DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1997 str. 20 <-- 20 --> PDF |
1. Trinajstić, J. Kamenjarin: FITOCENOLOŠKO-SINTAKS0N0MSKA ANALIZA ŠUMA ČESMINE -... Šumarski list br. 3^1, CXXI ( 1997). 127-131 U mediteransko-montanom dijelu Kozjaka po prilici iznad longitudinalnoga požarnog puta, razvijene su sastojine česmine u sastavu kojih se s većim ili manjim učešćem razvija crni grab (Ostrya carpinifolia) i izgrađuje posebnu šumsku zajednicu, as. Ostryo-Quercetum ilicis. Florni sastav navedene šumske zajednice prikazanje na tablici 2, koja je sastavljena na temelju 4 fitocenološke snimke. Snimke potječu iz šumskih sastojina područja Gajine sjeverno i sjeveroistočno od planinarskog doma "Putalj". As. Ostryo-Quercetum ilicis floristički je bogatija od as. Orno-Quercetum ilicis, a bogatstvu pridonosi znatniji udio elemenata listopadnih šuma reda Quercetalia pubescentis. Tako je u sastavu istraživane zajednice na Kozjaku registrirano ukupno 44 vrsta, po jednoj RASPRAVA U šumskom području Splita, a ne samo na Kozjaku i paša i sječa praktički su potpuno eliminirani. To u znatnoj mjeri pogoduje razvoju šumske vegetacije, a to je dobro uočljivo i na terenu. Pred više od 40 godina, kada je u sklopu tadašnjega Instituta za krš iz Splita istraživana samo listopadna šumska vegetacija (usp. A. Horvat etal. 1955), udio pašnjačkih elemenata u sastavu šumske vegetacije pretežno otvorenoga bio je znatan. Danas u sastavu šumske vegetacije praktički više i nema pašnjačkih elemenata. Naime eliminacijom sječe i paše sastojine su se sklopile, pa je heliofilne pašnjačke vrste jaka zasjena u potpunosti istisnula. Sklapanje krošanja razmjerno niskih stabala, te dobro razvijen sloj grmlja osjetljivi su na požar. Međutim, treba naglasiti da šume česmine na Kozjaku uglavnom ZAKLJUČAK Greben Kozjaka koji prati obalu u zaleđu Kaštelanskog zaljeva u dužini nekih 14 km obrastao je u istočnom dijelu južnih padina vazdazelenim šumama crnike ili česmine (Quercus ilex). S obzirom na nadmorsku visinu, na nižim položajima razvijena je šuma česmine i crnoga jasena - as. Orno-Quercetum ilicis, a na položajima višim od 400 m šuma česmine i crnoga graba - as. Ostryo-Quercetum ilicis. U raduje izvršena sintaksonomska analiza flornoga sastava navedenih šumskih zajednica i ustanovljeno da fitocenološkoj snimci od 22-31, prosječno 28 vrsta. U sloju drveća zabilježeno je 6 vrsta, od kojih Ostiya carpinifolia, Fraxinus ornus i Quercus ilex dominiraju, dok su Carpinus orientalia, Phillyrea media i Arbutus unedo rjeđe. Učešće listopadnih elemenata je znatno veće, pa od svih registriranih vrsta njih 10 ili čak 25 % ukupnoga flornog sastava otpada na listopadno drveće i grmlje. Među zeljastim pratilicama ističe se skupina pratilica općenito značajnih za red Quercetalia pubescentis (Cyclamen hederifolium, Inula conyza, Epipactis atropurpurea, Arabis turrita, Tamus communis), što ukazuje na izrazito granični položaj as. Ostryo-Quercetum ilicis prema listopadnoj šumskoj vegetaciji (as. Ostryo- Quercetum virgilianae). - Discussion nisu izravno ugrožene od požara, već ih neizravno ugrožavaju kulture alepskog bora koje se nalaze u blizini i koje su izuzetno osjetljive na požar, stoje svojevremeno i rezultiralo jakim požarom (usp. Trinajsti ć 1996). Zanimljivo je naglasiti daje taj požar uspješno zaus tavila transverzalna prosjeka, pa njena širina može biti mjerilo kako široke moraju biti prosjeke u niskim šumama česmine kako bi se požar zaustavio. Šume česmine i crnoga graba na strmim terenima viših dijelova Kozjaka uspješno umiruju i učvršćuju la bilni i lagano pokretljivi kameni materijal točila, pa tu imaju izrazito pionirsku ulogu. Zbog toga njihova zašti ta od požara ima još veće značenje. - Conclusion je as. Orno-Quercetum ilicis siromašnija vrstama (u 6 fitocenoloških snimaka ukupno 23 vrste), a as. Ostryo- Quercetum ilicis bogatija vrstama ( u 4 fitocenološke snimke 44 vrste). Obje zajednice predstavljaju šumu izraslu iz panja, a kako su već odavno eliminirane i sječa i paša, nalaze se izvan direktnih čovjekovih utjecaja, ali su indirektno ugrožene od požara, koji se na sastojine česmine može proširiti iz susjednih kultura alepskoga bora, pa će o tome svakako trebati voditi računa. |