DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1997 str. 17 <-- 17 --> PDF |
IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS Šumarski list br. 3^», CXXI ( 1997). 127-131 UDK630* 188.001(497.13) FITOCENOLOSKO-SINTAKSONOMSKA ANALIZA SUMA ČESMINE -QUERCUS ILEX L. NA KOZJAKU KRAJ SPLITA* PLANTSOCIOLOGICAL ANALYSIS OF HOLM OAK - QUERCUS ILEX L. FORESTS ON KOZJAK NEAR SPLIT (CROATIA) Ivo TRINAJSTIĆ** i Juraj KAMENJARIN*** SAŽETAK: U radu je izvršena fitocenološka i sintaksonomska analiza vazdazelenih šuma crnike ili česmine (Quercus ilex L.) na Kozjaku kraj Splita. Istraživanja su pokazala da se na Kozjaku razvijaju dvije šumske zajednice crnike i to as. Orno-Quercetum ilicis H-ić. (1956) 1958 i as. Ostryo- Quercetum ilicis Trinajstić (1965) 1974. UVOD - Introduction U primorskom dijelu Republike Hrvatske osnovicu samo na ograničena područja. Florni sastav crnikovih vazdazelene šumske vegetacije tvori, kao što je dobro šuma mnogih dijelova Hrvatskog primorja i nakon 60poznato, hrast crnika ili česmina - Quercus ilex L. To godišnjih fitocenoloških istraživanja, još uopće nije u Hrvatskom primorju od ušća Mirne u Istri, na sjeveropotpunosti istražen. Jedno od takvih neistraženih pozapadu, pa do poluotoka Prevlake na jugoistoku daje dručja je i greben Kozjaka što se uzdiže neposredno izznačajke pravoga Sredozemlja (eumediterana). Na tom nad Kaštelanskog zaljeva u blizini Splita, i prati obalnu i u europskim mjerilima razmjerno velikom prostoru Q. liniju u dužini od nekih 14 km (usp. Kamenjarin ilex izgrađuje nekoliko šumskih zajednica (usp. Tri1995). najstić 1985) od kojih neke zauzimaju veće, a neke Južne padine Kozjaka, naročito u istočnom dijelu, manje površine. obrasle su s razmjerno uščuvanim česminovim šumaAnaliziramo li, međutim, dosad objavljene podatke ma. Mjestimično su svojevremeno stradale od požara, o flornom sastavu pojedinih šumskih zajednica na pa su i poslužile kao model sukcesije vegetacije na potemelju fitocenoloških snimaka, možemo uočiti da zažarištima (usp. Trinaj stić 1996). Međutim, tom pripravo raspolažemo s razmjerno oskudnim podacima godom njihov florni sastav nije bio pobliže fitoceno( usp. Trinajstić 1995), a i takvi se podaci odnose loško-sintaksonomski analiziran. MATERIJAL I METODE - Material and Metods Za fitocenološku analizu izabrane su neutjecane Sintaksonomska analiza flornoga sastava izvršena sastojine što potpunijega sklopa s dobro razvijenim sloje na karakteristične i diferencijalne vrste asocijacije, jem drveća, grmlja i niskoga rašća. Kao stoje uobičajekarakteristične vrste sveze, reda i razreda, te pratilice. no, veličina fitocenoloških snimaka kretala seje izmeRedoslijed pojedinih skupina vrsta izvršena je prema đu 100 i 200 m2. Fitocenološke snimke izrađene su po stupnju pokrovnosti i stupnju nazočnosti. metodi Zürich-Montpellier i posebno analiziran florni Fitocenološke snimke u tablici složene su bez posesastav za sloj drveća, sloj grmlja i sloj niskoga rašća. bnog rasporeda. * Istraživanja je financiralo JP "Hrvatske šume" u sklopu zadatka I-D-5 i Ministarstvo znanosti i tehnologije u sklopu zadatka 1-08-138 **Prof. dr. sci. Ivo Trinajstić, Šumarski fakultet, HR-10000 Zagreb ***Mrsci. Juraj Kamenjarin, Fakultet prirodno-matematičkih i pedagoških znanosti HR-21000 Split |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1997 str. 18 <-- 18 --> PDF |
[. Trinajstić, J. Kamenjarin: FITOCENOLOŠKO-SINTAKSONOMSKA ANALIZA ŠUMA ČESMINE-... Šumarski list br. 3-4, CXXI( 1997), 127-131 REZULTATI-Results Fitocenološko-tipološka istraživanja česminovih šukazan je na tablici 1. koja je sastavljena na temelju 6 fima na Kozjaku pokazala su da se na tom prostom razvijaju tocenoloških snimaka. Snimke potječu iz širega prostora dvije šumske zajednice: šuma česmine i crnoga jasena - as. povrh Kaštel Sućurca. Orno-Quercetum ilicis i šuma česmine i crnoga graba - as. Kao što se iz tablice može razabrati, florni sastav naOstryo- Quercetum ilicis. Obje šumske zajednice podvedene šumske zajednice je razmjerno siromašan, sve vrgnute su detaljnoj sintaksonomskoj analizi, što je i bio ukupno 23 vrste. 1 broj vrsta po pojedinoj fitocenocilj ovoga rada. Mješovite šume česmine i crnoga jasena loškoj snimci razmjerno je malen i kreće se od 15 do 19 zauzimaju na padinama Kozjaka razmjerno velike površi( prosječno 17) vrsta. U sloju drveća javljaju se kao stalne. Jedan dio površina svojevremeno je bio zahvaćen pone samo 3 vrste - Quercus ilex, Arbutus unedo i Fraxižarom (usp. Trinajstić 1996), a ovom prigodom istraživanus ornus. Njima treba pribrojiti i oskorušu -Sorbus njima su obuhvaćene one površine koje nisu bile zahvaćedomestica, a potječe iz sjemena uzgojenih stabala u Kane požarom. Florni sastav as. Orno-Quercetum ilicis prištelima koje su donijele ptice. Tablica l.As. Orno-Quercetum ilicis H-ić (1956) 1958 Broj snimke/Nr. veget. record: 1 2 3 4 5 6 Veličina snimke/Size veget. rec. m2: 200 200 200 200 100 100 Broj vrsta po snimci/Nr. spec. veg. rec: 15 17 18 17 17 19 Karakt. vrste asocijacije (char, ass.i: A Fraxinus ornus + + 2.1 + 1.1 B Fraxinus ornus 1.1 + + + C Fraxinus ornus + + + + Diferencijalne vrste asocijacije (dif.ass.): B Coronilla emeroides 1.2 + 1.2 +.2 + + C Sesleria autumnalis +.3 1.3 Karakt. vrste sveze (char.all.1 Ouercion ilicis. reda (char.ordef) Ouercetalia ilicis i razreda (char, class) Ouercetea ilicis: A Quercus ilex 4.5 4.5 3.4 3.4 3.2 3.3 Arbutus unedo 1.1 1.1 2.3 1.2 3.2 3.3 Juniperus macrocarpa + B Phillyrea media 1.2 + +.2 +.2 1.2 1.2 Lonicera implexa 1.2 +.2 +.2 +.2 1.2 +.2 Pistacia lentiscus 2.3 + +.2 +.2 +.2 +.2 Quercus ilex 2.3 1.1 3.4 +.2 +.2 Osyris alba +.2 +.2 +.2 + Viburnum tinus +.2 + +.2 + + Juniperus oxycedrus +.2 + + + Arbutus unedo 1.2 Spartium junceum + C Smilax as per a 2.3 3.3 3.4 4.4 2.3 3.3 Ruscus aculeatus 2.2 3.4 1.2 +.2 1.3 3.3 Carex halleriana +.2 +.2 +.2 +.2 * +.2 +.2 Asparagus acutifolus + + +.2 +.2 + + Rubia peregrina + + +.2 + + Quercus ilex , + . + + Viburnum tinus , + . + Cyclamen repandum + Pratilice (Comp.´): A Sorbus domestica + C Tamus communis + 1.1 1.1 + + + Cistus salvifolius + + + +.2 + + Quercus virgiliana + + + Cistus incanus + A- Drveće (Trees); B - Grmlje (Shrubs); C - Nisko rašće (Herbs) |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1997 str. 19 <-- 19 --> PDF |
I.Tnnajstić.J. Kamenjarin: FITOCENOLOŠKO-SINTAKSONOMSKA ANALIZA ŠUMA ČESMINE -Šumarski list br. 3^t, CXX1 ( 1997), 127-131 Tablica 2. As. Ostryo-Quercetum ilicis Trinajstić ( 1965) 1974 Broj snimke/Nr. veget. record: Veličina snimke/Size veget. record m2: Broj vrsta po snimci/ Nr. spec, veget. rec: Karakteristične vrste asocijacije (char, ass.): A Ostrya carpinifolia B Ostrya carpinifolia C Viola alba subsp. denhardtii Silene italica Diferencijalne vrste asocijacije (dif. ass.): A Fraxinus ornus Carpinus orientalis B Coronilla emeroides Carpinus orientalis Lonicera etrusca Fraxinus ornus Rosa sempervirens C Sesleria autumnalis Karakteristične vrste sveze (char, all.) Quercion ilicis. reda (char, ordert Quercetalia ilicis i razreda (char, class) Quercetea ilicis A Quercus ilex Phillyrea media Arbutus unedo B Quercus ilex Lonicera implexa Phillyrea media Juniperus oxycedrus Osyris alba Spartium junceum Arbutus unedo C Ruscus aculeatus Rubia peregrina Asparagus acutifolius Smilax aspera Teucrium flavum Clematis flammula Asplenium onopteris Carex distachya Pratilice (Comp.): B Frangula rupestris Quercus virgiliana Prunus mahaleb Crataegus monogyna C Cyclamen hederifolium Galium sp. Euphorbia wulfenii Inula conyza Epipactis atropurpureaMelandrium divaricatum Hedera helix Campanula pyramidalis Picris laciniata Ceterach officinarum Psoralea bituminosa Alyssoides utriculata Dorycnium hirsutum Arab is turrita Geranium purpureum Tamus communis 1 200 29 2.2 2.2 (+) 2.2 23 +.2 + 3.3 +.2 3.3 3.3 1.2 +.2 + +.2 + 1.1 + + + + + 2.2 +.2 + + + 1.2 +.2 + 1.2 + 2 200 29 1.2 1.2 1.2 2.3 2.3 + 3.3 3.3 + 33 +.2 1.2 +.2 + + 3.3 + +.2 +.2 +.2 + +.2 +.2 12 +.2 +.2 + + + + + + 3 200 31 3.2 1.2 +.2 +.2 1.3 + +.2 2.3 2.3 +.2 +.2 +.2 1.3 + 1.1 +.2 1.2 + +.2 + +.2 +.2 22 +.2 + + + +.3 + + + +´.3 4 200 32 1.2 + 1.2 + + + + +.2 1.3 4.4 + + + + + 2.3 +.3 + 3.4 + + + + + A - Drveće (Trees); B - Grmlje (Shrubs); C - Nisko rašće (Herbs) |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1997 str. 20 <-- 20 --> PDF |
1. Trinajstić, J. Kamenjarin: FITOCENOLOŠKO-SINTAKS0N0MSKA ANALIZA ŠUMA ČESMINE -... Šumarski list br. 3^1, CXXI ( 1997). 127-131 U mediteransko-montanom dijelu Kozjaka po prilici iznad longitudinalnoga požarnog puta, razvijene su sastojine česmine u sastavu kojih se s većim ili manjim učešćem razvija crni grab (Ostrya carpinifolia) i izgrađuje posebnu šumsku zajednicu, as. Ostryo-Quercetum ilicis. Florni sastav navedene šumske zajednice prikazanje na tablici 2, koja je sastavljena na temelju 4 fitocenološke snimke. Snimke potječu iz šumskih sastojina područja Gajine sjeverno i sjeveroistočno od planinarskog doma "Putalj". As. Ostryo-Quercetum ilicis floristički je bogatija od as. Orno-Quercetum ilicis, a bogatstvu pridonosi znatniji udio elemenata listopadnih šuma reda Quercetalia pubescentis. Tako je u sastavu istraživane zajednice na Kozjaku registrirano ukupno 44 vrsta, po jednoj RASPRAVA U šumskom području Splita, a ne samo na Kozjaku i paša i sječa praktički su potpuno eliminirani. To u znatnoj mjeri pogoduje razvoju šumske vegetacije, a to je dobro uočljivo i na terenu. Pred više od 40 godina, kada je u sklopu tadašnjega Instituta za krš iz Splita istraživana samo listopadna šumska vegetacija (usp. A. Horvat etal. 1955), udio pašnjačkih elemenata u sastavu šumske vegetacije pretežno otvorenoga bio je znatan. Danas u sastavu šumske vegetacije praktički više i nema pašnjačkih elemenata. Naime eliminacijom sječe i paše sastojine su se sklopile, pa je heliofilne pašnjačke vrste jaka zasjena u potpunosti istisnula. Sklapanje krošanja razmjerno niskih stabala, te dobro razvijen sloj grmlja osjetljivi su na požar. Međutim, treba naglasiti da šume česmine na Kozjaku uglavnom ZAKLJUČAK Greben Kozjaka koji prati obalu u zaleđu Kaštelanskog zaljeva u dužini nekih 14 km obrastao je u istočnom dijelu južnih padina vazdazelenim šumama crnike ili česmine (Quercus ilex). S obzirom na nadmorsku visinu, na nižim položajima razvijena je šuma česmine i crnoga jasena - as. Orno-Quercetum ilicis, a na položajima višim od 400 m šuma česmine i crnoga graba - as. Ostryo-Quercetum ilicis. U raduje izvršena sintaksonomska analiza flornoga sastava navedenih šumskih zajednica i ustanovljeno da fitocenološkoj snimci od 22-31, prosječno 28 vrsta. U sloju drveća zabilježeno je 6 vrsta, od kojih Ostiya carpinifolia, Fraxinus ornus i Quercus ilex dominiraju, dok su Carpinus orientalia, Phillyrea media i Arbutus unedo rjeđe. Učešće listopadnih elemenata je znatno veće, pa od svih registriranih vrsta njih 10 ili čak 25 % ukupnoga flornog sastava otpada na listopadno drveće i grmlje. Među zeljastim pratilicama ističe se skupina pratilica općenito značajnih za red Quercetalia pubescentis (Cyclamen hederifolium, Inula conyza, Epipactis atropurpurea, Arabis turrita, Tamus communis), što ukazuje na izrazito granični položaj as. Ostryo-Quercetum ilicis prema listopadnoj šumskoj vegetaciji (as. Ostryo- Quercetum virgilianae). - Discussion nisu izravno ugrožene od požara, već ih neizravno ugrožavaju kulture alepskog bora koje se nalaze u blizini i koje su izuzetno osjetljive na požar, stoje svojevremeno i rezultiralo jakim požarom (usp. Trinajsti ć 1996). Zanimljivo je naglasiti daje taj požar uspješno zaus tavila transverzalna prosjeka, pa njena širina može biti mjerilo kako široke moraju biti prosjeke u niskim šumama česmine kako bi se požar zaustavio. Šume česmine i crnoga graba na strmim terenima viših dijelova Kozjaka uspješno umiruju i učvršćuju la bilni i lagano pokretljivi kameni materijal točila, pa tu imaju izrazito pionirsku ulogu. Zbog toga njihova zašti ta od požara ima još veće značenje. - Conclusion je as. Orno-Quercetum ilicis siromašnija vrstama (u 6 fitocenoloških snimaka ukupno 23 vrste), a as. Ostryo- Quercetum ilicis bogatija vrstama ( u 4 fitocenološke snimke 44 vrste). Obje zajednice predstavljaju šumu izraslu iz panja, a kako su već odavno eliminirane i sječa i paša, nalaze se izvan direktnih čovjekovih utjecaja, ali su indirektno ugrožene od požara, koji se na sastojine česmine može proširiti iz susjednih kultura alepskoga bora, pa će o tome svakako trebati voditi računa. |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1997 str. 21 <-- 21 --> PDF |
I.Trinajstić,J.Kamenjarin:FITOCENOLOŠKO-SINTAKSONOMSKA ANALIZA ŠUMA ČESMINE-... Šumarski list br. 3 4, CXXI ( 1997), 127-131 LITERATURA - References Horvat, A., Plesa, V.,Gračanin, Z., Jedlov-Quercetea ilicis Br.-Bl. u jadranskom primorju sky, D., Vrdoljak, Ž., Jovančević, M., Jugoslavije. Poljopr. Šum. (titograd) 31(2), 71-96. 1955: Istraživanja o regresiji i progresiji šumske Trinajstić , I., 1995: Sintaksonomska istraživanja vegetacije i tala na kršu (Kozjak). Ann. Inst. Exp. šum a crnik e (Quercus uex L.) u istočnoj Istri Forest. Jugosl.Akad. 1, 11-145. (Hrvatska). Šum. list 119(7-8), 223-226. Kamenjarin , J., 1995: Floristička, fitocenološka i Trinajstić , I., 1996: Sukcesija vegetacije na požarifitogeografska obilježja planine Kozjak iznad štima šuma crnike i crboga jasena as. Or«o-ö«er- Splita. Mag. rad (mscr.). Zagreb. cetum üicis u Hrvatskoj. Šum. list 120(1-2), 3-7. Trinajstić,I. , 1985: Fitogeografsko-sintaksonomski pregled vazdazelene šumske vegetacije razreda SUMMARY: In the littoral part of the Republic of Croatia, the basis of the evergreen forest vegetation consists, as it is known, of the holm-oak -Quercus ilex L. This gives to Hrvatsko primorje from the Mirna mouth in Istria, in the northwest, to Prevlaka peninsula, in the southeast, characteristics of the real Mediterranean (Eumediterranean). In that relatively large area, even according to the European standards, the Q. ilex build several forest associaitons (cf. Trinajstić 1985) some of which occupy larger surfaces and some rather small ones. If however, an analysis of the data published so far with respect to the floral composition of individual forest associations on the basis ofplantsociological records is made, it can be seen that the data available are relatively very poor (cf. Trinajstić 1995) and refer to the limited areas only. The floral composition of the evergreen oak forests in many parts of Hrvatsko primorje even after a 60-year plantsociological researches as yet has not been fully investigated at all. One of such non-researched areas is the Kozjak shoulder. The Kozjak shoulder which follows the coast line in the Kaštelanski zaljev hinterland about 14 km in lenght is covered in the eastern part of its southern slopes by the evergreen holm-oak forests (Quercus ilex). With regard to the altitude, in lower position it is developed the ass. Orno-Quercetum ilicis and in the position above 400 m the ass. Ostryo-Quercetum ilicis. In the work, the syntaxonomic analysis of the floral composition of the said forest associations has been made and it has been found out that the ass. Orno- Quercetum ilicis is poorer with species (in 6 plantsociological records in total 23 species) and the ass. Ostryo-Quercetum ilicis richer with species (in 4 plantsociological records 44 species). |