DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1997 str. 53 <-- 53 --> PDF |
Rektorat der k. k. Hoch 3811«. schule fur Bodenkultur. Z li5 Wlen, »m ]0- Juni 1913. An Herrn Anton Levaković , Forstadjunkt in Otok. ^s wind Ihnen hiomit zur Ksnntnis gabracht, dass Ihra Pr< motion zum Doktor dar Bodankultur am 20. Juni 1913, 12 Uhr mitta| in hiarortig^n Fe3tsaale statUinden »ird. ^ie konmn hisb^i durch einen BevollraachtigUn, der dam Rektorata bekannt zu gsbon iat, vsrtretan wsrdan. Vor dar Pro motion is t dio Tax« 8an:t dan Auglagon fiir den Stampel und die Diplomrollo von zusamrcan 65 K 06 h an dia Haktoratskassa einzu senden. Dar Rektor : Slika 6. Faksimil Poziva da Antun Lavaković 20. lipnja 1913. pristupi promociji u svezi s doktoratom na Hochschule fur Boden kultur in Wien radnik surađivao je s mnogim stranim stručnjacima te formirao značajnu biblioteku knjiga i časopisa u okviru Katedre za dendrometriju. Njegovom zaslugom u Katedri postoji velika zbirka šumarskih mjernih instrumenta, doduše danas muzejske vrijednosti. Levaković je stvarao djela koja su pronijela njegovo ime i ime hrvatskog šumarstva širom svijeta. Sav se predao znanosti, bio je posebno skroman i povučen. Njegovi kolege i studenti su ga zbog njegovog intezivnog naučnog stvaranja, objektivnosti i plemenitosti mnogo cijenili i voljeli. Prof. dr. Antun Levaković objavio je 50 znanstvenih radova, u Šumarskom listu, Glasniku za šumske pokuse, u njemačkim znanstvenim časopisima i drugdje. Moglo bi se još ovdje mnogo govoriti o njegovim aktivnostima s kojima je obilježio razvoj i razinu šu marske znanosti u Hrvatskoj. Prošla vremena i društva se nisu dovoljno odužila prof. dr. Antunu Levakoviću a ni valorizirala njegovu osobnost, iako je on već u 41. godini života (1926) bio izabran za dopisnog člana Češkoslovenske Akademie Zemedelske u Pragu, te se posebno istaknuo kao gost profesor na Poljoprivredno-šumarskom fakultetu u Sofiji, Bugarska (1936). Umro je u 71. godini života 2. ožujka 1955. god. u Zagrebu. Tihi dom nalazi mu se na zagrebačkom groblju Mirogoj. Od svega ovoga iznesenoga bitno je zadržati se na datumu stjecanja njegovog doktorata 20. lipnja 1913. godine. , zašto ? jer tada je bilo definitivno potvrđeno daje šumarska akademija pri Mudroslovnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu kvalitetna i da promo vira kvalitetne šumarske stručnjake na razinu sred njeeuropskih šumarskih učilišta. Levakovićev uspjeh bio je nukleus za poslenike na Sveučilištu i na šumarskoj akademiji da treba poraditi i podržati zahtjeve Sveučilišta, Fakulteta, Šumarske akademije i ostalih zagovornika hrvatskih intelektualaca i šumarskih stručnjaka za osamostaljenje šumarske akademije kao visokoškolske ustanove. To je rezultiralo da je Kr. zemaljska vlada, Odjel za bogoštovlje i nastavu, kojemu je pročelnik bio dr. Milan Roje, pripreme materijal za osnivanje posebne visoke gospodarske-šumarske škole u Zagrebu. Njihov trud se ostvario tek nakon Prvog svjetskog rata, kada je Povjereništvo za prosvjetu i vjeru u sporazumu sa Povjereništvom za narodno gospodarstvo, naredbom od 26. rujna 1919. god. broj 34597 izdalo provedbenu naredbu da se od 1. listopada 1919. godine Kr. šumarska akademija prevede u samostalni Gospodarsko-šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. U tom stvaranju, među djelatnicima šumarske akademije najviše su se isticali: dr. Andrija Petračić, dr. Antun Levaković, dr. Fran Jesenko, dr. đuro Nenadić i dr. Sava Ulmansky te Dekan Filozofskog fakulteta dr. Stanko Hondl. Zato smatram da povjesničari, a i šumarski poslenici u znanosti, moraju poraditi na većem rasvjetljavanju značenja pojedinih osoba i povijesnih trenutaka koji su bitni za Hrvatsku i njezine kulturne i znanstvene institucije. LITERATURA Neidhart,N., 1955.: Dr. Antun Levaković. Šumarski list 79 (5-6): 153-155, Zagreb. Petračić , A., 1945.: K šestdest-godišnjici prof. dr. Antuna Levakovića. Šumarski list 69 (-): 71-72, Zagreb. Gospodarsko-šumarski fakultet, Spomenica Fakultetskog savjeta. Tisak Nadbiskupske tiskare, 1929, Zagreb, 780 pp. Spomenica Sveučilišta u Zagrebu povodom 300-godišnjice. JAZU, Zagreb, 1969,1 tom- 727 pp. Šumarska nastava u Hrvatskoj 1860.-1960. Spomenica. 1960, Zagreb, 618 pp. Šumarska enciklopedija. JAZU, 1983, Zagreb, sv. II str 341. |