DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1997 str. 55 <-- 55 --> PDF |
"Hrvatske šume", p.o. Zagreb, u provođenju primijenjenih i razvojnih istraživanja radi unapređenja obnove, zaštite i gospodarenja našim šumama. Glavni izvori financiranja znanosti i znanstveno-istraživačkog rada u nas su: JP "Hrvatske šume", p.o. Zagreb, Ministarstvo znanosti i tehnologije, Zagreb i jednim manjim dijelom vlastiti prihodi (proizvodnja i prodaja šumskog sjemena, šumskog sadnog i hortikulturnog materijala). Hrvatsko šumarstvo (Hrvatske šume", Zagreb) već punih 35 godina organizirano financira programe znanstveno- istraživačkog rada, koji su zajednički za Šumarski institut Jastrebarsko Šumarski fakultet Zagreb (Zavod za istraživanja u šumarstvu) i Zavod za šumarstvo u sastavu Instituta za jadranske kulture i melioraciju krša, Split). Na ovome mjestu, treba istaći činjenicu kako su u razdoblju od 1991. do 1995, "Hrvatske šume", za nabavu nove opreme u okviru programa znanstveno-istraživačkog rada izdvojile iznos od oko 5.500 000 kn (1.500 000 DEM). Financiranjem znanosti i znanstvenoistraživačkog rada kao i potporom za nabavu opreme i financiranje rezultata istraživanja (tiskovina) Hrvatsko šumarstvo dalo je nemjerljiv doprinos razvoju znanosti i znanstveno-istraživačkog rada. Ministarstvo znanosti i tehnologije Republike Hrvatske, kao i njegovi prethodnici svojim financijskim potporama (programi istraživanja, nabava opreme, usavršavanje u zemlji i inozemstvu, stipendije za mlade istraživače - novake, znanstveno-stručni časopisi, međunarodna suradnja, zakonska regulativa) omogućili su brži razvoj hrvatske šumarske znanosti i znanstveno-istraživačkog rada. Takva značajna potpora, ne odnosi se samo na financijska sredstva (oko 30% godišnjih planova), već i na ulaganja u znanstvenike i istraživače, te znanstvene novake. Novim Zakonom o znanstveno-istraživačkoj djelatnosti ustrojeni su dobri temelji za brži razvoj hrvatske znanosti i znanstveno-istraživačkog rada. Rezultati znanstveno-istraživačkog rada od prvih početaka pa do obilježavanja 150-te obljetnice Hrvat skoga šumarskog društva, 120-obljetnice Šumarskog lista, 70-te obljetnice Glasnika za šumske pokuse, 50-te obljetnice Šumarskog instituta, su mnogobrojni i od najveće važnosti za razvoj šumarstva i znanosti Hrvatske. Ti su rezultati utkani i primijenjeni u gospodarenju našim šumama, a dali su značajan prilog očuvanosti i stabilnosti naših šuma. Nije nepoznato u svijetu, kako su hrvatske šume jedne od najbolje očuvanih i gospodarenih šuma u Europi. Ostvarene rezultate u ovom izlaganju nije moguće detaljno opisati, te Vas upućujemo na monografiju "Šume u Hrvatskoj" i fotomonografiju "Šume moje Hrvatske". Ipak, neka nam ovom prigodom bude dozvoljeno istaći kako su zajedničkim radom zaposlenika "Hrvatskih šuma", Ministarstva poljoprivrede i šumarstva, Hrvatskoga šumarskog društva, Šumarskog fakulteta, Šumarskog instituta i drugih srodnih ustanova, uz financijsku potporu Ministarstva znanosti i tehnologije tiskane sljedeće tiskovine: -HRVATSKO ŠUMARSKO DRUŠTVO 1846-1996 - MONOGRAFIJA HRAST LUŽNJAK U HRVATSKOJ - ZNANSTVENA KNJIGA, I. knjiga - Unapređenje proizvodnje biomase šumskih ekosustava, II. knjiga - Zaštita šuma i pridobivanje drva -RADOVI, Vol, 31 broj 1-2 -BIBLIOGRAFIJA 1986-1995 Šumarskog instituta, Jastrebarsko - ZBORNIK RADOVA (Uporaba drva) - SLAVONSKI HRASTICI U tim su tiskovinama objavljeni gotovo svi najvažniji rezultati istraživanja hrvatske šumarske znanosti u posljednjih 5 do 10 godina. Dr. se. Joso Gračan GEODETSKI LIST PEDESETGODISNJAK Geodetski list, glasilo Hrvatskoga geodetskog društva, u 1996. godini navršio je 50 godina izlaženja. Uz pedesetu godinu izlaženja upisana je, u zagradi, i 73. godina. Sedamdeset treća godina, jer se prvi list zemljomjeraca pojavio 1919. godine pod naslovom "Glasilo geometara", da bi nakon dvije godine, 1921., dobio naziv "Geodetski glasnik". Nakon dvije godine opet mijenja naziv, te i još nekoliko puta sve do 1946. godine. Na proteklih pedeset godina Geodetskog lista u br. 2/1996, osvrnuli su se N. Frančula i M. Lapaine pod naslovom "50. obljetnica Geodetskog lista" (str. 115-131) i navode "da se Geodetski list ubraja među najstarije geodetske časopise u svijetu". To dokumentiraju i podacima iz 13 časopisa, 12 iz Europe, i jednim iz SAD-a. Od tih 13 časopisa najstariji je francuski Geometre - 139 godišta, a najmlađi nizozemski Geode |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1997 str. 56 <-- 56 --> PDF |
sia - 38 godišta. Hrvatski geodetski časopis računajući od "Glasila geometara" na petom je mjestu, a godinu dana manje tj. 72 godine, ima ruski Geodezija i kartografija. U uvodnom dijelu slijede podaci o: glavnim i tehničkim urednicima, tajnicima, autorima, broju priloga po tematici i broju stranica po godištima. Glavnih urednika bilo je četiri: Bruno Ungarov (1947), Mato J a n k o v i ć (1948-86), Nedjeljko Frančula (1987-1995) i sadašnji Krešimir Čolić (1996). O glavnim urednicima kao i tehničkim (troje) te tajnicima (dvoje) dani su i kratki životopisi. U Geodetskom listu od 1947. do 1995. godine zabilježeno je 393 autora. Najviše ih je, 333 s jednim prilogom a četvorica su s više od 100 priloga. "Najviše priloga, ukupno 308, objavio je Nikola Naidhardt" profesor Šumarskog fakulteta. Prema prikazanoj klasifikaciji članaka i priloga N. Naidhard t je u Geodetskom listu od 1947. godine do kraja aktivnog rada odnosno nekoliko godina prije smrti 1983. godine objavio 25 znanstvenih i stručnih članaka, 89 terminoloških, 184 prikaza knjiga i časopisa te 10 priloga u rubrici "vijesti". Od autora, izuzimajući urednike, prikazan je N. Naidhard t uz sliku, kratku biografiju i ocjenu njegove suradnje, s time da "posebno mjesto u njegovom publicističkom radu zauzima spomenutih 89 terminoloških članaka u kojima je pokazao oštroumnost, iskustvo, širinu i toleranciju tražeći i braneći ono što je jezično i lijepo, ali i terminološki najopravdanije " Do dajemo da se s terminologijom u tom razdoblju bavilo još pet autora sa svega 15 članaka. Drugi šumar- geodet, Prof. dr. Zdenko To maše go vić, u Geodetskom listu objavio je 15 znanstvenih i stručnih članaka, 3 vijesti, 4 prikaza i jedan nekrolog. Kako Prof. dr. N. Naidhardt tako i Prof. dr. Z. Tomašegović obrađivali su razne geodetske teme, s time daje Tomašegoviću u osam članaka predmet obrade bila fotogrametrija. Oba autora geodetske teme obrađivali su i u Šumarskom listu, a potpuna bibliografija može se naći za N. Neidhardta u knjizi Šumarska nastava u Hrvatskoj 1860-1960 str. 461-466 do 1960. godine, a za dalje u Šumarskom listu 1982. br. 11-12, str. 513-517; za Z. Tomašegovića u Šumarskom listu 1995.br. 11-12, str. 438-439. Prema temama, najviše ih je 267 iz područja matematičko- fizikalne geodezije i to o teoriji oblika zemlje 39, o geodetskoj astronomiji 21, o geodetskoj geofizici i gravimetriji 41, o satelitskoj geodeziji i GPS-u 26, o trigonometrijskoj mreži 73, o geometrijskom nivelmanu 51 te o trigonometrijskom nivelmanu 16. Nadalje do 1995. godine, u Geodetskom listu 207 osoba dobilo je In memoriam. U istom razdoblju prikazano je 112 domaćih i 269 stranih knjiga te 14 domaćih i 276 stranih časopisa1, itd. Broj stranica ovih 49 godišta iznosi blizu 17 000, a pojedina godišta imala su od minimum 176(1970. godine) do maksimum 544 stranice (1958. i 1992. godine). Školovanje zemljomjernika vezano je sa šumarstvom dvostrukom vezom. Prva je Gospodarsko-šumarsko učilište, koje je kao prva stručna hrvatska škola počelo s radom 1860. godine u Krizevcu, a druga je veza sa Šumarskom akademijom u Zagrebu. Na gospodarsko- šumarskom učilištu od početka predavala se i "mjeračina". S dva sata razredne obuke i dva sata tjedno "vježbe na polju polag vremena" pružala su se osnovna znanja koliko se smatralo potrebnim za ratara ili šumara.2 Od početka t.j. 1860. godine do 1878."mjeračinu" je predavao Dr. Vjekoslav Koroskenyi. Tijekom vremena Koroskenyi je nesumnjivo i proširio početnu naučnu osnovu, na što nas upućuje i činjenica da je 1874. godine napisao i knjigu "Geodesia" opsega 152 stranice. Po naukovnoj osnovi koja je važila od šk. god. 1895/96, geodezija je predavana cijelu školsku godinu po 2 sata tjedno. Konačno, u Šumarskoj akademiji, koja je počela s radom šk. god. 1898/99. geodezija se predavala u III. i IV. semestru sa po dva sata razredne i tri sata terenske nastave. Vrijedno se podsjetiti, da su apsolventi križevačkog učilišta mogli dobiti ovlaštenje za obavljanje mjerničkih poslova, koju je mogućnost do 1889. godine koristilo desetak šumara.3 Druga je veza sa Šumarskom akademijom, jer je njezino postojanje omogućilo osnivanje Geodetskog tečaja 1908. godine, koji je djelovao do osnivanja Visoke tehničke škole u Zagrebu 1919. godine.4 1 Prema u ovom broju objavljenom Iskazu Geodetski fakultet prima 170 časopisa medu kojima je i Šumarski list. 2 Prema knjizi "Šumarska nastava u Hrvatskoj 1860-1960". Zagreb, 1963. 3 Vidi, na primjer, Hrvatsko šumarsko društvo 1846-1966. Zagreb, 1996. str. 74. 4 Više o Geodetskom tečaju vidi u članku ing. Vinko Hlavinka, profesora Šumarske akademije u Zagrebu. Šumarski list 1994. br. 7-8, str. 153-157. O. Piškorić |