DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1997 str. 47 <-- 47 --> PDF |
IZAZOVI I SUPROTSTAVLJANJA POGLED UNATRAG Dokle smo došli u organizaciji upravljanja i gospodarenja šumama? 1988. godine, prilikom otkrivanja biste našem akademiku prof. dr. Milanu Aniću, zapitao me kolega ing. Mudrovčić, sada već nažalost pokojni, što ima novoga. To me je začudilo, jer je pitanje postavio čovjek koji je tada kao tajnik SlZ-a za šumarstvo tadašnje SR Hrvatske trebao biti najinformiraniji čovjek o svemu što se dešava ili što bi se trebalo događati u šumarstvu. Taj me je razgovor ponukao da napišem članak objavljen u ŠL1, u kojem sam, zajedno sa suradnicima, iznio neka stajališta glede nastupajućih promjena ka tržišnom gospodarstvu. Nije ni mjesto ni vrijeme da podsjećam na neke negativne reakcije koje je izazvao taj članak, a koje su bile rezultat neznanja o demokratskom uređenju države, njezinu pravnom poretku i logici slobodne utakmice. Poslije toga, te iste godine, nas nekolicina (ing. Mudrovčić, dipl. iur. Musa, i još poneki) raspravljali smo danima kako pristupiti traženju budućih rješenja. Tada smo se složili da u Hrvatskoj (koju smo onomad kao nezavisnu zemlju samo potajno priželjkivali) valja poći od toga da se šumarska služba, tj. vrhovni nadzor i upravljanje šumama treba organizirati u okviru nadležnog ministarstva, kao što je to slučaj u svim razvijenim europskim zemljama. Gospodarenje državnim šumama pak treba najracionalnije organizirati unutar jednog neprofitnog poduzeća2, na temeljima slobodne utakmice koju smo očekivali da će biti uvedena, pošto država kao arbitar u donošenju poslovnih odluka odumre. Koncept je dakle postojao (i ostaje), uprava šumama i nadzor treba raspoloživim sredstvima, restriktivnim i podsticajnim, u svih šumovlasnika (tada smo imali samo javni i mali privatan šumoposjed) osigurati maksimizaciju osnovnih funkcija šume na potrajnoj osnovi i to: (a) funkcije proizvodnje biomase, (b) općekorisne, environmental i stičke funkcije, (c) ljepota, svrsishodnost i izgled krajolika, (d) rekreativne funkcije šuma. 1 Sabadi, R.,etal, 1988., Što se može dogoditi´´ ŠL 112(1988):367 2 Austrija npr. ima jedno poduzeće za gospodarenje s ca 570 000 ha javnih šuma. Ondje nijednom Landeshauptmannu ne pada na pamet da traži osnutak "svojeg" šumskog gospodarstva. Nije li vrijeme da se upitamo zašto i pričekamo odgovor ? 3 ZOŠ = Zakon o šumama 4 JPHŠ = Javno poduzeće "HRVATSKE ŠUME" Ponadasmo se onda da ćemo određenim dopunama ZOŠ-a1 omogućiti takvu šumarsku politiku, barem što se njezinog restriktivnog dijela tiče. Kasnije je to učinjeno, pa ZOŠ nije predstavljao nikakvu prepreku poticanju maksimizacije naprijed pobrojanih funkcija šuma. Ubrzo su slijedili burni događaji, izbori i stvaranje hrvatske države. Osnovano je Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva i započeo rad oko uspostavljanja određenih službi, među ostalim i organizacije šumarstva. Od godine 1991. izmjenama ZOŠ-a osnovano je JP HS4. Još u kasnu jesen 1990. godine tadašnji prvi ministar poljoprivrede i šumarstva gospodin dipl. ing Tarnaj u razgovoru samnom izložio je svoj koncept organizacije šumarstva, prihvativši ideju jedinstvenog poduzeća za gospodarenje javnim šumama. No zbog pritisaka, za koje ni onda ni danas nisam uspio odgonetnuti odakle dolaze, umjesto dvije do najviše četiri poddirekcije, osnovane samo i isključivo radi bolje prostorne koordinacije, dolazi do osnutka 15 uprava šuma, unutar kojih je 158 šumarija. Dakako, u ono vrijeme šumarije su u okupiranim područjima postojale samo na papiru. Tada mije g. ing. Tarnaj povjerio funkciju prvog predsjednika Upravnog odbora JPHŠ. Kada me je upitao što mislim tko bi trebao biti direktorom tog javnog poduzeća, doslovce rekoh: "Toliko smo dobri s Austrijancima, zamolite njihovog ministra poljoprivrede i šumarstva da vam da svojeg najboljeg čovjeka, možda će to učiniti čak na njihov račun. Postavite uzanj naših pet-šest mladih ljudi i za pet godina imat ćemo najvrsnije šumarstvo. Najskuplje bi bilo postaviti naše ljude i plaćati skupu školarinu, koja se neće liječiti optimizacijom, već reorganizacijama uz velike gubitke, iza kojih opet počinje sve ispočetka. " Imam dojam daje taj prijedlog uzet kao nerealan, jer g. Tarnaj više nikada nije htio o tom razgovarati. Slijedilo je formiranje poduzeća. Dužnost direktora preuzima g. ing. Dundović, sjajan mlad šumarnik, no nevičan rješavanju problema poslovodstva poduzeća. Organizacija poduzeća počinje bujati, birokratizacija zauzima neviđene razmjere. Organizacija posla, uz štetno miješanje upravljačkih funkcija s poslovodnim ne podliježe nikakvim revizijama niti analizama djelo |