DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 1-2/1997 str. 8 <-- 8 --> PDF |
I- Sugar: KRITIČKI PRINOSI HRVATSKOM BILJNOM NAZIVL.il Obična jela je jedina samonikla vrsta roda Abies (jela) u Hrvatskoj. U Europi, Sjevernoj Americi i sjevernoj Aziji javlja se inače više vrstajela, a ovdje ću iznijeti nazive samo za dio njih koji se češće javljaju u Hrvatskoj, bilo u kulturi, ili se pak na njih često nailazi u literaturi. -borisii-regis Mattf. - bugarska jela (Vidaković, Herman ); Borisovajela (An i ć ). -balsamea (L.) Mili. - balzamska jela (Šugar); balzamejska jela (Matković); balzamova jela (Ungar- Regu 1 a-Be vi 1 acq ua ); balzamasta jela (Vici ako vic, Herman). Jezično nije ispravan ni naziv balzamova ni balzamasta jela. -cephalonica (Link.) Loud. - grčka jela (Anić. Herman,Vidaković). -concolor (Gord.) Hoopes - koloradska jela (Herman, Ungar-Regu 1 a-B e vi lacqua, Vidaković). -nebrodensis Matt. f. - sicilska jela (Anić). -nordmanniana (Steven) Spach - kavkaska jela (Anić, Vidaković). -pinsapo Boiss. - španjolska jela (Anić. Vidaković). -sibirica Ledeb. - sibirska jela (Anić). II. P1CEA Dietr. - smreka; omorika. -abies (L.) Karsten (= Picea excelsa Lk.) - obična smreka (južnohrvatsko primorje, Š u 1 e k ; Herman, Ungar-Regula-Bevilacqua, Vidaković); obična smrča (Anić); omara (Bosna, Šulek); jela (Sch losser-Vuko t i no v i ć ); omarika (Šulek); o- mora (Bosna, Šulek); o m o r i k a (Vuj i č i ć : Bosna, cit. prema Šuleku); obična omorika (Fri tsch ); smrča (Vidaković). -obovata Ledeb. - sibirska smreka (Vidaković, U ngar-Regula-Be vi lacqua ); sibirska smrča (Anić); sibirska om ori ka (Šugar). -omorika (Pančić) Purkyne - Pančićeva omorika (Anić, Vidaković). -orientalis (L.) Lk. - kavkaska smreka (Vidaković); kavkaska smrča (Anić); kavkaska omorika (Šugar). -polita (Sieb. et Zucc.) Carr. -japanska smreka (Vidaković); japanska omorika (Šugar). -pungens Engclm. - srebrenasta smreka (Herman); bijela smreka (U ngar-Regula-Be vi lac q u a ); plava smreka (Vidaković); bodljikava smrča (Anić); srebrni bor (Ungar-Regula-Bevi lacqua); srebrenasta omorika (Šugar). III. PINUS 1. - bor; smrek (Belostenec, Jambrešić); omara, omarika. omorika, sosna (Stulli); smrok (Sch losser-Vukot i no v ić ). Šumarski list br. I 2. CXXI (1997), 3-12 Ovdje valja napomenuti daje u 1. izdanju Linneova djela Species Plantarum (1753) koje se smatra ishodištem za nomenklaturu sjemenjača (Spermatophvta) i papratnjača (Pteridophvta), pod latinskim nazivom Pi- nus bilo ujedinjeno pet danas odvojenih rodova: Pinus (bor), Abies (jela), Picea (omorika, smreka), Cedrus (cedar) i Larix (ariš). Otuda, u starih hrvatskih leksikografa, kao što su Be 1 ostenec, Jambrešić i St u 1 1 i, uz latinsko ime Pinus i nazivi, kao što su smreka, omorika i dr., koji s tim rodom danas nemaju nikakve veze. - brutia Ten. (= Pinus halepensis L. var. brutia /Ten./ Henry) - brucijski bor (Vidak o vi ć ); brutijski bor (A n ić ). -cembra L. - bor limba (S c h 1 o s s e r 1870-1872); limb a (Šulek: slovenski narodni naziv za taj bor; b o r (Š u 1 e k : Korčula; Schlosse r - Vukotinović , Kišpatić , Herman . Vidaković) . -halepensis Mili. - alepski bor (Anić, Her man, Vidaković); bijeliSe h losser-Vukot i no vic ); bili bor. sosna (Vi s i a n i). -heldreiehii Christ. - bor munika (Šugar); balkanska munika (Domac , N i ko I ić ); bjelokori bor (Anić. Vidaković; taj isti naziv ima u Vidakovića i vrsta Pinusalbicaulis); munika (Anić, Herman); munjika (Kišpatić, Ung a r-Regula -Bevilacq u a). -mugo Turra - klekovina, bor klekovina (Šulek; Visiani; Kišpatić); i sam sam naziv klekovina zabilježio na Velikom Alanu na Velebitu kao narodni naziv za taj planinski bor, a rekao mi gaje g. Danijel Vu k u š i ć ; bor krivulj (Anić); krivulj (U rb a n , D o mac, Nikolić); klenovina, kosodrvina (Schlosser- Vukoti no v ić , Šulek); kleka (Domac): taj naziv nije dosad u Hrvatskoj zabilježen kao pučki naziv za vrstu Pinus mugo, iako je u tom istom značenju dosad jedanput upotrijebljen u literaturi (B u rgerstei n- K i špatić-U rban ). Kleka je pučki naziv za vrstu Juniperus communis (usp. Panči ć 1872, 1892), koji se danas kao ime roda službeno primjenjuje u Srbiji za sve bodljikave vrste roda Juniperus (usp. Flora Srbije, 1:158-163). -nigra Arnold - crni bor (Fritsch, Anić, Horvatić, Burgerstein- Kišpatić-U rban. Vidaković); crveni bor (Šulek: Bosna); gluhi bor (Šulek: Dalmacija). -nigra Arnold subsp. dalmatica (Vis.) Schwartz dalmatinski crni bor (An ić, Herman, Vidaković); bor (Vi s i an i). -pinaster Soli (=P maritima) primorski bor (Anić, Herman. Vidaković. Domac, Nikolić) ; morski bor (Šulek: sinjsko područje); černi |