DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1997 str. 14 <-- 14 --> PDF |
D. Klepac: HRVATSKO ŠUMARSTVO U DRUGOJ POLOVICI XIX. STOLJEĆA 5. Dendrometrija (2 sata predav., 2 sata vježbe); 6. Šumar, graditeljstvo (3 sata predavanje, 6 sata vježbe); 7: Cestogradnja i gradnja željeznica (3 sata predav., 2 sata vjež.); 8. Obće gospodarstvo (3 sata predav., 2 sata vježbe). U V. poljeću. 1. Čuvanje šuma (3 sata predav., 2 sata vježbe); 2. Šumska kemijska tehnologija (2 sata predav., 2 sata vježbe); 3. Uredjenje šuma (5 sata predav., 2 sata vježbe); 4. Uprava šuma, računovodstva, stilistika (2 sata predavanje); 5. Poviest i literatura šumarstva (2 sata predav.); 6. Vodo- i mostogradnje (3 sata predavanje, 2 sata vježbe); 7. Konstrukcija gatovah i branah (3 sata predav., 2 sata vježbe);. 8. Lov (2 sata predav., 2 sata vježbe); 9. Uredjenje bujicah(l. sat predav.). U VI. poljeću. 1. Šumska mehanička tehnologija i strojarstvo (3 sata predav., 2 sata vježbe); 2. Uredjenje šumah (5 sata predav., 2 sata vježbe); 3. Proračunavanje vriednosti šumah (3 sata predav., 2 sata vjež.); 4. Uprava šumah, računovodstvo, stilistika (2 sata predav., 2 sata vjež.); 5. Šumska statistika i politika (3 sata predavanje, 2 sata vježbe); 6. Zakoni za obranu šuma; šumski, lovni i urbarski zakoni (3 sata predav., 2 sata vježbe). Osim ovih predavanjah i vježbah dužni su slušatelji sudjelovati i kod strukovnih ekskurzija. §. 2. Slušatelji šumarstva imadu polagati za svako poljeće izpite izpredmctah, štosu ihponaukovnomredu(§. 1.) imali toga poljeća slušati. §. 3. Izpiti se polažu - osim iz predmetah navedenih u §. 4. nazočne naredbe - pred povjerenstvom, koje sastoji od svih učiteljah izpitat se imajućih predmetah, ter kojemu predsjeda po činu najstariji izpitatelj. §. 4. Iz narodnog gospodarstva i financijalne znanosti, bolesti drvlja, ribogojstva, obćeg gospodarstva, povjesti i literature šumarstva, lova, te zakona za obranu šumah, šumskih, lovskih i urbarskih zakonah, polaže se izpit pred učiteljem dotičnoga predmeta i jednim u tu svrhu po rektoru kr. sveučilišta Franje Josipa I. u Zagrebu delegovanom članu sveučilištnog profesorskog sbora. (Izvor: A. Borošić-A. Goglia, 1900., str. 223-227). 20. listopada 1898. otvorena je Šumarska akademija prislonjena uz Mudroslovni fakultet sveučilišta u Zagrebu, u zgradi Hrvatskog šumarskog doma, u Vukotinovićevoj ulici 2. Medu prvim apsolventima trogodišnje Šumarske akademije bili su 1901. Andrija Petračić iz Petrinje i Đuro Nenadić iz Rudopolja. Sve do godine 1907./ 1908. funkcionirala je Šumarska akademija s trogodišnjim studijem, a tek 17. IV. 1908. uveden je četverogodišnji šumarski studij. Iste godine Šumarska akademija stekla je svoju samostalnost odlukom Vladinog odjela za bogoštovlje i nastavu koju citiram: 1. Svi nastavnici obligatnih predmeta Šumarske akademije sačinjavaju "Zbor nastavnika Šumarske akademije". 2. Zbor izabire iz svoje sredine, između stalno u Šumarskoj akademiji namještenih nastavnika, za svaku naukovnu godinu Pročelnika. 3. Zbor održava redovne, a prema potrebi i izvanredne sjednice. 4. Pročelnik saziva i predsjeda sjednicama zbora, čuva spise, vodi kancelarijske poslove i podnosi izravno zem. vladi, odjelu za Šumarski list br. 3-4, CXXI ( 1997). 115-126 bogoštovlje i nastavu račune o dotacijama i razne izvještaje, dok propise sjedničkih zapisnika podnosi preko dekanata, dotično prof, zbora mudroslovnog fakulteta, da taj eventualno svoje primjedbe može staviti. 5. Djelokrugu zbora nastavnika Šum. akademije prepuštaju se svi administrativni i stručni poslovi Šumarske akademije, kao i svi disciplinski poslovi, koji se tiču slušalaca Akademije, dalje poslovi za oprost od plaćanja naukovine za stipendije i potpore, te poslovi oko zavodskih dotacija. 6. Za rukovođenje svih posala, koji spadaju u djelokrug pročelnika i zbora nastavnika Šum. akademije, vrijede analogno isti propisi, koji su za iste poslove na snazi u mudroslovnom fakultetu. 7. Profesorskom zboru mudroslovnog fakulteta pridržavaju se sva personalija nastavnika Šum. akademije, a dekanu toga fakulteta upisivanje slušača Šumarske akademije, testiranje indeksa, izdavanje apsolutorija i svjedodžbi o polasku, kao i predsjedavanje semestralnim ispitima na Šum. akad. 8. Gornje ustanove stupaju na snagu početkom II. semestra g. 1907/8. i vrijede tako dugo, dok Sum. akademija bude uz mudroslovni fakultet prislonjena. Navedenom uredbom od 17. IV. 1908. postigla je Šumarska akademija u upravnom pogledu široku samostalnost, pa se mogla smatrati posebnom ustanovom na Sveučilištu. Zbor nastavnika Šumarske akademije izabrao je na sjednici dne 28. travnja 1908. za svoga prvog pročelnika u II. semestru 1907./1908. profesoraF. Ž. Kesterčaneka. Sljedećih godina birani su za pročelnika ovi profesori Šumarske akademije: Školske godine 1908/09.: Ivan Partaš 1909/10.: drOto Frangeš 1910/1 l.:ing. Vinko Hlavinka 1911/12.: dr Milan Metelka 1912/13.: ing. Pavle Horvat 1913/14.: drDjuro Nenadić 1914/15.: dr Andrija Petračić 1915/16.: ing. Pavle Horvat 1916/17.: drDjuro Nenadić 1917/18.: dr Andrija Petračić (Izvor: Šumarska nastava u Hrvatskoj 1860- 1960, Zagreb, 1963., str. 618). Dakako daje naučni red bio promijenjen s obzirom daje studij produljen na 4 godine, pa je mogao biti prilagođen potrebama tadašnjeg šumarstva; nalazi se u spomenutoj knjizi na str. 65. i 66. Nastava na Šumarskoj akademiji bila je vrlo dobro organizirana. Predmete fundamentalnih znanosti predavali su profesori Mudroslovnog fakulteta, a šumarske predmete predavali su specijalisti - šumarski profesori. To je davalo obilježje nastavi na Šumarskoj akademiji, a suradnja jednih i drugih profesora omogućila je progres u nastavi. Šumari se s poštovanjem i ponosom sjećaju tih profesora, u prvom redu utemeljitelja šumarske nastave na Šumarskoj akademiji Frana Kesterčaneka i Ivana Partaša. Obojica školovana u Austriji, prvi na šumarskoj akademiji u Mariabrunnu, drugi na Visokoj školi za kulturu tla u Beču, zacrtali su razvojni put hrvatske šumarske nastave, koja preuzima vodstvo u šumarstvu Hrvatske i izvan nje. Rad te dvojice velikana hrvatske šumarske prošlosti u Šumarskoj akademiji na |