zonalne, klimatsko-zonske) i glavne klimatski, edafski i antropogeno mjesno uvjetovane (paraklimaksne) šumske fitocenoze. Njihova su imena usklađena s najnovijim međunarodnim propisima o fitocenološkom nazivlju (Barkman i dr. 1976, 1986), a njihovo visinsko slojanje i prvobitan, pojednostavljen i pretpostavljen (potencijalan) raspored, prikazuje karta 3: "Prirodna područja rasprostranjenosti šumske vegetacije". Pretplaninski (subalpinski) pojas u cijelim zapadnim Dinaridima, pa time i u rubnom sjeverozapadnom riječkom okolišu (Risnjak, Medvejci, Obruč i dr.) zauzima najviše i najhladnije položaje. U nas i u BiH svi su vrhunci na gornjoj prirodnoj granici šume i nigdje ne prelaze donju visinsku granicu planinskoga (alpinskog) orografskog pojasa, bioklimata i raslinstva. Klimaks višega pretplaninskog područja jest klekovina bora krivulja (Lonicero-Pinetum mughi), a intrazonalne šikare velelisne vrbe (Salicetum grandifoliae Horv.) i vriština sleča i klečice (Rhodoreto-Juniperetum nanae Horv.) su razmjerno rijetke. Šuma asocicijacije Oreoherzogio- Fagetum nastava stojbine koje su već presuhe za borovu klekovinu a prehladne za pretplaninsku bukovu šumu (Homogyno alpinae-Fagetum), koja predstavlja klimatogenu i najrasprostranjeniju zajednicu nižega pret |