DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1997 str. 66 <-- 66 --> PDF |
RADOVI, Volumen 31, broj 1-2, 1996. Promociju dvobroja znanstveno-stručnog časopisa Šumarskog instituta, Jastrebarsko, RADOVI, Volumen 31, broj 1-2, 1996. obavio je prof. dr. se. Joso Vukelić na proslavi 150-te obljetnice Hrvatskog šumarskog društva i 120-te obljetnice Šumarskog lista. Istodobno se s ovim reprezentativnim izdanjem A4 formata s 12 tematskih karata A3 formata i brojnim zrakoplovnim snimkama obilježava 30-ta obljetnica utemeljenja RADOVA kao znanstveno- stručnog časopisa od 1966. godine. Tisak ovog dvobroja RADOVA kao i čitavog slijeda, financijski osiguravaju JP "Hrvatske šume" uz financijsku potporu Ministarstva znanosti i tehnologije Republike Hrvatske. U RADOVIMA, Volumen 31, broj 1 -2, 1996. tiskana je monografija "Nizinske šume Pokupskog bazena" u kojoj su obrađeni problemi unapređenja gospodarenja ovim iznimno vrijednim šumskim kompleksom u narušenim ekološkim mjestima, osobito nakon izvedbe opsežnih vodotehničkih zahvata. Istraživanja za monografiju o nizinskim šumama Pokupskog bazena površine preko 11.000 ha, započela su 1992. godine u dogovoru i na prijedlog Uprave šuma Karlovac, a bila su uključena u programu znanstvenoistraživačkog rada kojeg je financiralo JP "Hrvatske šume", Zagreb. Prof. dr. se. Zvonko Seletkovi ć idr. se. Branimir Maye r bili su koordinatori istraživanja, a suradnici su poznati i priznati djelatnici Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Šumarskog instituta u Jastrebarskom, Javnog poduzeća "Hrvatske šume", Zagreb, te Uprave šuma Karlovac. Ukupno je na 170 stranica tiskano osam izvornih znanstvenih i dva pregledna članka, koji zajedno sa zbirnim smjernicama u zaglavlju časopisa, daju znanstvenu podlogu za izradbu nove šumsko-gospodarske osnove ovoga područja. Nizanje članaka u monografiji započinje razmatranjem povijesnih i gospodarskih prilika znakovitih za definiranje sadašnjeg stanja (autori P a v e 1 i ć, D., M r zlj ak, I., Maradin, J.), a slijedi prikaz šumskih zajednica Pokupskog bazena s rezultatima 25-godišnjeg praćenja sukcesije šumskih zajednica (Rauš, Đ.) ilustrirano s dvije vegetacijske karte (Rauš, Đ. i Vuke lić , J.). Osobito su opsežno obrađeni hidropedološki odnosi (52 str. i 4 GIS karte A3 formata) na temelju četiri razdoblja organiziranog motrenja (monitoringa) vodostaja podzemnih i površinskih voda s početkom 1956. godine, a rezultati tvore osnovu raznim šumskoekološkim, šumsko-gospodarskim i drugim prosudba ma (Mayer, B.). O prostornoj opterećenosti tla teškim kovinama, izvijestio je Komlenović,N. sa četiri dodatne karte dobivene GIS-tehnologijom, a o rezultatima kompleksnih ekološko-bioloških istraživanja Prpić, B., Seletković, Z., Tikvić, I. i Žnidari ć, G. Članak o istraživanjima obnove i njege šuma na području Pokupskog bazena sa dvije GIS karte (Matić,S., Oršanić, M., Anić, J.) osobito je značajan za šumsku operativu zbog analize povijesnog i današnjeg stanja šuma, te zbog preporuka o uzgojnim zahvatima u strukturno i stojbinski poremećenim sastojinama i ulogom pionirskih vrsta drveća u saniranju nepovoljnog stanja. U dendrokronološkim istraživanjima (Lukić, N., Pranj ić, A., Kružić, T., Babić, S.) prikazani su trendovi kolebanju širine ranog i kasnog drva hrasta lužnjaka i poljskog jesena u pogoršanim ekološkim uvjetima, dok značajnu stručnu pomoć operativnom radu daje raščlamba biljnih bolesti i štetnika u šumama Pokupskog bazena (Harapin , M.). Smjernice za lovno gospodarenje u Pokupskom bazenu dali suRaguž,D. iGrubešić, M. Završni autorski članak prikazuje rezultate uspijevanja 16 provenijencija hrasta lužnjaka na lokalitetu Gajmo (Gračan J.). Uvodno spomenuti zaključni članak (na 5 stranica hrvatskoga teksta s cjelovitim prijevodima na engleski jezik) osobitog je značenja, jer donosi logično nizane zbirne smjernice za obnovu i promicanje gospodarenja nizinskim šumama Pokupskog bazena. Ovaj je članak iskaz unutarnje sveze između članaka pojedinih specijalnosti, jer sadrži sve glavne rezultate istraživanja sa smjernicama primjenljivim u praktičnom gospodarenju ovim nizinskim šumama koje su ugrožene poglavito isušivanjem, degradacijom šumskog tla, i neodgovarajućim šumsko-gospodarskim mjerama. Zaključno valja naglasiti daje monografija o nizinskim šumama Pokupskog bazena primjer uspješnog ekipnog interdisciplinarnog rada šumarskih znanstvenika i stručnjaka, u kojem je, uz ostala dostignuća, praktično primijenjena tehnologija geografskog informacijskog sustava. Monografija sugerira model primjenjiv pri obradi drugih bazena nizinskih šuma Hrvatske. Dr. se. Branimir Mayer |