DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1997 str. 74 <-- 74 --> PDF |
metode uzgajanja i uređivanja šuma iz Njemačke, što dokazuje europsko visokošumsko obrazovanje u Zagrebu. Šteta je da se izdavač odlučio na malonakladnu ediciju, tako da knjiga nije prethodno recenzirana, niti lektorirana, pa tekst obiluje tiskarskim greškama uz neke možda, zanemarive gramatičke jezične pogreške. Sadržaj i poruka daleko je vrednija od nedostataka, pa se ova knjiga može šumarskoj čitateljskoj publici najtoplije preporučiti. Dušan Klepac OSNOVE EKOLOGIJE IN EKOLOGIJA ZIVALI (Osnove ekologije i ekologija Životinja) Državna založba Slovenije, Ljubljana, 1992, 547 stranica, 311 grafičkih priloga, ISBN 86-341-0713-2, cijena 6322 SIT. Autor knjige, Kazimir Tarman, diplomirani biolog i dr. bioloških znanosti, redoviti sveučilišni profesor u mirovini, predavao je na Biotehničkom fakultetu u Ljubljani ekologiju životinja, biologiju svitkovaca (Chor- data), zoogeografiju i pedozoologiju. Predavao je i u Zagrebu naPrirodoslovno-matematičkom fakultetu zoologiju tala u okviru postdiplomskog studija na biološkom odsjeku. U Institutu za biologiju Sveučilišta u Ljubljani vodio je laboratorij za istraživanje tala, gdje se posebno bavio zemljišnim člankonošcima i njihovom ulogom u šumskim tlima i tlima krških travnjaka. Sadržaj knjige podijeljen je na 14 poglavlja: 1. Predgovor, 2. Uvod, 3. Organizam: problemi adaptacije na okoliš, 4. Populacija: problem brojnosti, 5. Međuvrsni ili interspecifični odnosi, 6. Ekosustav: problem strukture i raznovrsnosti, 7. Ekosustav: problem kruženja tvari i protoka energije, 8. Ekosustav: ekološka sukcesija ili put u uravnoteženu zajednicu, 9. Planetarna različitost ekosustava, 10. Ekosustav: problem iskorišćivanja, 11. Rječnik stručnih izraza, 12. Literatura, 13. Indeks stručnih pojmova, 14. Indeks biljnih i životinjskih taksona. U predgovoru autor, ne bez razloga, ističe kako se, nažalost, riječ ekologija često upotrebljava kao prazna fraza. Za mnoge je "praktičare" u dnevnopolitičkom promidžbenom jeziku ekologija reducirana na odnos čovjeka prema njegovom okolišu, pri čemu je okoliš sveden samo na neke parametre (npr. koncentraciju sumpornog dioksida u zraku, fenola u vodi, nekih pesticida u hrani i si.). Po riječima autora, sustavnu izobrazbu iz opće ekologije dobijaju samo studenti biologije. Svrha je njegove knjige da posluži stjecanju osnovnog ekološkog znanja, a time i razumijevanja prirodnih procesa o kojima ovisi i život čovjeka. Samo ekologija u haeckelovskom smislu, koja uzima u obzir sve organizme (mikrobe, gljive, zelene biljke, životinje i čovjeka) pruža zaštiti životnog okoliša čvrste temelje. U 3. poglavlju obraduju se problemi adaptacije organizma na okoliš. Obuhvaćeni su vanjski i unutarnji okoliš (njem. Umwelt i Innenwelt), okolišni čimbenici, habitat i omeđenost okoliša, ekološki generalisti i specijalisti, interakcije medu okolišnim čimbenicima, čimbenici u odnosu na "zakon minimuma", bioindikatori, životni oblici envirogram ili praktična analiza utjecaja na okoliš, toplina i okoliš, životinja i toplinski okoliš, voda, vlažnost i okoliš, životinje i vlažnost okoliša, voda kao rastopina soli, salinitet i vodene životinje, svjetlost i okoliš, životinje u svjetlosno promijenjivom okolišu, međuovisnost ekoloških čimbenika, medij i tlak, gustoća i viskoznost medija, utjecaji ostalih čimbenika podneblja, kemijski čimbenici. |