DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 1-2/1997 str. 37     <-- 37 -->        PDF

PREGLEDNI ČLANCI - REVIEWS Šumarski list br. 1-2, CXXI (1997). 35-44


UDK 630* 902:902.1.001


DRAGUTIN KOS, OSNIVAČ HRVATSKOGA ŠUMARSKOG DRUŠTVA


DRAGUTIN KOS, FOUNDER OF THE CROATIAN FORESTRY SOCIETY


Oskar PIŠKORIĆ*


Dragutin Kos zablistao je na obzorju hrvatskog
šumarstva u prvoj polovici XIX. stoljeća poput meteora.
Poput meteora, jer je poznat samo njegov rad a ne i
datum rođenja i datum smrti. Nepoznato je mjesto smrti,
a kao zemlja rođenja bila je Češka. Naime, Dr. A.
Ugrenovi ć u svom članku "Iz istorije šumarstva"
(Šumarski list 1925. str. 65) navodi, daje u časopisu
Vereinschrift fur Forst-, Jagd- und Natur kunde 1850.
godine1 objavljen članak o Hrvatskom šumarskom društvu
s "posebnom konstatacijom, daje njihov zemljak
duša tog pokreta te daje njegova zasluga, daje u Hrvatskoj
stvoreno udruženje - starije nego i jedno drugo u
bivšoj monarhiji". U tom časopisu također ga "ocjenjivač
njegove (Kosove) knjižice Das Forstwessen in
Kroatien zove zemljakom". Prema tome Kos je po rođenju
Čeh, ali po osjećaju i djelovanju Hrvat2 poput
npr. Slovaka Bogoslava Šuleka te mnogih drugih.


Nepoznato je i Kosovo stručno školovanje. Jedino
je izvjesno da nije polazio Šumarski zavod u Mariabrunnu,
u vrijeme njegove mladosti najviše šumarsko
učilište u Europi (pa i u svijetu). To proizlazi iz odgovora
BOKU-a {Universitet fur Bodenkultur, Wien) od 5.
rujna 1995. godine na upit Uredništva Hrvatskog biografskog
leksikona, da se ime Dragutina Kosa ne nalazi
u Imeniku Škole u Mariabrunnu ni kao polaznika ni kao
službenika. Kos je prema tome svršio sličnu šumarsku
školu u Češkoj ili susjednoj današnjoj Njemačkoj, i na
tim školama, mogao steći osnovno stručno obrazovanje
koje je proširio i produbio neformalnim školovanjem,
što dokazuje i njegova djelatnost kao šumarskog
stručnjaka.


Službovanje u Hrvatskoj


Prvi podatak o službovanju i radu Dragutina Kosa
ne samo u Hrvatskoj, nego uopće, datira iz 1844. godine.


* Oskar Piškorić, dipl. inž. šum., Zagreb
1 U prijevodu: Časopis za šumarstvo, lovstvo i prirodne znanosti.
Prema H. Killianu (Oesterreichischi Forst-biographisches
Lexikon, Wien 1994). Časopis je izlazio od 1849. do 1905/6. godine,
time daje od 1886/87. godine bio organ Zemaljske šumarske
pokusne stanice Kraljevine Češke.
2 Kao Čeh ime mu je Karlo, ali se u svim hrvatskim tekstovima potpisuje
kao Dragutin.


Te je godine u Listu mesečnom (Gospodarskom listu)
Hrvatsko-slavonskoga gospodarskog društva objavljen
članak D. Kosa "Korist dervah i potreboća, da
se šume u Horvatskoj čuvaju i plode". Članak je napisan
u "Capragu m. listopada (Okt.) 1844.", a Kos se
potpisao kao "nadzornik lugovah na gospoštinah grofice
Jalžabete Erdodice u Horvatskoj", dakle nalazio se u
službi privatnika. Prema Zapisniku prve, osnivačke,
skupštine Hrvatskog šumarskog društva, koja je održana
26. prosinca 1846. u Prečecu, Kos je "po svih gospodčiah
(grofice Elizabete Erdody) šumski meštar" sa
sjedištem u Capragu (kod Siska). Prema istom Zapisniku
na skupštini su sudjelovala još tri "šumara nj. exc.
gospoje Elizabete Erdodice". Prema tome Kos je bio direktor
šumskog dijela posjeda vlastelinstva grofice
Erdody.


Godine 1851. u Zagrebu je ustrojen Zemljarinski
katastar, tj. ured kojemu je prva zadaća bila utvrđivanje
katastarskog prihoda poljoprivrednih i šumskih površina
u Hrvatskoj i u Slavoniji. Kos prelazi u Zemaljski
katastarski ured na dužnost prisjednika zemaljske komisije
(na Županijama bili su "povjerenici za procjenu
šuma"). Kos je, dakle, prešao u državnu službu. Na toj
dužnosti ostaje do 1854. godine, kada odlazi u Štajersku.
Za sadaje nepoznato čime se bavio u Štajerskoj, ali
je imao mogućnosti dolaziti u Zagreb, u Gospodarsko
društvo, sve do 1856. godine. Kos je, dakle, ostao član
Hrvatsko-slavonskoga gospodarskog društva, čiji je
aktivni član od 1842. godine, i po odlasku iz Zagreba.


Kos i Hrvatsko šumarsko društvo


Hrvatsko-slavonsko gospodarsko društvo osnovano
je 1841. godine kao "savez osobah, koji unapriediti žele
poljarstvo i šumarstvo, gospodarsku obrtnost i prirodoznanstvo".
U cilju da GD može bolje ispuniti svoju zadaću
odnosno bolje djelovati na "napriedak i savršenstvo
poljarstva, šumarstva i obrtnosti gospodarske ..." D.
Kos je 1845. godine predložio Glavnom odboru GD, da
rad podijeli po odsjecima. Kos je predložio odsjeke za:


1. ratarstvo i livadarstvo,
2. šumarstvo,