DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/1997 str. 67     <-- 67 -->        PDF

BIBLIOGRAFIJA


1986 - 1995.


Prigodom obilježavanja 150-te obljetnice Hrvatskog
šumarskog društva i 120-te obljetnice "Šumarskog
lista", 9. listopada 1996. godine predstavljena je i
Bibliografija (1986 - 1995) objavljenih radova zaposlenika
Šumarskog instituta Jastrebarsko, kao i suradnika.
Bibliografija (1986 - 1995) tiskana je u povodu obilježavanja
50-te obljetnice djelovanja i rada Šumarskog
instituta (1945-1995)


Bibliografiju su priredili dr. se. Branimir Mayer,
glavni urednik, mr. se. Marijan Ocvirek i mr. se. Zlatko
Perić, tehnički urednici, Ančica Zivičnjak, lektor, Ante
Cičin-Šain, engleski prijevod. Naklada je 1000 primjeraka,
tiskara "STUBA", Zagreb. Dodatak: preslika Bibliografije
Šumarskog instituta 1945 - 1985.


Bibliografija sadrži pregled objavljenih znanstvenih
i stručnih radova zaposlenika Instituta kao i suradnika
tijekom pedesetgodišnjeg rada i djelovanja na promicanju
hrvatske šumarske znanosti i šumarstva u cjelini. U
razdoblju od 1986. do 1995. objavljeno je 456 znanstvenih
i stručnih jedinica, a od 1945. do 1985, objavljeno
je 870, odnosno ukupno 1326 jedinica. Veći broj
bibliografskih jedinica objavljenje u znanstveno - stručnom
časopisu RADOVI, kao i u Šumarskom listu,
Mehanizaciji šumarstva, Glasniku za šumske pokuse,
monografijama, zbornicima, te drugim časopisima.
Manji broj bibliografskih jedinica objavljenje u međunarodnim
znanstvenim časopisima i zbornicima. Svi izvorni
znanstveni članci su recenzirani.


Šumarski institut Jastrebarsko, tijekom svog dosadašnjeg
rada i djelovanja dao je vrijedan prilog razvoju
hrvatskog šumarstva i šumarske znanosti. Postignuti rezultati
su mnogobrojni, a većina ih se i uspješno primjenjuje
u šumarstvu. U proteklom su razdoblju putem tiskanja
rezultata istraživanja, znanstvenih i stručnih sku


pova obilježene značajne obljetnice, kao što su 30 godina
organiziranog rada u šumskom sjemenarstvu (1989),
30 godina rasadničarstva i osnivanja šumskih kultura i
plantaža četinjača (1991), 35 godina istraživanja tipova
šuma i šumskog zemljišta (1995), i 34 godine organiziranog
financiranja znanstveno-istraživačkog rada
"Hrvatskih šuma", odnosno hrvatskog šumarstva.


Šumarski institut Jastrebarsko, vrlo uspješno surađuje
s domaćim i međunarodnim znanstvenim i stručnim
organizacijama, institutima i fakultetima, kao i
udrugama (IUFRO, EU, EZ, FAO, Europski šumarski
institut, Međunarodni institut za šumske genetske resurse).
Istraživači Šumarskog instituta bili su nazočni
na mnogim domaćim i međunarodnim kongresima,
simpozijima, savjetovanjima, sastancima, prezentirajući
postignuća u hrvatskom šumarstvu i znanosti. Kako
istraživači osobno, tako i Institut kao cjelina, uspješno
su organizirali u zemlji i inozemstvu kongrese (18
IUFRO kongres u Ljubljani 1986, Pedološki kongres,
1967, Ekološki kongres, 1979), IUFRO - sastanke
(Oplemenjivanje šumskog drveća 1965, Gospodarenje
nacionalnim parkovima, Plitvička jezera 1984, i druga)
i savjetovanja o postignućima u hrvatskom šumarstvu
(1983,1986,1993).


Znanost i znanstveno-istraživački rad u hrvatskom
šumarstvu imaju dugu i bogatu povijest i tradiciju. Znanstvena
misao i znanstveno-istraživački rad dali su značajan
doprinos razvoju hrvatskog šumarstva, kao stoje
i naše šumarstvo dalo nemjerljiv prilog razvoju šumarske
znanosti i znanstveno-istraživačkog rada. Tako i
ova Bibliografija: 1986.- 1995, čini dio te bogate povijesti
i tradicije.


Dr. se. Joso Gračan


SLAVONSKI HRASTICI, ZAGREB 1996.


U godini vrijednih jubileja za Hrvatsko šumarsko
društvo: 150-ta obljetnica, te 120-ta obljetnica tiskanja
glasila Šumarski list, slikovna monografija "SLAVONSKI
HRASTICI" uresila je bogatu izdavačku policu
šumarstva Hrvatske.


Ova spomenica, slijednik je posebno vrijednog djela
"Stari slavonski hrastici" tiskanog 1986. godine; autora
Dragana Tonkovića, diplomiranog inženjera šumarstva.
Sakupljajući povijesnu građu i fotografije o sla


vonskim hrasticima, marom vrijednog stručnjaka i domoljuba,
stvorio je posebno vrijednu građu za ovu monografiju,
dok je grupa autora (Božidar To m i č i ć, Tomislav
Starčević, Stanislav Sever i Dragutin
Mandekić ) riječju, stihom i slikom, ispričala povijesnicu
starih - posječenih hrastika, njihove posljedke na
život naroda, njegovo stvaralaštvo ali i vjeru u opstanak
i budućnost današnjih, budućih i po zavjetu autora,
vječnih slavonskih hrastika.