DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1997 str. 89 <-- 89 --> PDF |
Na sastanku Izvršnog komiteta IPC u Izmiru (Turska) od 3. do 5. 10. 1994. godine, u sklopu Radne skupine za uzgajanje i oplemenjivanje predstavljeni su i rezultati realizacije programa EUFORGEN vezano za istraživanja mogućnosti očuvanja genofonda P. nigra. Hrvatska je sudjelovala s referatom: Ante K r i s t i n i ć i Davorin K a j b a: Conservation of Poplar and Arborescent Willow genetic Resources in Croatia. U svezi s 20-tim Zasjedanjem, Hrvatska komisija se uključila s Izvješćem za razdoblje 1992-1995. godine u kome su prema standardiziranim poglavljima izneseni svi važniji podaci o gospodarenju s topolama i vrbama i radu Komisije. Također su dostavljeni odgovori za upitnik: Ekološka i društvena pitanja u uzgoju i korištenju topola i vrba. Vezano za rad po skupinama podnesena su i dva referata: Kom I eno vić, N., Kri stinić, A., Kaj ba, D.: Selection of arborescent willow clones suitable for Biomass production in Croatia. Hrašovec, B.,Lovas, O.: Lispothripscrassipes Jabl. - poplar pest in Northeastern Croatia. Oba su referata tiskana (Proceedings 20th Session IPC). Zemlja domaćin i studijsko putovanje Mađarska je siromašna šumama (šumovitost 18.4%). Posljedica je to prirodnih uvjeta s velikim učešćem zemljišta (nizine) pogodnim za poljoprivredu i stepskom odlikom klime s količinom oborina od 500 do 600 mm/god. Najniža šumovitost bila je na prijelazu stoljeća svega 10%, a situacija je bila posebno teška poslije I. svjetskog rata (raspad Austro-Ugarske). Uslijedila je realizacija nekoliko nacionalnih programa pošumljavanja, pa je u razdoblju od 1920. do 1995. godine pošumljeno 688.800 ha. Najnoviji projekt pošumljavanja rađen za razdoblje 1991-2000. godine predvidio je pošumljavanje 150.000 ha. Od 1.712.000 ha šuma 80% su gospodarske šume. Najzastupljenije vrste su hrast oko 20% i bagrem oko 20% . Godišnji prirast je oko 11 milijuna m3, a etat oko 6 milijuna m3. Na osnovu opažanja (metoda osmatranja na mrežnim točkama, koja se koristi u Europi) zdravstveno stanje se pogoršava, pa je broj zdravih stabala utvrđen sa 79% 1988. godine pao na 42% u 1994. godini. Plantaže i kulture selekcioniranih klonova topola pokrivaju 116.000 ha (6.8%), sastojine domaćih topola 46.000 (2,7%), dok vrba dolazi na svega 1.4% od ukupne površine (1.712.000 ha). Slika 1: Red stabala klona P. x euramericana "PANNONIA" (lijevo) i klona P. alba "VILLAFRANCA" (desno). Foto: P. Vratarić Od 5.7 milijuna m3 prosječne brutto mase na selekcionirane klonove topola otpada 966.000 m3 (16.9%), domaće topole 151.700 m3 (1.5%) i vrbu 47.000 m3 (0.8%). Studijsko putovanje organizirano je u vremenu od 27. do 30. 09. 1996. godine na području sjeveroistočne Mađarske, obuhvativši dio Panonske nizine u porječju rijeke Tise, počev od mjesta Kunszentnarton na sjever do mjesta Scabolcs u neposrednoj blizini granice s Ukrajinom. Velikim melioracijskim radovima, koji su se obavljali kroz dugo vremensko razdoblje, a odnosili su se prije svega na skraćivanje duljine korita rijeke Tise, na prostranim površinama nekada močvarnog zemljišta omogućena je prije svega poljoprivredna ali i šumarska biljna proizvodnja. Niže dijelove, posebno tamo gdje je zemljište još uvijek izloženo poplavi, zauzimaju kulture i plantaže topola i vrba, a više kulture bagrema. Na više demonstracionih stajališta u toku puta, imali smo se prilike upoznati s praktičnim dostignućima u radu s topolama i vrbama na gospodarskim objektima, kao i rezultatima istraživanja na pokusnim plohama, te |