DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1997 str. 92 <-- 92 --> PDF |
nazijskom profesoru, u prigodi 120. godišnjice osnivanja muzeja zahvalni muzealci i Hrvatsko-austrijsko društvo podigli su na zgradi PMR u Rijeci spomen ploču, a obližnju uličicu nazvali Lorenzovim prolazom. Na jednom od postera bila je izložena "kulturno-geografska karta" primorskog krša Hrvatske, koju je Lorenz izradio 1875. godine, a uz nju karta biljnih zajednica približno istog prostora dr. Ive Horvata izrađena gotovo jedno stoljeće kasnije. Slika 1: Otkrivanje spomen ploče zaslužnom strancu Austrijancu dr. Josefu Romanu Lorenzu, utemeljitelju riječkog Prirodoslovnog muzeja. U ime Grada Rijeke ploču je otkrio zamjenik gradonačelnika Zdravko Lisac. Od, kako smo naprijed istakli, velikog broja referata prezentiranih na znanstvenom skupu u Rijeci za ovaj prikaz izdvajamo: I. Trinaj stić i Z. Pavletić : Povijest istraživanja riječke flore B. Britvec i B. Milosevic: Entomološka istraživanja kvarnersko-goranskog područja K. Zaninović : Bioklimatske karakteristike riječkog područja Z. P e 1 c e r: Kulturno-geografska karta J. R. Lorenza vegetacija i klimazonalna podjela Č. Benac i G. Durn : Crvenice u području Kvarnera J. Topic, N. Šegulj a i Lj. Ilijanić: Flora i vegetacija Gorskog kotara i njihova zaštita V. Ivančević : Pošumljavanje dijela Hrvatskog primorja u 19. i 20. stoljeću I. Tri na j stić i Z. Pavletić : As. Ostryo-Quercetum ilicis Trinaj stić u okolici Rijeke Ž. Španjol : Posebni rezervat šumske vegetacije šuma Dundo na otoku Rabu Đ. R a u š, Ž. Španjol i D. Baričević: Ekološkobiološka istraživanja na trajnim pokusnim plohama u šumama Županije primorsko-goranske Đ. Huber,J. Kusak i A. Frković: Veliki predatori Gorskog kotara - stanje i izgledi A. Frković : Naseljavanje i ulov risa (Lynx lynx) u Županiji primorsko-goranskoj u razdoblju 19741996. godine. M. Gradečki i K. Pošten jak: Kvalitativna svojstva sjemena jele (Abies alba Mill.) iz poznatih sjemenskih sastojina Hratske. G. S u š i ć : Ornitološka istraživanja riječkog područja. Svi referati, kako stoji u posljednjoj obavijesti Prirodoslovnog muzeja Rijeka, bit će tiskani u posebnom zborniku savjetovanja, koji izlazi u rujnu 1997. godine. Za sve sudionike savjetovanja bio je posebno zanimljiv okrugli stol, upriličen trećeg, pretposljednjeg dana riječkog skupa. Vodio ga je Andrija Randić iz Odjela za Jadran Državne uprave za zaštitu okoliša uz sudjelovanje dr. Čedomira B e n c a, dr. Ive K a 1 č i ć a, dr. Antonijete Požar-Domac, mr. Milana Sijerk o v i ć a, dr. Đure H u b e r a, dr. Ive T r i n a j s t i ć a, dr. Gorana Sušica, Snježane Frković i dr. Kako je tema bila zaštita okoliša na primjeru creškološinjskog arhipelaga, za koji je kao pilot-projekt sačinjen detaljan program gospodarenja i zaštite, valjalo bi na isti način razraditi planove smislenog korišćenja cijelog priobalja. Sudionici su se usprotivili najavljenom davanju u zakup (koncesiju) 48 naših otočića-svjetionika na rok od 13 godina, a da zapravo ne znaju pravu vrijednost tog nacionalnog blaga. Raspravljano je i pitanje marina, koje niču poput gljiva iza kiše (na Jadranu ih danas ima 43 s 20000 vezova), a podižu se na takvim mjestima gdje ih nitko pametan u svijetu ne bi podigao. Zbog devastacije pejsaža kritici nije mimoišla ni upravo dovršena "zimska dionica" poluautoceste Rijeka- Zagreb kroz Gorski kotar, uz koju su otvoreni brojni kamenolomi i gdje se trasa, ne štujući zasade znanstvene geološke literature, premješta po miloj volji pa dolazi do klizišta i poskupljenja radova. Podaci meteoroloških istraživanja upozoravaju da je šire područje Rijeke prilično onečišćeno, da čak 45% svih kiša pada u obliku kiselih kiša. Kako bi se znanstveno utvrdilo u kojoj mjeri na propadanje goranskih šuma utječu kisele kiše ili koji drugi čimbenik, valjalo bi takva istraživanja pro |