DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1997 str. 90 <-- 90 --> PDF |
uspjeha u oplemenjivanju, posebno hibridizaciji i selekciji. Domaćini su nam prilikom obilaska dali i informacije u procesu privatizacije koji je prisutan u njihovom šumarstvu. U vlasničkoj strukturi pretežu mješovite kompanije (dioničarska društva). Prisutan je i način korištenja državnog zemljišta uz dugoročni najam. Medu najznačajnijim objektima, posjećenim u toku puta svakako je šumski rasadnik Derecske. Jedno vrijeme je bio najveći rasadnik u Mađarskoj. Ukupna površina rasadnika je 159.5 ha a u funkciji proizvodnje sadnica topola i vrba je 21.4 ha. Gornja granica proizvodnje je oko 2.5 milijuna komada raznih vrsta sadnica, od čega oko 1.5 milijuna komada sadnica topola i vrba i oko 5.2 milijuna komada reznica topola i vrba. Sadašnja razina je 860 tisuća komada sadnica topola i vrba i 2.4 milijuna komada reznica topola i vrba. Pored uobičajene opreme i sustava za navodnjavanje, rasadnik raspolaže i s kondicioniranim skladištem za čuvanje živog biljnog materijala (reznice). U rasadniku se nalazi jedna od dvije osnovne zbirke topola Šumarskog instituta iz Budimpešte, kao polazište za dalja istraživanja na oplemenjivanju. Rasadnik raspolaže s bankom živog klonskog materijala, a zaduženje za čuvanje čistoće klonskog materijala i snadbjevanje polaznim reprodukcijskim klonskim materijalom ostalih rasadnika. Navedene funkcije su u kompetenciji Državnog instituta za kontrolu kvalitete u poljoprivredi. U rasadniku se nalazi ukupno 238 klonova topola, od čega 87 hibrida P. x euramericana, i 25 klonova vrba. Na temelju prikazanog u toku studijskog putovanja, proizlazi slijedeće: Osnov tehnologije u radu s topolama je sadnja jednogodišnjih sadnica u pravilu na pripremljenom zemljištu, na uobičajenu dubinu od 60-80 cm. Duboka sadnja (demonstrirana na jednom objektu na dubinu 1.5 m) nije u širokoj primjeni. Sadi se najčešće uz razmake 4 x 4 m, s tim da se između 6. i 9. godine u prorjedi ukloni 50% stabala. U prvih nekoliko godina vrši se višekratna međuredna obrada tla. U radu s topolom velika je zastupljenost klonova eurameričkih hibrida crnih topola, pa je klon "PANONIA" zastupljen s 49%, "AGATHE-F" s 13%, 1-214 s 9%, "KOPECKY" s 8% i "BL. CONSTANZO" s 5%. Relativno je veliki udjel klona bijele topole "VILLAFRANCA" s 6%. Prema prikazanim objektima rad s vrbom je dosta skroman u odnosu na topolu. Pored dostignuća u radu s topolama i vrbama, imali smo se prilikom upoznati i s rezultatima i radu s bagremom. Ovoj vrsti se u Mađarskoj posvećuje dosta velika pozornost, pa su rezultati oplemenjivanja na zavidnoj razini, posebno u svezi sa selekcijom na pravnost debla. Studijsko putovanje obuhvatilo je i posjet u dvije tvornice koje prerađuju drvo. Manja tvornica u mjestu Kunszentmarton (PALETTA), u privatnom je vlasništvu i prerađuje oko 10.000 m3 oblovine (70% drvo topola, ostalo bagrem). Drvom se snadbijeva od malih posjednika s gravitacijskog područja od 50 do 100 km. Proizvodi palete od drva topole, i različite kolce i stupove za vinograde i voćnjake, te elemente za namještaj i frize za parket od bagrema. U mjestu Vasarosnameny nalazi se tvornica INTERSPAN, koja proizvodi iverice. Nakon što je privatizirana (55% vlasničkog udjela je švicarski kapital) dokapitalizacijom je modernizirana, pa joj je proizvodnja od 80.000 m3 ploča porasla na 180.000 m3, uz istovremeno smanjenje djelatnika od 550 na 204. Ploče se proizvode u debljinama od 8 do 30 mm. Oko 120.000 m3 proizvedenih ploča površinski se oplemenjuje lameliranjem (oko 100 različitih obojenosti i nijansi lamela). Tijek 20-tog zasjedanja IPC Samo Zasjedanje održano je u hotelu "Agro" u Budimpešti od l.do4. 10. 1996. godine. Prvi dan obavljeno je prijavljivanje sudionika i sjednica Izvršnog komiteta. Drugi danje održana 1. plenarna sjednica, na kojoj se nakon uobičajenog protokolarnog usvajanja dnevnog reda, izbora radnog predsjedništva i pozdravnih riječi domaćina prešlo na radni dio. U sklopu tog dijela izvršenje prijem Južne Afrike u članstvo. Nastavno je slijedilo izlaganje D. Terrasson (Francuska) koji je bio zadužen za izradu zbirnih informacija o odgovorima na upitnik: Ekološka i druga pitanja vezano za kultiviranje topolama i vrbama. Cjelovite odgovore na upitnik dostavilo je 17 zemalja članica. U svezi s upitnikom, koji se odnosio na prirodne sastojine, te plantaže i kulture, značajno je da su dobiveni kvalitetni podaci o geografskoj rasprostranjenosti topola i vrba na 5 kontinenata, te osnove biogeografskih uvjeta pod kojima uspijevaju. Obzirom na različite civilizacijske razine i tradiciju u pojedinim zemljama prisutne su razlike u gledanjima na ekološko i gospodarsko vrednovanje i mogući konflikt u odnosu prirodnih sastojina i plantaža i kultura topola i vrba. Dok se u pojedinim zemljama podizanje plantaža i kultura topola i vrba dovodi u vezu sa sve većom ugroženošću prirodnih sastojina, u drugim se upravo podizanje kultura i plantaža topola i vrba smatra dragocjenim doprinosom u stvaranju novih ekosustava (pionirske vrste, posebno u zemljama s malom količinom oborina). |