DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 1-2/1997 str. 83 <-- 83 --> PDF |
Klima i vegetacija u Švicarskoj su također različite kao i topografija i geologija. Ovisno o nadmorskoj visini, srednje su godišnje temperature relativno niske, a srednje godišnje oborine visoke (i do 3000 mm). Prirodna vegetacija u srednjem dijelu i u Juri karakteristična je po bukovim, bukovo-jelovim, smrekovim, te ariševim i cedrovim šumama. U južnim, toplijim područjima uspijevaju i sredozemne vrste. Ukupna površina šuma u Švicarskoj iznosi 1185 000 ha, stoje 28,7 % u odnosu na ukupnu površinu. Površina šuma u Kantonu Bern iznosi 171 000 ha ili 29,20 % u odnosu na ukupnu površinu Kantona. Prosječna drvna zaliha u Švicarskoj iznosi 333 mVha, a u Kantonu Bernu 399 mVha. Prosječni godišnji prirast po 1 ha iznosi 7,0 m\ a u Kantonu Bernu samo 1,3 mVha. Nastavno dajemo strukturu šuma u Švicarskoj po vrstama drveća: Vrsta drveća Obična smreka Običnajela Obični bor Europski ariš Obična bukva Javori (4 vrste) Jaseni (2 vrste) Hrastovi (4 vrste) Pitomi kesten Švicarska % 49,1 14,9 3,7 72,6 % 4,9 6,2 2,1 2,5 27,4 % 2,1 0,9 Bern % 52,9 22,8 2,0 78,2 % 0,5 16,1 1,5 1,4 20,0 % 1,0 - S obzirom na vlasništvo na privatne šume otpada 31,5 % (Bern 52,4 %) savezne i kantonalne 5,4 % (Bern 7,4 %) i na općinske 63,1 % (Bern 40,2 %). Ukupni godišnji etat u Švicarskoj iznosi oko 4500 000 m3 (Bern 900 000 m3), od čega na četinjače otpada oko 78 %, odnosno oko 83,4 % čine smreka, jela i bukva. ZAKLJUČAK 1. Na Trećoj konferenciji Europskoga šumarskog instituta, koja je održana u Freiburgu, u Njemačkoj, od 28. kolovoza do 3. rujna 1996. godine, prihvaćena su izvješća direktora i financijskih revizora za 1995. godinu, plan rada i proračun za 1997. godinu, visina članarine za redovite i pridružene članice, istraživački i razvojni program 1997 - 2000. godine, izbor novih članova Savjeta, te izvješće o izboru dr. lana Huntera za novog direktora. 2. Peta studija Europski drvni smjerovi i vidici: u 21. stoljeće pokazuje kako će europske šume, unatoč povećanom etatu s 390 milijuna m3 na 480 milijuna m3 biti u mogućnosti podmiriti sve potrebe za drvom do 2020. godine. Planirani je etat za 1/3 veći od etata u 1990. godini, ali još uvijek iznosi 70 % godišnjega prirasta. 3. Rezultati istraživanja trendova rasta i prirasta u europskim šumama (22 referata iz 12 europskih zemalja) pokazali su kako europske šume rastu brže. Da bi se ti rezultati potvrdili, u istraživanja treba uključiti i druge europske zemlje. 4. Velik broj europskih zemalja u nekoliko posljednjih desetljeća vraća se prirodnoj obnovi šuma i autoktonim vrstama drveća. LITERATURA 1. Spiecker, H., Mielikainen, K.., Kohl, M., Skovsgaard, J. P. 1996: Growth Trends in European Forest, European Forest Institute Report No. 5, Springer Verlag 1996, 372 pp. 2. Hel Istrom , E., 1996: Enviromental Forestry Conflicts, Forest Policies end the Use of Forest Resources, European Forest Institute, Working Paper 7, 72 pp. 3. European Forest Institute News, Volume 4, No. 2, October 1996. 4. European Timber Trends and Prospects: Into the 21 st Century, UN/ECE/FAO, Geneva Timber and Forest Study Paper, No. 11, 103 pp. 5. What can we learn from selection forests in the Black Forest? Excursion Quide, EFI - Field Trip, 2 September 1996. 6. Silviculture in Switzerland - A sustainable Concept in a Changing World, Excursion Guide - EFI, 3. September 1996. dr. se. Joso Gračan Šumarski institut, Jastrebarsko |