DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1997 str. 54 <-- 54 --> PDF |
Zbornik o Antunu Levakoviću. HAZU Centar za znanstveni rad Vinkovci, 1992, Vinkovci, 200 pp. 100 Jahre Hochschule fur Bodenkultur. Wien, 1972, 498 pp. Razni dokumenti (pisma,potvrde, svjedožbe, dekreti, ...) i slike u vlasništvu šumarskog fakulteta Sveučili šta u Zagrebu - Zavoda za uređivanje šuma, Katedre za dendrometriju i privatnom vlasništvu prof. Ljubice Kosanić, nećakinje prof. dr. Antuna Levakovića. Izv. prof. dr. se. Nikola Lukić OBLJETNICE ZNANOST I ZNANSTVENO-ISTRAŽIVAČKI RAD U HRVATSKOM ŠUMARSTVU (uz 150-tu obljetnicu Hrvatskoga šumarskog društva il20-tu obljetnicu šumarskog lista) Znanost i znanstveno-istraživački rad u hrvatskom šumarstvu imaju dugu i blistavu povijest. Povijest znanstveno- istraživačkog rada dala je značajan doprinos razvoju ne samo hrvatskog šumarstva, već i naše domovine u cjelini. Počeci organiziranog znanstveno-istraživačkog rada u Europi javljaju se krajem 18. i početkom 19. stoljeća (prije više od 200 godina), dok početak znanstvenoistraživačkog rada u našem šumarstvu prodire u daleku 1862 godinu, tj. nakon osnivanja Gospodarsko-šumarskog učilišta u Križevcima. Organiziraniji i brži razvoj hrvatske šumarske znanosti i znanstveno-istraživačkog rada započinje osnivanjem Šumarske akademije u Zagrebu 1898. godine. Prva ustanova za znanstveno-istraživački rad u šumarstvu Hrvatske utemeljena je 1921. godine u sastavu Gospodarsko-šumarskog fakulteta u Zagrebu pod imenom "Zavod za šumske pokuse". Sredinom 1945. godine utemeljena je prva samostalna znanstvenoistraživačka ustanova pod imenom "Institut za praktična šumarska istraživanja" sa sjedištem u Zagrebu, i sa devet istraživačkih stanica. Tijekom 1947. godine utemeljenje Institut za pošumljavanje i melioraciju krša u Splitu, sa stanicama u Rijeci i Trstenu. Krajem pedesetih i početkom šezdesetih godina utemeljene su dvije nove znanstveno-istrazivačke ustanove: Zavod za kontrolu šumskog sjemena u Rijeci (1959) i Zavod za četinjače u Jastrebarskom (1961). Sve ove znanstveno-istrazivačke ustanove u razdoblju od 1945. do 1973. doživljavale su značajne ustrojbene i programske promjene. Razdoblje od 1974. do 1993. godine karakteristično je po utemeljenju stabilni jeg ustrojstva znanstvenih ustanova i programa istraživanja. U to vrijeme djeluju ove znanstveno-istrazivačke ustanove: - Šumarski institut, Jastrebarsko (nastao spajanjem Instituta za šumarska istraživanja, Zagreb; Zavoda za kontrolu šumskog sjemena, Rijeka; Instituta za četinjače, Jastrebarsko), - Zavod za istraživanje u šumarstvu Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, - Zavod za šumarstvo pri Institutu za jadranske kulture i melioraciju krša, Split, - Centar za znanstveni rad, Vinkovci i Arboretum Trsteno u sastavu Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, Zagreb, - Znanstvena jedinica, Bilje u sastavu "Hrvatskih šuma", Uprava šuma, Osijek (prestala s radom). Temeljem Zakona o znanstveno-istraživačkoj djelatnosti (NN 96/93 i 59/96) i Zakona o visokim učilištima (NN 96/93 i 59/96) došlo je do promjena u ustroju znanstveno-istraživačkog rada, tako da su neki od samostalnih instituta proglašeni javnim institutima u vlasništvu Republike Hrvatske, što se odnosi i na Šumarski institut u Jastrebarskom. Iz iznešenog, vidi se daje u razvoju znanosti i znanstveno- istraživačkog rada bilo čestih promjena kako u nazivu ustanova, tako i u načinu financiranja i programima istraživanja. Međutim, temeljni cilj ostao je isti: razvoj hrvatske šumarske znanosti i produbljavanje znanstvenih spoznaja iz područja temeljnih istraživanja u svim poljima i granama šumarstva, kao i čvrsta povezanost sa šumarskom praksom - Javnim poduzećem |