DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1997 str. 94 <-- 94 --> PDF |
Osterreichische Forstzeitung br. 10/1996.) označio je kao izuzetno važne. Ovaj novi mađarski Zakon o šumama sadrži 13 poglavlja: Uvodne odredbe; Funkcije šume; Planovi i inventura šuma; Prvopošumljavanja; Pomlađivanje, uzgoj i pretvorbe sastojina; Zaštita šuma; Iskorišćivanje šuma; Zaokruživanje šumskih površina; Korištenje i iznošenje šumskih proizvoda. Odmor u šumi; Stručno vođenje radova u šumi; Šumarska uprava; Odštete po Zakonu o šumama i Zaključne odredbe. Iz Zakona evo nekoliko pojedinosti: - šumom se smatraju površine obrasle šumskim drvećem ako su veće od 1500 m2; - cjelokupna šumska površina bit će podijeljena na gospodarska okružja; IZ ZNANOSTI I KULTURE - po funkcijama razlučit će se šume na zaštitne, za iskorišćivanje te šume za odmor; - pojedine šume bit će namijenjene za promet stranaca, za istraživanja te za izobrazbu. Prema Zakonu, prvo pošumljavanje subvencionirat će država s time da se koristi sjeme domaćih vrsta, a u pomlađivanju treba prevladavati prirodno pomlađivanje. Zakonom su dozvoljene i čiste sječine u ravničarskim šumama ali uz ograničenje sječine, u ravničarskim ili bregovitim šumama do 10 ha, a u planinskom području do 5 ha. Međutim svako ovo iskorišćivanje podliježe obvezi dozvole nadležne vlasti. O. Piškorić ZNANOST U HRVATA Prirodoslovlje i njegova primjena U Hrvatskoj u Zagrebu, održavala se od lipnja do studenog 1996. godine u Muzejsko-galerijskom prostoru (MGC) Klovićevi dvori, Jezuitski trg 4 reprezentativna izložba Znanost u Hrvata: prirodoslovlje i njegova primjena. Znanost je utkana u civilizacijski i kulturni razvoj svakog naroda; znanstveni i tehnološki razvoj svake zemlje bitno će ovisiti o korištenju intelektualnih kapaciteta. Spoznavajući našu i svjetsku povijest možemo reći da su Hrvati došavši u ove prostore sa sobom donijeli određene vještine i znanja, ali isto tako ih i naslijedili od starosjedilaca. Spojivši se s latinskim dijelom žitelja Pule, Splita, Šibenika, Zadra, Dubrovnika, Korčule, Visa, Hvara, Hrvati su od 7. stoljeća preuzeli antiku, književnost, filozofiju i prirodne znanosti, posebice Homera, Alkeja, Eshila, Sapfe, Euripida, Sojbkla, Anakreonta, Aristofana, Herodota, Heraklita, Demostena, Platona, Aristotela odnosno Vergilija, Lukrecija, Ovidija, Katula, Horacija, Cezara, Cicerona, Tacita, Plinija, i ubrzo počeli pisati djela na latinskom jeziku. To se odnosi na umjetnost, graditeljstvo, gospodarstvo i svakodnevni život. Pojavljuje se niz hrvatskih latinista koji su stvorili djela europske vrijednosti i sve do dana kada će početi pisati na hrvatskom jeziku oni su neraskidiva kopula između antičke kulture i našeg izlaska u Europu. Marko Marulić književnik (Judita, Davidijada), vrhunski majstor renesanse Franjo Vranjanin, Faust Vrančić konstruktor i naš prvi inženjer sa svojim nepogrešivim crtežima, zamislivim u virtualnoj stvarnosti, Juraj Križanić uz svoje značajne povijesne priloge bavi se i teorijom glazbe (Asserta musicalia), govore nam o neprekinutom putu hrvatske znanosti, riječi, povijesti, umjetnosti i prirodnih znanosti. Hrvati tako već u 12. stoljeću imaju znanstvenika svjetskog ugleda, Hermana Dalmatina koji je svojim prevoditeljskim i prirodnofilozofskim radom postao najraniji hrvatski znanstvenik i filozof. U cijeloj Europi, a tako i kod nas, u 16. stoljeću obilježje razvoju znanosti daju prirodni flozofi. Dubrovnik je u to vrijeme imao vrlo značajno mjesto. Dominantna ličnost tog vremena bio je Franjo Petrić, čija su prirodnofilozofska stajališta bitno utjecala na znanstvena shvaćanja njegova doba. Sljedeća stoljeća biti će bogatija s više hrvatskih znanstvenika, sa širom lepezom znanstvenih spoznaja u raznim ljudskim djelatnostima. Marko Antun de Dominis, matematičar i kasnorenesansni fizičar, Marin Getaldić, matematičar nazvan "hrvatskim Apolonijem", Đuro Armeno Baglivi, slavni papinski liječnik porijeklom´iz Dubrovnika, posebice će 18. stoljeće obilježiti |