DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1997 str. 33 <-- 33 --> PDF |
Š. Meštrović, M. Glavaš: ISTRAŽIVANJA SREDOZEMNOGA ŠUMARSKOG SUSTAVA... Šumarski list br. 1-2, CXX1 (1997), 29-34 tivnosti: vegetacijska istraživanja, izbor vrsta drveća za pošumljavanje, stočarstvo na kršu i dr. Osim već spomenutih istraživača u tim su istraživanjima sudjelovali J. Šafar,P. Ziani, Mučalo, Rupert i S.Bertović. Drugi institut bio je Institut za pošumljavanje i melioraciju krša u Splitu. Osnovan je 1948. godine, 1950. godine Institut je preuzela JAZU i osnovala Institut za eksperimentalno šumarstvo sa stanicama u Splitu, Rijeci i Trstenu. Tom reorganizacijom Institut dobiva sasvim određeni program usmjeren na istraživanja regresije i progresije šuma na kršu, tehniku i gustoću sadnje, prirodno pomlađivanje i drugo. U realizaciji programa sudjelovali su: A. Horvat, Z. Gračanin, D. Jedlowski, Ž. Vrdoljak,V. Pleše, Jovančević, Z. Pelcer, O. Piškorić, N. Marinković, M. Simeunović . Institut je izdao dva broja publikacije "Anali za eksperimentalno šumarstvo" (1955. i 1957), s vrlo značajnim radovima, posebno o progresiji i regresiji vegetacije. Institut djeluje do sredine 1957. godine, kada se Centar instituta za eksperimentalno šumarstvo u Zagrebu ukida, a stanice u Splitu i Rijeci pripadaju Institutu za šumarska i lovna istraživanja u Zagrebu, a arboretum Trsteno postaje objekt JAZU. Godine 1962. stanica u Splitu pripaja se Institutu za jadranske kulture kao odjel za melioraciju krša. Taj ogranak Instituta za jadranske kulture obavlja određena vrlo mala po opsegu, ali značajna istraživanja iz šumarske melioracije krša. U vremenu od godine 1957. do 1975. samo mali broj entuzijasta (D. Jedlowski, V. Topic, Ž. Vrdolj ak, Š. Meštrović) radi na istraživačkoj djelatnosti hrvatskog dijela Sredozemlja. Tek pojačanim djelovanjem SlZ-a za znanstveni rad šumarstva i prvim jedinstvenim programom znanstvenog rada na razini Hrvatske, intenziviraju se istraživanja na tom području. Većem angažmanu Šumarskog fakulteta u istraživanjima pomoglo je osnivanje Zavoda za šumarska istraživanja Šumarskog fakulteta u Zagrebu 1958. godine. Jedinstvenim programom znanstvenog rada u Hrvatskoj, koji su sa SIZ-om znanosti zajednički dogovorili Institut za istraživanja u šumarstvu i Zavod za šumarska istraživanja Šumarskog fakulteta u Zagrebu, prihvaćen je u projektu "Čovjek i biosfera" zadatak "Ekološki učinci različitog korištenja tla i gospodarske prakse umjerenih i mediteranskih šumskih područja". Voditelj zadatka D. Kl epac okupio je grupu istraživača na Šumarskom fakultetu u Zagrebu koji su radili 10 godina na različitim problemima sredozemnih šuma, i to: M. Androić, Š. Meštrović, A. Tomašević, A.Vranković,Đ. Rauš,S.Matić,B.Prpić. Rezultat istraživanja je znatan broj radova tiskan u "Glasniku za šumske pokuse" i drugim časopisima. Među radovima je i rad o utjecaju vegetacije na one čišćenja zraka. To je prvo istraživanje takve vrste u Hrvatskoj . Godine 1981. prihvaćenje novi srednjoročni plan znanstvenog rada, u kojemu se izdvaja poseban projekt "Istraživanja šuma na kršu SR Hrvatske". Projekt vodi Š. Meštrović , a na razradi programa rade istraživači Šumarskog fakulteta u Zagrebu i Šumarskog instituta u Jastrebarskom: A. Tomašević, A. Vranko vić, S. Matić, Đ. Rauš, B. Prpić, J. Martinović, Z. Kovačević,D. Cestar, K. Bezak i drugi. Cilj istraživanja u razdoblju od 1981. do 1985. godine bio je: - definirati najpovoljnije gospodarske oblike u sredozemnim šumama s obzirom na višestruke koristi od šume, - utvrđivanje najpovoljnijeg načina biološke melioracije devastiranih i degradiranih mediteranskih i submediteranskih terena, - uloga šuma u zaštiti tla od erozije, - ekološko-gospodarska klasifikacija šumskih površina na kršu, - abiotski utjecaji i nešumsko gospodarski zahvati u šumama na kršu. Osim toga određene probleme vezane izravno uz privredne organizacije rješavali su istraživači Instituta za jadranske kulture i melioraciju krša u Splitu pod vodstvom V T o p i ć a. Zaštitu šuma istraživali su istraživači: M. Andro ić, M. Harapin, M. Halambek i M. Glavaš, a rezultati istraživanja su objavljeni u mnogim njihovim radovima. Godine 1986. program za iduće 5-godišnje razdoblje je dopunjen dvama zadacima. Jedan je određivanje fitogeografskih cjelina sredozemnoga dijela krša, koji je vodio I. Trinaj stić, te oplemenjivanje mediteranskih i submediteranskih borova na kojem rade M. Vi daković i A. Krstinić. Iz tog razdoblja znanstvonoi-straživačke djelatnosti objavljenje znatan broj radova. Prema podacima koje smo imali, analizirali smo objavljene radove od 1976. do 1990. godine i to za svako petogodišnje razdoblje i ukupno. Posebno prikazujemo radove koje su napisali djelatnici Šumarskog fakulteta u Zagrebu sa svojim suradnicima, djelatnici šumarskog instituta u Jastrebarskom sa svojim suradnicima i djelatnici Instituta za jadranske kulture u Splitu sa svojim suradnicima (tablice 1 i 2). Vjerojatno postoji i veći broj radova koji su objavljeni na drugim mjestima, a stoje nama nepoznato. Iz tablice 3. čitamo da na jedan objavljeni rad otpada 1 do 4 autora i da je jedan autor objavio većinu radova (129 ili 63%). Smatramo da bi u budućnosti trebalo više raditi timski. |