DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1997 str. 88 <-- 88 --> PDF |
jević, S. Marijanovića, S. Sršana te nadasve vrijedne i požrtvovne inicijatorke dr. Katice Čorkalo sa zapaženim referatom o uvođenju hrvatskog jezika, uz ostale referate. Sudionici savjetovanja, Vinkovčani, pristupali su nam pitajući o banu Šokčeviću. Negativni utjecaji djelovali su 130 godina kako bi izbrisali iz našeg pamćenja i naših srdaca tog velikog Hrvata i domoljuba. Nakon ovog znanstvenog skupa, oni koji su bili nazočni kao slušatelji, otišli su bogatiji, onoliko koliko je to i naša hrvatska povijest u koju se, na glavna vrata, vraća ovaj velikan. Gospođa Mira Kolar-Dimitrijević, supruga po kojnog velikog hrvatskog arheologa, Vinkovčana Prof, dr Stojana Dimitrijevića, uz burne ovacije svih nazočnih na skupu, predložila je da se glavni trg u Vinkovcima preimenuje u Trg bana Josipa Šokčevića. Bilo bi lijepo da se taj prijedlog prihvati. 1 Djelovanje Josipa Šokčevića od umirovljenja do smrti kada je bio doživotnim članom Reicsrat-a treba još istražiti, kako bi slika o ovom velikom čovjeku bila potpuna. 2 Trebat će nešto više od tri decenija da zasja, po učincima i uslugama svojem narodu, još jedno veliko ime: Isidor Kršnjavi. R.Sabadi U POVODU 20-TOG ZASJEDANJA MEĐUNARODNE KOMISIJE ZA TOPOLU U BUDIMPEŠTI (od 1. do 4. 10. 1996. godine) Uvod Međunarodna komisija za topolu (International Poplar Commission - IPC) osnovana je 1947. godine u Parizu prilikom "Međunarodnog tjedna topole" (Semaine internationale du penplier). Prilikom 10-tog zasjedanja 1959. godine predloženo je uključivanje komisije u FAO, stoje i prihvaćeno iste godine na 10-tom zasjedanju FAO konferencije (Tenth session of the FAO Conference). Prilikom uključivanja u FAO predložena je i Konvencija IPC, koja je stupila na snagu 1961. godine, a dopunjena je 1977. godine. Konvencijom su utvrđene statusne i organizacione značajke u odnosu na matičnu FAO organizaciju i zemlje članice. Osnov djelovanja IPC čine: - Izučavanje znanstvenih, tehničkih, socijalnih i ekonomskih aspekata uzgoja topola - Promicanje razmjena ideja i materijala između istraživača, proizvođača i korisnika - Organizacija zajedničkih istraživačkih programa - Poticanje organizacije kongresnih aktivnosti i studijskih putovanja - Izvješćivanje i izrada prijedloga za Zasjedanje, za potrebe FAO i nacionalnih komisija U organizacionom smislu na čelu Komisije je profesionalni tajnik (službenik FAO) te Izvršni komitet koji se bira svake četiri godine (prilikom zasjedanja), a zaduženje za koordinaciju rada radnih tijela Komisije i pripremu i organizaciju zasjedanja, koja se održavaju svake četiri godine. Radna tijela Komisije čine: Podkomitet za nomenklaturu i registraciju, te Radne skupine: za iskorišćivanje i uporabu drva, za bolesti, za štetnike, za oplemenjivanje, i za proizvodnju biomase. Hrvatska i IPC Hrvatska je primljena kao 35. zemlja članica u Međunarodnu komisiju za topolu 23. 09. 1992. godine na 19-tom zasjedanju Komisije u Zaragozi (Španjolska). Sudjelovanje hrvatske delegacije na zasjedanju, te sam prijem u članstvo realiziranje na temelju zahtjeva Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede upućenog nadležnim tijelima FAO u Rimu. Kako u vrijeme održavanja Zasjedanja, Hrvatska nije bila članica FAO, o učlanjenju u Komisiju odlučivalo se glasovanjem (osobnim izvještavanjem šefova delegacija na plenarnoj sjednici Zasjedanja). O prijemu se pozitivno izjasnilo svih 22. prisutne članice, stoje bilo nužno jer se prema Konvenciji odluka donosi dvotrećinskom većinom (ukupno do tada 33 članice). Prijem Hrvatske u članstvo IPC, značajan je jer se radi o jednom od prvih, ako ne prvom, učlanjenju Hrvatske u međunarodne šumarske stručne udruge. U razdoblju između dva zasjedanja imenovana je Hrvatska komisija za topolu, (Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva), a u suradnji s JP "Hrvatske šume", te znanstvenicima Šumarskog fakulteta i Šumarskog instituta pokrenute su aktivnosti oko organizacije znanstveno- istraživačkog rada vezano za gospodarenje plantažama, kulturama i prirodnim sastojinama topola i vrba. Na poticaj Hrvatske komisije za topolu, od strane Ministarstva imenovana je i Komisija za priznavanje, odobravanje i zaštitu sorti šumskog bilja. Hrvatska je uključena u europski program očuvanja genofonda europskih šuma EUFORGEN (The European Forest Genetic Resources Programme) vezano za očuvanje genofonda europske crne topole P. nigra. |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1997 str. 89 <-- 89 --> PDF |
Na sastanku Izvršnog komiteta IPC u Izmiru (Turska) od 3. do 5. 10. 1994. godine, u sklopu Radne skupine za uzgajanje i oplemenjivanje predstavljeni su i rezultati realizacije programa EUFORGEN vezano za istraživanja mogućnosti očuvanja genofonda P. nigra. Hrvatska je sudjelovala s referatom: Ante K r i s t i n i ć i Davorin K a j b a: Conservation of Poplar and Arborescent Willow genetic Resources in Croatia. U svezi s 20-tim Zasjedanjem, Hrvatska komisija se uključila s Izvješćem za razdoblje 1992-1995. godine u kome su prema standardiziranim poglavljima izneseni svi važniji podaci o gospodarenju s topolama i vrbama i radu Komisije. Također su dostavljeni odgovori za upitnik: Ekološka i društvena pitanja u uzgoju i korištenju topola i vrba. Vezano za rad po skupinama podnesena su i dva referata: Kom I eno vić, N., Kri stinić, A., Kaj ba, D.: Selection of arborescent willow clones suitable for Biomass production in Croatia. Hrašovec, B.,Lovas, O.: Lispothripscrassipes Jabl. - poplar pest in Northeastern Croatia. Oba su referata tiskana (Proceedings 20th Session IPC). Zemlja domaćin i studijsko putovanje Mađarska je siromašna šumama (šumovitost 18.4%). Posljedica je to prirodnih uvjeta s velikim učešćem zemljišta (nizine) pogodnim za poljoprivredu i stepskom odlikom klime s količinom oborina od 500 do 600 mm/god. Najniža šumovitost bila je na prijelazu stoljeća svega 10%, a situacija je bila posebno teška poslije I. svjetskog rata (raspad Austro-Ugarske). Uslijedila je realizacija nekoliko nacionalnih programa pošumljavanja, pa je u razdoblju od 1920. do 1995. godine pošumljeno 688.800 ha. Najnoviji projekt pošumljavanja rađen za razdoblje 1991-2000. godine predvidio je pošumljavanje 150.000 ha. Od 1.712.000 ha šuma 80% su gospodarske šume. Najzastupljenije vrste su hrast oko 20% i bagrem oko 20% . Godišnji prirast je oko 11 milijuna m3, a etat oko 6 milijuna m3. Na osnovu opažanja (metoda osmatranja na mrežnim točkama, koja se koristi u Europi) zdravstveno stanje se pogoršava, pa je broj zdravih stabala utvrđen sa 79% 1988. godine pao na 42% u 1994. godini. Plantaže i kulture selekcioniranih klonova topola pokrivaju 116.000 ha (6.8%), sastojine domaćih topola 46.000 (2,7%), dok vrba dolazi na svega 1.4% od ukupne površine (1.712.000 ha). Slika 1: Red stabala klona P. x euramericana "PANNONIA" (lijevo) i klona P. alba "VILLAFRANCA" (desno). Foto: P. Vratarić Od 5.7 milijuna m3 prosječne brutto mase na selekcionirane klonove topola otpada 966.000 m3 (16.9%), domaće topole 151.700 m3 (1.5%) i vrbu 47.000 m3 (0.8%). Studijsko putovanje organizirano je u vremenu od 27. do 30. 09. 1996. godine na području sjeveroistočne Mađarske, obuhvativši dio Panonske nizine u porječju rijeke Tise, počev od mjesta Kunszentnarton na sjever do mjesta Scabolcs u neposrednoj blizini granice s Ukrajinom. Velikim melioracijskim radovima, koji su se obavljali kroz dugo vremensko razdoblje, a odnosili su se prije svega na skraćivanje duljine korita rijeke Tise, na prostranim površinama nekada močvarnog zemljišta omogućena je prije svega poljoprivredna ali i šumarska biljna proizvodnja. Niže dijelove, posebno tamo gdje je zemljište još uvijek izloženo poplavi, zauzimaju kulture i plantaže topola i vrba, a više kulture bagrema. Na više demonstracionih stajališta u toku puta, imali smo se prilike upoznati s praktičnim dostignućima u radu s topolama i vrbama na gospodarskim objektima, kao i rezultatima istraživanja na pokusnim plohama, te |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1997 str. 90 <-- 90 --> PDF |
uspjeha u oplemenjivanju, posebno hibridizaciji i selekciji. Domaćini su nam prilikom obilaska dali i informacije u procesu privatizacije koji je prisutan u njihovom šumarstvu. U vlasničkoj strukturi pretežu mješovite kompanije (dioničarska društva). Prisutan je i način korištenja državnog zemljišta uz dugoročni najam. Medu najznačajnijim objektima, posjećenim u toku puta svakako je šumski rasadnik Derecske. Jedno vrijeme je bio najveći rasadnik u Mađarskoj. Ukupna površina rasadnika je 159.5 ha a u funkciji proizvodnje sadnica topola i vrba je 21.4 ha. Gornja granica proizvodnje je oko 2.5 milijuna komada raznih vrsta sadnica, od čega oko 1.5 milijuna komada sadnica topola i vrba i oko 5.2 milijuna komada reznica topola i vrba. Sadašnja razina je 860 tisuća komada sadnica topola i vrba i 2.4 milijuna komada reznica topola i vrba. Pored uobičajene opreme i sustava za navodnjavanje, rasadnik raspolaže i s kondicioniranim skladištem za čuvanje živog biljnog materijala (reznice). U rasadniku se nalazi jedna od dvije osnovne zbirke topola Šumarskog instituta iz Budimpešte, kao polazište za dalja istraživanja na oplemenjivanju. Rasadnik raspolaže s bankom živog klonskog materijala, a zaduženje za čuvanje čistoće klonskog materijala i snadbjevanje polaznim reprodukcijskim klonskim materijalom ostalih rasadnika. Navedene funkcije su u kompetenciji Državnog instituta za kontrolu kvalitete u poljoprivredi. U rasadniku se nalazi ukupno 238 klonova topola, od čega 87 hibrida P. x euramericana, i 25 klonova vrba. Na temelju prikazanog u toku studijskog putovanja, proizlazi slijedeće: Osnov tehnologije u radu s topolama je sadnja jednogodišnjih sadnica u pravilu na pripremljenom zemljištu, na uobičajenu dubinu od 60-80 cm. Duboka sadnja (demonstrirana na jednom objektu na dubinu 1.5 m) nije u širokoj primjeni. Sadi se najčešće uz razmake 4 x 4 m, s tim da se između 6. i 9. godine u prorjedi ukloni 50% stabala. U prvih nekoliko godina vrši se višekratna međuredna obrada tla. U radu s topolom velika je zastupljenost klonova eurameričkih hibrida crnih topola, pa je klon "PANONIA" zastupljen s 49%, "AGATHE-F" s 13%, 1-214 s 9%, "KOPECKY" s 8% i "BL. CONSTANZO" s 5%. Relativno je veliki udjel klona bijele topole "VILLAFRANCA" s 6%. Prema prikazanim objektima rad s vrbom je dosta skroman u odnosu na topolu. Pored dostignuća u radu s topolama i vrbama, imali smo se prilikom upoznati i s rezultatima i radu s bagremom. Ovoj vrsti se u Mađarskoj posvećuje dosta velika pozornost, pa su rezultati oplemenjivanja na zavidnoj razini, posebno u svezi sa selekcijom na pravnost debla. Studijsko putovanje obuhvatilo je i posjet u dvije tvornice koje prerađuju drvo. Manja tvornica u mjestu Kunszentmarton (PALETTA), u privatnom je vlasništvu i prerađuje oko 10.000 m3 oblovine (70% drvo topola, ostalo bagrem). Drvom se snadbijeva od malih posjednika s gravitacijskog područja od 50 do 100 km. Proizvodi palete od drva topole, i različite kolce i stupove za vinograde i voćnjake, te elemente za namještaj i frize za parket od bagrema. U mjestu Vasarosnameny nalazi se tvornica INTERSPAN, koja proizvodi iverice. Nakon što je privatizirana (55% vlasničkog udjela je švicarski kapital) dokapitalizacijom je modernizirana, pa joj je proizvodnja od 80.000 m3 ploča porasla na 180.000 m3, uz istovremeno smanjenje djelatnika od 550 na 204. Ploče se proizvode u debljinama od 8 do 30 mm. Oko 120.000 m3 proizvedenih ploča površinski se oplemenjuje lameliranjem (oko 100 različitih obojenosti i nijansi lamela). Tijek 20-tog zasjedanja IPC Samo Zasjedanje održano je u hotelu "Agro" u Budimpešti od l.do4. 10. 1996. godine. Prvi dan obavljeno je prijavljivanje sudionika i sjednica Izvršnog komiteta. Drugi danje održana 1. plenarna sjednica, na kojoj se nakon uobičajenog protokolarnog usvajanja dnevnog reda, izbora radnog predsjedništva i pozdravnih riječi domaćina prešlo na radni dio. U sklopu tog dijela izvršenje prijem Južne Afrike u članstvo. Nastavno je slijedilo izlaganje D. Terrasson (Francuska) koji je bio zadužen za izradu zbirnih informacija o odgovorima na upitnik: Ekološka i druga pitanja vezano za kultiviranje topolama i vrbama. Cjelovite odgovore na upitnik dostavilo je 17 zemalja članica. U svezi s upitnikom, koji se odnosio na prirodne sastojine, te plantaže i kulture, značajno je da su dobiveni kvalitetni podaci o geografskoj rasprostranjenosti topola i vrba na 5 kontinenata, te osnove biogeografskih uvjeta pod kojima uspijevaju. Obzirom na različite civilizacijske razine i tradiciju u pojedinim zemljama prisutne su razlike u gledanjima na ekološko i gospodarsko vrednovanje i mogući konflikt u odnosu prirodnih sastojina i plantaža i kultura topola i vrba. Dok se u pojedinim zemljama podizanje plantaža i kultura topola i vrba dovodi u vezu sa sve većom ugroženošću prirodnih sastojina, u drugim se upravo podizanje kultura i plantaža topola i vrba smatra dragocjenim doprinosom u stvaranju novih ekosustava (pionirske vrste, posebno u zemljama s malom količinom oborina). |