DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1997 str. 58 <-- 58 --> PDF |
Njemu u dobroj mjeri možemo zahvaliti uzgoj alepskog bora u Istri, jer je dao ispravne i trajne mjere zaštite istoga od rde koja je spriječavala njegov uzgoj. Imao je veoma široke poglede o sušenju šuma hrasta lužnjaka. Temeljito je proučio svu važnu literaturu o masovnom sušenju šuma čije je složene uzroke sagledao vrlo duboko i o tome aktivno govorio na skupovima i bilješkama u Šumarskom listu. Kao svestran biolog vrlo je dobro poznavao ekologiju divljači, pogotovo utjecaj pesticida na divljač, o čemu je napisao više prikaza. Korovi u šumama i šumskim rasadnicima oduvijek su predstavljali velik problem u rasadničkoj proizvodnji, te obnovi i njezi šuma. Prof. dr. Josip Kišpatić spadao je medu prve stručnjake u nas koji se bavio rješavanjem problematike šumskih korova. Opće je poznato daje prof. dr. Josip Kišpatić mnogo pisao. O njegovoj sposobnosti pisanja akademik Maček je rekao daje medu fitopatolozima daleko najbolji. Nadalje, autor je teksta o bolestima biljaka u Šumarskoj enciklopediji. Također je autor prve knjige u nas o herbicidima u šumarstvu i Šumarske fitopatologije. Prof. dr. Josip Kišpatić je za svoju dugogodišnju aktivnost dobio niz priznanja, a s naše strane navodim samo neka: KNJIGE I ČASOPISI - Lovačko odlikovanje 1. reda predsjednika lovačkog saveza Hrvatske - Spomen-diplomu za dugogodišnje zalaganje i predan rad na podizanju lovstva i uzgoja divljači - Lovačko odlikovanje 1. reda u znak priznanja za uspjehe postignute u radu na unapređenju lovstva - Počasnu diplomu u znak priznanja i zahvalnosti za doprinos Šumarskog fakulteta u Zagrebu. Svi se sjećamo daje prof. Kišpatić bio veoma marljiv čovjek. Spadao je u one koji su veoma rano dolazili na posao. Čim bi došao odmah je sjedao za radni stol i istog časa radio punim kapacitetom. Kad je sa suradnicima vodio razgovore upućivao ih je na najnovija dostignuća u svijetu. On je to mogao, jer je neumorno čitao kako na radnom mjestu, tako i kod kuće, iz svoje veoma bogate boblioteke. Sigurno spada u rijetke pojedince s tako bogatom stručnom literaturom. Njegov rad bio je njegov život i stalno je govorio da će tako činiti do kraja života, tako je i bilo. Život prof, dr. Josipa Kišpatića ugasio se 1. veljače 1994. godine. Za sve stoje učinio i kakav je bio, uvijek će biti štovan, a uspomena na njega neće nikada umrijeti. Prof. dr. se. Milan Glavaš HRVATSKO ŠUMARSKO DRUŠTVO 1846 - 1996, Zagreb 1996. Hrvatsko Šumarsko društvo (dalje: Društvo), koje je tijekom svog postojanja do danas mijenjalo više puta naziv, osobito poslije 1945. godine, stvaralo je svoj životopis punih 150 godina. Povijesnica djelovanja Društva prikazana je u najnovijoj knjizi, obogaćenoj informacijama o ljudima i događajima vezanim uz šumarstvo u proteklom vremenu. U početku djelovanja Društva, sredinom XIX. stoljeća, to je bilo vrijeme borbe za hrvatski jezik, hrvatstvo, vlastito šumarsko učilište i vrijeme djelovanja zaslužnih šumarskih stručnjaka Dragutina Kosa, Franje Šporera, Antuna Tomića i dr. O knjizi Na svečanom dijelu proslave 150. obljetnice Društva i 120. obljetnice Šumarskog lista 9. 10. 1996. godi- Uvod ne nakon programa u Hrvatskom narodnom kazalištu održana je u Etnografskom muzeju u Zagrebu i promocija knjige "Hrvatsko šumarsko društvo 1846 - 1996", tiskane u okviru izdavačke djelatnosti Društva. Time je i povijest šumarstva Hrvatske obogaćena za još jedno dijelo, koje dokumentirano govori o osnivanju, radu, razvoju i značaju Društva, kao jednog od najstarijih šumarskih društava u Europi i svijetu. Svakome tko malo pažljivije pročita ovu cjelokupnu povijest Društva bit će jasno daje trebalo mnogo truda i vremena da bi se na oko 450 stranica, koliki je opseg knjige, saželi svi podaci o osnivanju i djelovanju Društva, zabilježeni najvećim dijelom na stranicama Šumarskog lista. Kao izvori informacija, do izlaska prvog broja Šumarskog lista 1. 1. 1977. godine, poslužili su i zapisnici o radu skupština |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1997 str. 59 <-- 59 --> PDF |
Društva u "Listu mesečnom Hrvatsko-slavonskog gospodarskog družtva" 1847. godine (od 1853. "Gospodarski list"), te vlastita publikacija "Trudovi, Odseka šumarskog za Hervatsku i Slavonki" za 1847., 1851. i 1852. godinu, inače najstariji stručni časopis u Hrvatskoj. Pa ipak 150 godina organiziranog rada Društva samo je dio povijesti našeg šumarstva, koja je stoljećima pratila povijest hrvatskog naroda na ovim prostorima. Knjiga je slijednik "Povijesti šumarstva Hrvatske 1846 - 1976 kroz stranice Šumarskog lista", koju je Društvo izdalo 1976. godine, gdje je također, osim sadržaja iz Šumarskog lista, prikazan i rad Društva od osnivanja 1846. godine, ali u daleko sažetijem obliku. Povijest šumarstva od 80-ih godina prošlog stoljeća obuhvaćena je radom F. X. Kesterčaneka "Prilozi za poviest šuma i šumskog gospodarstva kod Hrvata" (Šumarski list 1882., 1883.) gdje je autor, kao profesor na Gospodarsko-šumarskom učilištu u Križevcima, želio "osim povijesnog razvoja šumarstva reći koju i o razvoju šumskog gospodarstva", pregledno obuhvativši uz povijesni razvoj šumarstva i povijest hrvatskog naroda od dolaska na ove prostore do razdoblja kada je već djelovalo Društvo, Učilište u Križevcima i kada je već jasno bila izražena ideja o visokoškolskoj šumarskoj nastavi u Hrvatskoj, čiji je pokretač bio upravo Fran Kesterčanek. Promatrajući samo ova tri navedena rada (o povijesti šumarstva Hrvatske i Društva pisali su mnogi kao npr. Rački V., Radošević M., Partaš I., Ettinger J., Kosović B., Ugrenović A., Kauders A., Piškorić O., Jedlowski D. i dr.), vidimo da se međusobno nadopunjuju i daju nam pregled povijesti našeg šumarstva, a dobrim dijelom i našeg naroda. Knjiga "Hrvatsko šumarsko društvo 1846 - 1996" slijedi razvoj Društva od osnutka do današnjih dana, dajući dovoljno informacija ne samo o šumarsko-društvenim odnosima nego i povijesnim i političkim zbivanjima u tom razdoblju na prostorima Hrvatske i susjednih zemalja. U početku rada Društva bila je jasno izražene i težnja za školovanjem domaćih ljudi u našim učilištima, vezano za svakodnevnu emancipaciju hrvatskog naroda. Na svom putu Društvo je ostvarilo vrijedne rezultate. U knjizi, osim rješavanja staleških pitanja, nalazimo pregled aktivnosti koje su prije svega bile usmjerene na unapređivanje hrvatskog šumarstva, školstva i znanosti. Ovdje najednom mjestu nalazimo opširne podatke od stvaranja "Odseka za šumarstvo Društva gospodarskog za Hervatsku i Slavoniu" 1846. godine u Prečecu kraj Ivanić-Grada do današnjeg "Hrvatskog šumarskog društva", obnovljenog 1991. godine, zaključno s jubilarnom 100. skupštinom Društva održanoj 24. 4. 1996. godine u Zagrebu i pregledom djelovanja područnih šu marskih društava od bjelovarskog do zagrebačkog. Iz knjige ćemo saznati daje Društvo nekoliko puta mijenjalo naziv što je bila posljedica državnopravnih promjena. Tako npr. od 1876- 1918. godine djeluje kaoHrvatsko- slavonsko šumarsko društvo (od 1851. godine kao Družtvo šumarsko za Hrvatsku i Slavoniu), od 1919. - 1922. godine rad Društva uključenje u Jugoslavensko šumarsko udruženje sa sjedištem u Zagrebu, itd. U knjizi nalazimo također i informacije o Šumarskom listu, znanstveno-stručnom i staleškom glasilu Društva, koji neprekidno izlazi 120 godina ažurno prateći društvena zbivanja. Interesantni su i vrijedni podaci o djelovanju naših šumarskih stručnjaka, koje je značajno i za rad Društva i za hrvatsko šumarstvo od početka djelovana Društva kao rad npr. već spomenutih D. Kosa, F. Spore r a, A. Tom ića, zatim Vlado ja K6roskenyi-a, M.Vrbanića, F Kesterčaneka, J. Kozarca, kasnije A. Petračića,A. Koudersa itd. Da bi se dobio uvid u sva područja i rezultate djelovanja Društva knjigu treba ne samo prolistati nego i pročitati. Ovdje navodim samo neke od rezultata djelovanja Društva, odnosno njegovih članova. U knjizi nalazimo genezu gradnje Šumarskog doma, od prve ideje do otvaranja 1898. godine, a istovremeno i Šumarskog muzeja. Iste godine započinje u zgradi Doma i rad Šumarske akademije, čime je ostvarena viša razina šumarske naobrazbe. U svezi s navedenim događajima izdana je Spomenica Društva 1899. godine. Osim redovitih savjetovanja u sklopu dnevnog reda skupština posvećenih aktualnoj problematici šumarstva a i drvno-tehnološke struke, organizirana su i zasebna savjetovanja. Naći ćemo i podatke o promidžbi šumarstva, koja je provođena kroz razne organizacijske oblike: plakate (npr. "Molitva šume"), šumarsko-stručne i promidžbene filmove, izložbe, Sumarsko-lovački muzej, organizaciju društvenih skupština izvan Zagreba i dr. Dio društvenog rada odnosio se i na razmatranje prijedloga zakona iz područja šumarstva i lovstva. Pored redovitog izdavanja društvenog glasila Šumarski list, Društvo je povremeno izdavalo stručnu šumarsku literaturu. Ovdje treba naglasiti izdavanje fakultetskih udžbenika "Dendrometrije"A. Levaković a i "Računanje vrijednosti šuma" Đ. Nenadića . Poslije II. svjetskog rata Društvo izdaje više priručnika, "Šumarsku bibliografiju", "Uzgajanje šuma" J. Šafara i druge knjige. U knjizi ćemo pod naslovom "Znamenite ličnosti" naći i kraće životopise zaslužnih šumarskih stručnjaka A. Petračića,A. Ugrenovića i A. Kaudersa. Sadržaj knjige uređenje po razdobljima djelovanja Društva, uvjetovano državnim uređenjima, a svojim vanjskim izgledom knjiga nalikuje već spomenutoj "Povijesti šumarstva Hrvatske 1846 - 1976", s kojom čini cjelinu. |