DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1997 str. 55 <-- 55 --> PDF |
"Hrvatske šume", p.o. Zagreb, u provođenju primijenjenih i razvojnih istraživanja radi unapređenja obnove, zaštite i gospodarenja našim šumama. Glavni izvori financiranja znanosti i znanstveno-istraživačkog rada u nas su: JP "Hrvatske šume", p.o. Zagreb, Ministarstvo znanosti i tehnologije, Zagreb i jednim manjim dijelom vlastiti prihodi (proizvodnja i prodaja šumskog sjemena, šumskog sadnog i hortikulturnog materijala). Hrvatsko šumarstvo (Hrvatske šume", Zagreb) već punih 35 godina organizirano financira programe znanstveno- istraživačkog rada, koji su zajednički za Šumarski institut Jastrebarsko Šumarski fakultet Zagreb (Zavod za istraživanja u šumarstvu) i Zavod za šumarstvo u sastavu Instituta za jadranske kulture i melioraciju krša, Split). Na ovome mjestu, treba istaći činjenicu kako su u razdoblju od 1991. do 1995, "Hrvatske šume", za nabavu nove opreme u okviru programa znanstveno-istraživačkog rada izdvojile iznos od oko 5.500 000 kn (1.500 000 DEM). Financiranjem znanosti i znanstvenoistraživačkog rada kao i potporom za nabavu opreme i financiranje rezultata istraživanja (tiskovina) Hrvatsko šumarstvo dalo je nemjerljiv doprinos razvoju znanosti i znanstveno-istraživačkog rada. Ministarstvo znanosti i tehnologije Republike Hrvatske, kao i njegovi prethodnici svojim financijskim potporama (programi istraživanja, nabava opreme, usavršavanje u zemlji i inozemstvu, stipendije za mlade istraživače - novake, znanstveno-stručni časopisi, međunarodna suradnja, zakonska regulativa) omogućili su brži razvoj hrvatske šumarske znanosti i znanstveno-istraživačkog rada. Takva značajna potpora, ne odnosi se samo na financijska sredstva (oko 30% godišnjih planova), već i na ulaganja u znanstvenike i istraživače, te znanstvene novake. Novim Zakonom o znanstveno-istraživačkoj djelatnosti ustrojeni su dobri temelji za brži razvoj hrvatske znanosti i znanstveno-istraživačkog rada. Rezultati znanstveno-istraživačkog rada od prvih početaka pa do obilježavanja 150-te obljetnice Hrvat skoga šumarskog društva, 120-obljetnice Šumarskog lista, 70-te obljetnice Glasnika za šumske pokuse, 50-te obljetnice Šumarskog instituta, su mnogobrojni i od najveće važnosti za razvoj šumarstva i znanosti Hrvatske. Ti su rezultati utkani i primijenjeni u gospodarenju našim šumama, a dali su značajan prilog očuvanosti i stabilnosti naših šuma. Nije nepoznato u svijetu, kako su hrvatske šume jedne od najbolje očuvanih i gospodarenih šuma u Europi. Ostvarene rezultate u ovom izlaganju nije moguće detaljno opisati, te Vas upućujemo na monografiju "Šume u Hrvatskoj" i fotomonografiju "Šume moje Hrvatske". Ipak, neka nam ovom prigodom bude dozvoljeno istaći kako su zajedničkim radom zaposlenika "Hrvatskih šuma", Ministarstva poljoprivrede i šumarstva, Hrvatskoga šumarskog društva, Šumarskog fakulteta, Šumarskog instituta i drugih srodnih ustanova, uz financijsku potporu Ministarstva znanosti i tehnologije tiskane sljedeće tiskovine: -HRVATSKO ŠUMARSKO DRUŠTVO 1846-1996 - MONOGRAFIJA HRAST LUŽNJAK U HRVATSKOJ - ZNANSTVENA KNJIGA, I. knjiga - Unapređenje proizvodnje biomase šumskih ekosustava, II. knjiga - Zaštita šuma i pridobivanje drva -RADOVI, Vol, 31 broj 1-2 -BIBLIOGRAFIJA 1986-1995 Šumarskog instituta, Jastrebarsko - ZBORNIK RADOVA (Uporaba drva) - SLAVONSKI HRASTICI U tim su tiskovinama objavljeni gotovo svi najvažniji rezultati istraživanja hrvatske šumarske znanosti u posljednjih 5 do 10 godina. Dr. se. Joso Gračan GEODETSKI LIST PEDESETGODISNJAK Geodetski list, glasilo Hrvatskoga geodetskog društva, u 1996. godini navršio je 50 godina izlaženja. Uz pedesetu godinu izlaženja upisana je, u zagradi, i 73. godina. Sedamdeset treća godina, jer se prvi list zemljomjeraca pojavio 1919. godine pod naslovom "Glasilo geometara", da bi nakon dvije godine, 1921., dobio naziv "Geodetski glasnik". Nakon dvije godine opet mijenja naziv, te i još nekoliko puta sve do 1946. godine. Na proteklih pedeset godina Geodetskog lista u br. 2/1996, osvrnuli su se N. Frančula i M. Lapaine pod naslovom "50. obljetnica Geodetskog lista" (str. 115-131) i navode "da se Geodetski list ubraja među najstarije geodetske časopise u svijetu". To dokumentiraju i podacima iz 13 časopisa, 12 iz Europe, i jednim iz SAD-a. Od tih 13 časopisa najstariji je francuski Geometre - 139 godišta, a najmlađi nizozemski Geode |