DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1997 str. 17 <-- 17 --> PDF |
IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS Šumarski list br. 3^», CXXI ( 1997). 127-131 UDK630* 188.001(497.13) FITOCENOLOSKO-SINTAKSONOMSKA ANALIZA SUMA ČESMINE -QUERCUS ILEX L. NA KOZJAKU KRAJ SPLITA* PLANTSOCIOLOGICAL ANALYSIS OF HOLM OAK - QUERCUS ILEX L. FORESTS ON KOZJAK NEAR SPLIT (CROATIA) Ivo TRINAJSTIĆ** i Juraj KAMENJARIN*** SAŽETAK: U radu je izvršena fitocenološka i sintaksonomska analiza vazdazelenih šuma crnike ili česmine (Quercus ilex L.) na Kozjaku kraj Splita. Istraživanja su pokazala da se na Kozjaku razvijaju dvije šumske zajednice crnike i to as. Orno-Quercetum ilicis H-ić. (1956) 1958 i as. Ostryo- Quercetum ilicis Trinajstić (1965) 1974. UVOD - Introduction U primorskom dijelu Republike Hrvatske osnovicu samo na ograničena područja. Florni sastav crnikovih vazdazelene šumske vegetacije tvori, kao što je dobro šuma mnogih dijelova Hrvatskog primorja i nakon 60poznato, hrast crnika ili česmina - Quercus ilex L. To godišnjih fitocenoloških istraživanja, još uopće nije u Hrvatskom primorju od ušća Mirne u Istri, na sjeveropotpunosti istražen. Jedno od takvih neistraženih pozapadu, pa do poluotoka Prevlake na jugoistoku daje dručja je i greben Kozjaka što se uzdiže neposredno izznačajke pravoga Sredozemlja (eumediterana). Na tom nad Kaštelanskog zaljeva u blizini Splita, i prati obalnu i u europskim mjerilima razmjerno velikom prostoru Q. liniju u dužini od nekih 14 km (usp. Kamenjarin ilex izgrađuje nekoliko šumskih zajednica (usp. Tri1995). najstić 1985) od kojih neke zauzimaju veće, a neke Južne padine Kozjaka, naročito u istočnom dijelu, manje površine. obrasle su s razmjerno uščuvanim česminovim šumaAnaliziramo li, međutim, dosad objavljene podatke ma. Mjestimično su svojevremeno stradale od požara, o flornom sastavu pojedinih šumskih zajednica na pa su i poslužile kao model sukcesije vegetacije na potemelju fitocenoloških snimaka, možemo uočiti da zažarištima (usp. Trinaj stić 1996). Međutim, tom pripravo raspolažemo s razmjerno oskudnim podacima godom njihov florni sastav nije bio pobliže fitoceno( usp. Trinajstić 1995), a i takvi se podaci odnose loško-sintaksonomski analiziran. MATERIJAL I METODE - Material and Metods Za fitocenološku analizu izabrane su neutjecane Sintaksonomska analiza flornoga sastava izvršena sastojine što potpunijega sklopa s dobro razvijenim sloje na karakteristične i diferencijalne vrste asocijacije, jem drveća, grmlja i niskoga rašća. Kao stoje uobičajekarakteristične vrste sveze, reda i razreda, te pratilice. no, veličina fitocenoloških snimaka kretala seje izmeRedoslijed pojedinih skupina vrsta izvršena je prema đu 100 i 200 m2. Fitocenološke snimke izrađene su po stupnju pokrovnosti i stupnju nazočnosti. metodi Zürich-Montpellier i posebno analiziran florni Fitocenološke snimke u tablici složene su bez posesastav za sloj drveća, sloj grmlja i sloj niskoga rašća. bnog rasporeda. * Istraživanja je financiralo JP "Hrvatske šume" u sklopu zadatka I-D-5 i Ministarstvo znanosti i tehnologije u sklopu zadatka 1-08-138 **Prof. dr. sci. Ivo Trinajstić, Šumarski fakultet, HR-10000 Zagreb ***Mrsci. Juraj Kamenjarin, Fakultet prirodno-matematičkih i pedagoških znanosti HR-21000 Split |