DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 1-2/1997 str. 40 <-- 40 --> PDF |
0. Piškorić: DRADUTIN KOS. OSNIVAČ HRVATSKOGA ŠUMARSKOG DRUŠTVA Prema Trudovima za 1852. godinu, str. 47, Kos je zajedno sa šumarskim savjetnikom F. Moguscherom bio član deputacije Gospodarskog društva ´carskom veličanstvu" koja je "molila" osnivanje poljodjelske i šumarske škole u Zagrebu. Taje akcija bila uspješna sudeći po pozivu Ministarstva unutrašjih poslova u Beču 1853. godine Banskoj vlasti da izvidi gdje bi se takva škola mogla osnovati.11 Škola - Gospodarsko-šumarsko učilište počela je radom u Križevcu 1860. godine.12 Treća je aktivnost "deržavni izpit šumarah, koi bi time imali dokazati, da su kadri samostalno terati šumarstvo" 13 tj. državni ispit za samostalno vođenje šumskog gospodarstva. Taj ispit uveden je 1851. godine, a član ispitnog povjerenstva bio je i D. Kos (drugi član bio je A. Tom ić , a predsjednik F. Spore r). Članstvo u Šumarskim društvima Austro-Ugarske monarhije Kos je bio i član brojnih šumarskih društava diljem habsburške Monarhije. Prema iskazu objavljenom u Trudovim za 1852. godinu (str. 46) to su (u hrvatskom prijevodu): Carsko i kraljevsko društvo i austrijsko državnog šumarskog društva u Beču, te Šumarskih odsjeka za Moravsku i Šlesku (pravi član), Carsko-kraljevskih gospodarskih društava Češ ke, Štajerske i Kranjske (dopisni član), član Glavnog odbora Hrvatsko-slavonskoga gospodarskoga društva, Bavarskog vrtlarskog društva - redoviti član. Ugarskog šumarskog društva - začasni član. Kos kao stručni pisac 1. Pregled napisa U "Listu mčsečnome Hrvatsko-slavonskog gospodarskog društva" između 1843. i 1847. godine nalazimo suradnju i nekoliko šumara (Dragutina Kosa , Josipa Panzera, Ignatza Schapera, Franje Sporera. J. Veselica i jednog nepotpisanog). Od tih pisaca najznačajniji su tekstovi D. Kos a i F. Špor era l4, koji su izdali i posebne knjige. Kronološkim redom D. Kos je objavio: 1. U Listu mčsečnom ...: Korist dervah i potreboća, da se šume u Horvatskoj čuvaju i plode, 1844. br. 12. str. 183-189. i Šumska pašnja, 1845. br. 4. str. 49-53. " Verhandlungen dcr Forst-Section dcr Landwirstgeselschaft fur Croatien und Slavonien in Jahre 1852. str. 47. 12 Šumarska nastava u Hrvatskoj 1860-1960. Zagreb. 1963. str. 14. 13 Trudovi Odscka šumarskoga za Hervatsku i Slavoniu godine 1851. str. 40. 14 F. K. Kesterčanek: Franjo Sporer, utemeljitelj znanstvenog šumar stva u Hrvatskoj. Šumarski list. pretisak. 1976. br. 7-9. str. 307-319. Šumarski list hr. 1 2, CXXI (1997), 35-44 2. Das Forstwesen in Kroatien. Zagreb 1847, str. 48. 3. Sudslavische Zeitung - Trudovi Odseka šumarskoga za Hervatsku i Slavoniu, Zagreb, 1851. Članak bez naslova. 4. Verhandlung der Forst - Section fur Kroatien und Slavonien im Jahre 1852.: Die Waldservituten, str. 819.15 5. Hrv. - slav. gospodarsko društvo 1845. godine izdalo je i knjižicu pod naslovom Vortrage fur der Landman Kroatiens und Slavonien verfast K.v.K. (Predavanja za hrvatsko-slavonske seljake sastavljene po K.v.K. - od K. Kosa?) U prvom, u Listu mčsečnom objavljenom članku Kos uvodno naglašava mnogostruko korišćenje drva u životu čovjeka u tolikom opsegu da "bez drva nema ni života". Stoga se pita, da li šume koje su tako potrebne za život čovječanstva ne zavređuju "svu našu pozornost i ne zaslužuju li takav postupak s njima, kako bi nam svako vreme mogle zadovoljiti svrhom, za koju im narav stvori i odredi?" Zatim upozorava da bi zbog "pomanjkanja urednog gospodarenja (mogle) nam šume malo po malo sasvim izginuti". Da se to ne dogodi trebaju šumovlasnici l(l "nadziranje i upravljanje šumama povjeriti ljudima, koji su ovim poslovima vješti te koji si razmjerno dužine svoje službe prisvojiše potrebna teoretska i praktična znanja". Nadalje, uz ostalo, priložio je primjer određivanja veličine drvosjeka na primjeru niske šume površine 600 jutara s različitim bonitetima. "Za šume i lugove najveće je i najteže slobodna paša" prva je rečenica u članku "Šumska paša" i nastavlja, da "gdje marva samovoljno i neograničeno pase, ne mogu uspijevati ni prirodni ni umjetni podmladak (te) mlade, zdrave i ufanja pune šumice izginu do mala". Šume su opterećene pašom preko mjere, što pojedinci drže više stoke nego mogu osigurati za zimu krme, pa ona tada u nedostatka druge hrane guli i koru s mladih stabala. Jedna od mjera za štetnost stoke u šumi je i briga vlastelina, da svojim kmetovima ne dozvole držanje većeg broja rogate marve nego je mogu zimi sijenom prihraniti. U članku objavljenom u Sudslavische Zeitung-u Kos naglašava da šume trebaju biti "uvijek brižno njegovane ne samo radi trajnog podmirenja naših potreba na drvu, nego da stanovitu površinu šuma treba podržavati za zdravlje, plodnost Zemlje i udobno stanovanje (time) da položaj i raspored šuma bude u interesu zemlje". 15 Verhandlung ... je njemački naziv za Trudove Odseka šumarskog za Hervatsku i Slavoniu. jer su na obim jezicima objavljivani tekstovi. Međutim treći svezak, za 1852. godinu, izašao je samo na njemačkom jeziku. To je doba apsolutizma, poznatog po njegovom prevoditelju J. Bachu. 16 U Kosovo vrijeme gotovo sve šume u civilnom dijelu Hrvatske i Slavonije bile su u posjedu vlastelina. U vojnoj krajini bile su pak sve šume državne. |