DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1997 str. 31 <-- 31 --> PDF |
PREGLHDNI ČLANCI-REVIEWS Šumarski list br. 1-2, CXXI (1997). 29-34 UDK 630* 689.001 ISTRAŽIVANJA SREDOZEMNOGA ŠUMARSKOG SUSTAVA U REPUBLICI HRVATSKOJ RESEARCH INTO THE MEDITERRANEAN FOREST SYSTEM IN THE REPUBLIC OF CROATIA Šime MEŠTROVIĆ* i Milan GLAVAŠ** Prve propise o gospodarenju šumama u Hrvatskoj nalazimo u statutima sredozemnih gradova. Oni su se temeljili na iskustvu žitelja, na njihovim opažanjima i potrebama. I uz sve napore da se propisima zaustavi obešumljenje, uspjeh je izostao. Bilo je potrebno uz zaštitu prirodnih šuma prići i podizanju vegetacije na obešumljenim površinama. To je zaokupilo stručnjake da otpočnu istraživanje postojeće vegetacije te izučavanje metoda i načina pošumljavanja ogoljelih površina. Ta dva problema, uz onaj kako gospodariti prirodnim šumama a kako umjetno podignutima, zaokupljaju šumarske stručnjake i danas a bit će zanimljiva i za mnoge generacije u budućnosti. Težnja za boljim, bržim, učinkovitijim vuče naprijed i stvara nove vrijednosti. Osnivanje Instituta za pošumljavanje krša u Senju 1878. godine bio je početak organizirane istraživačke djelatnosti u Hrvatskoj. Ovim radom želimo prikazati istraživačke djelatnosti, značajnije autore, njihova postignuća te smjer daljih istraživanja. UVOD - Introduction Propise o gospodarskim aktivnostima u šumama na Prvi su radovi bili radovi pojedinaca, a s obzirom na kršu nalazimo u statutima primorskih gradova još od uvjete rada te transportne mogućnosti bili su dugotraj XIII. stoljeća. Propisi o obveznim pošumljavanjima nani, ali zavidno sustavni. laze se u zakonskim odredbama iz XIV. stoljeća i poslije. Počeci istraživačke djelatnosti Prvi zakonski propisi o zabrani sječa šuma, zabrani ispaše, loženja vatre, zabrani skidanja kore s borova za The beginnings of research activities bojenje mreža i drugi, temeljeni su na iskustvu ljudi Sve veća potreba za sanacijom i melioracijom tla, praktičara. Također i prva pošumljavanja, pa i ona iz posebno zbog zaštite od erozije, primorava stručnjake 1805. godine za vrijeme Napoleonove Ilirije pod guver empiričare na zajedništvo u traženju najboljih i učinkonerom V. Dandolom, rađena su bez opažanja koja bi vitijih putova i metoda rada. Tako se razvila istraživaimala istraživački karakter. čka djelatnost. Ta prva usmjerena pošumljavanja većih površina na Najranija istraživanja flore obavio je Vi s i an i, kostvaranju zelenog pokrova na obešumljenim površina ji je svoja vegetacijska istraživanja počeo 1825, a opima, upućuju prirodoslovce na sustavna istraživanja ve sao ih u knjizi "Flora Dalmatica". Prvi dio objavljenje getacije, a zatim i na opisivanje metoda i načina pošum1842, drugi dio 1847, a treći dio 1852. godine. Prva poljavanja. šumljavanja o kojima postoje literaturni podaci i koja se mogu smatrati pokusima, zabilježena su 1842. godi * Prof. dr. se. Šime Meštrović,Šumarski fakultet Zagreb ** Prof. dr. se. Milan Glavaš, Šumarski fakultet Zagreb ne u Istri. Tada je prvi puta primijenjena metoda sadnje |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1997 str. 32 <-- 32 --> PDF |
Š. Mcštrović. M. Glavaš: ISTRAŽIVANJA SREDOZEMNOGA ŠUMARSKOG SUSTAVA Šumarski list br. 1 2. CXXI (1997). 29-34 u gnijezda. Ta se metoda u različitim formama uspješno primjenjivala više od jednog stoljeća. Godine 1852. "Prirodoslovno društvo" u Splitu uz odobrenje Židovske općine Split podiže šume sjetvom sjemena alepskoga bora {Pimts halepensis Mili.) na židovskom groblju na Marjanu. Među pionirske radove svrstavamo istraživanja Lorenz a iz Rijeke, koji je dao detaljnu ekološku studiju Hrvatskog primorja s tehnikom rada na pošumljavanju degradiranih površina (Beč 1860). Njegov propis po kojemu pošumljavanje treba početi uvijek od ruba sastojine, što znači pod zaštitom, smatra se prvim propisom na znanstvenoj osnovi. Prvi istraživač koji je kraško područje Hrvatskog primorja kompleksno istražio bio je J. We s s I ey. Obišavši 1875. godine kraško područje Hrvatske krajine, područje od Povila kod N. Vinodolskog do Mandaline (do Dalmacije), svoja je opažanja i studije opisao u knjizi "Kras Hrvatske Krajine i kako da se spasi" (1879). Osim opisa daje i tehnička rješenja za pošumljavanje zajedno s vrstama koje preporučuje. Posebno su značajna njegova zapažanja i preporuke za prehranu stoke brstom. Organizirana istraživačka djelatnost Organized research activities Razvoj istraživačke djelatnosti još je više povezao stručnjake u traženju zajedničkih rješenja. Najznačajnije organizirano pošumljavanje i razvoj istraživačkog rada na kršu bilo je osnivanje Inspektorata za pošumljavanje krša u Senju 1878. godine. Na temelju praktičnih znanja i iskustava propisana su pravila pošumljavaja za to područje, a isprobavali su se i rezultati postigniti u drugim krajevima. Inspektorat u Senju postao je svojevrsna škola kadrova. Jedan od najznačajnijih istraživača u tom inspektoratu bio je M a 1 b o h a n , koji je dao niz tehničkih uputa za pošumljavanje (1892. godine) na temelju vlastitih iskustava i iskustava iz Slovenskog primorja: Prvi je uočio značenje grmlja i prizemne vegetacije u pošuinljavanju i preporučio tzv. predzabranu (zabrana pašarenja na površinama predviđenim za pošumljavanje). a na strmim terenima terase. M a j n a r i ć (1891) u raspravi "Osvrt na kras Grobnika" daje studiju procesa degradacije i njegovih ekonomskih i fizičkih uvjeta. Znatan utjecaj na daljnji razvoj istraživanja početkom ovog stoljeća dao je B. Ko s o v i ć (1909) u svom radu "Pošumljavanje krasa", koji je udario temelje historiografiji šumarstva kraškog područja. Iz toga vremena spomenimo i ove istraživače vegetacije: Beck (1894), Hire (1915). Rossi (19131924), Adamovic (1910-1915). Normalno je da je znatan utjecaj na razvoj imalo osnivanje Šumarskog učilišta u Križevcima 1860. godi ne i izlaženje Šumarskog lista od 1877. godine, zatim osnivanje Šumarskog fakulteta u Zagrebu 1920. godine, u sklopu kojega je osnovan 1921. godine Zavod za šumske pokuse kao prvi zavod za šumarska znanstvena istraživanja u Hrvatskoj, koji izdaje znanstvenu ediciju "Glasnik za šumske pokuse". Do 1994. godine je tiskano 30 redovitih brojeva i 4 izvanredna.Osim toga rade i istraživači iz prakse, kao što su: Kauders, Premužić. Beltram, Oraš i drugi. Kauders prvi koristi radove vegetacijskih studija pri pošuinljavanju. Premužić uz ostalo propagira vjetrobrane pojase, koje i razrađuje, dok Beltram prvi realizira Premužićeve ideje. Od istraživača između dvaju svjetskih ratova najplodniji je bio J. B a I e n . On je ujedno i prvi doktor šumarskih znanosti koji je doktorirao na Šumarskom fakultetu u Zagrebu 1923. godine. Tema je bila iz šumarskih istraživanja u Sredozemlju. Napisao je mnoge rasprave u Šumarskom listu i drugim publikacijama. Tako u članku "Rad šumara na kršu" 1925. godine piše da šumar mora biti svestran te da mora v oditi uz pošumljavanje u druge poslove za koje se misli da su agronomski, npr. voćarstvo, te da samo pošumljavanje mora poprimiti dimenzije socijalnog pokreta. Godine 1929. J. Balc n objavljuje rad "Tematika zašumljavanja krša´, a 1931. knjigu "Naš goli krš" , u kojoj sveobuhvatno prikazuje sredozemne šume s njihovim problemima i načinom rješavanja. Svojim radovima "Prilog poznavanju naših mediteranskih šuma" 1935, "Drugi prilog poznavanju naših mediteranskih šuma" 1937. i "Treći prilog poznavanju naših mediteranskih šuma" 1939. Josip Balcn je dao originalna istraživanja rasta i prirasta stabala sredozemnih vrsta drveća. U tom vremenu objavljena su značajna vegetacijska i fitocenološka istraživanja, koja su ne samo osnova za sve daljnje radove, već udaraju temelje šumarskoj znanosti na kršu. Autori tih radova su 1. Horva t i Z. H o r v a t i ć. Dendrogeografska istraživanja obavljaju A. P e t ra č i ć i M. A n i ć . a svoje radove o dendroflori objavljuju u "Glasniku za šumske pokuse": "Zimzelene šume otoka Raba" (Petrači ć 1938), "Dendroflora otoka Brača" (A n i ć 1942) i "Dendroflora otoka Mljeta" (A n i ć 1946). Istraživačka djelatnost poslije 1945. Research after 1945. Intenzivan razvoj istraživačke djelatnosti poslije II. svjetskog rata počeo je osnivanjem dvaju instituta u sredozemnom području Hrvatske: Institut za šumarska i lovna istraživanja u Zagrebu sa stanicom u Rijeci, punktom na Rabu i punktom za smolarenje u Splitu.Institut je imao širok program ak |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1997 str. 33 <-- 33 --> PDF |
Š. Meštrović, M. Glavaš: ISTRAŽIVANJA SREDOZEMNOGA ŠUMARSKOG SUSTAVA... Šumarski list br. 1-2, CXX1 (1997), 29-34 tivnosti: vegetacijska istraživanja, izbor vrsta drveća za pošumljavanje, stočarstvo na kršu i dr. Osim već spomenutih istraživača u tim su istraživanjima sudjelovali J. Šafar,P. Ziani, Mučalo, Rupert i S.Bertović. Drugi institut bio je Institut za pošumljavanje i melioraciju krša u Splitu. Osnovan je 1948. godine, 1950. godine Institut je preuzela JAZU i osnovala Institut za eksperimentalno šumarstvo sa stanicama u Splitu, Rijeci i Trstenu. Tom reorganizacijom Institut dobiva sasvim određeni program usmjeren na istraživanja regresije i progresije šuma na kršu, tehniku i gustoću sadnje, prirodno pomlađivanje i drugo. U realizaciji programa sudjelovali su: A. Horvat, Z. Gračanin, D. Jedlowski, Ž. Vrdoljak,V. Pleše, Jovančević, Z. Pelcer, O. Piškorić, N. Marinković, M. Simeunović . Institut je izdao dva broja publikacije "Anali za eksperimentalno šumarstvo" (1955. i 1957), s vrlo značajnim radovima, posebno o progresiji i regresiji vegetacije. Institut djeluje do sredine 1957. godine, kada se Centar instituta za eksperimentalno šumarstvo u Zagrebu ukida, a stanice u Splitu i Rijeci pripadaju Institutu za šumarska i lovna istraživanja u Zagrebu, a arboretum Trsteno postaje objekt JAZU. Godine 1962. stanica u Splitu pripaja se Institutu za jadranske kulture kao odjel za melioraciju krša. Taj ogranak Instituta za jadranske kulture obavlja određena vrlo mala po opsegu, ali značajna istraživanja iz šumarske melioracije krša. U vremenu od godine 1957. do 1975. samo mali broj entuzijasta (D. Jedlowski, V. Topic, Ž. Vrdolj ak, Š. Meštrović) radi na istraživačkoj djelatnosti hrvatskog dijela Sredozemlja. Tek pojačanim djelovanjem SlZ-a za znanstveni rad šumarstva i prvim jedinstvenim programom znanstvenog rada na razini Hrvatske, intenziviraju se istraživanja na tom području. Većem angažmanu Šumarskog fakulteta u istraživanjima pomoglo je osnivanje Zavoda za šumarska istraživanja Šumarskog fakulteta u Zagrebu 1958. godine. Jedinstvenim programom znanstvenog rada u Hrvatskoj, koji su sa SIZ-om znanosti zajednički dogovorili Institut za istraživanja u šumarstvu i Zavod za šumarska istraživanja Šumarskog fakulteta u Zagrebu, prihvaćen je u projektu "Čovjek i biosfera" zadatak "Ekološki učinci različitog korištenja tla i gospodarske prakse umjerenih i mediteranskih šumskih područja". Voditelj zadatka D. Kl epac okupio je grupu istraživača na Šumarskom fakultetu u Zagrebu koji su radili 10 godina na različitim problemima sredozemnih šuma, i to: M. Androić, Š. Meštrović, A. Tomašević, A.Vranković,Đ. Rauš,S.Matić,B.Prpić. Rezultat istraživanja je znatan broj radova tiskan u "Glasniku za šumske pokuse" i drugim časopisima. Među radovima je i rad o utjecaju vegetacije na one čišćenja zraka. To je prvo istraživanje takve vrste u Hrvatskoj . Godine 1981. prihvaćenje novi srednjoročni plan znanstvenog rada, u kojemu se izdvaja poseban projekt "Istraživanja šuma na kršu SR Hrvatske". Projekt vodi Š. Meštrović , a na razradi programa rade istraživači Šumarskog fakulteta u Zagrebu i Šumarskog instituta u Jastrebarskom: A. Tomašević, A. Vranko vić, S. Matić, Đ. Rauš, B. Prpić, J. Martinović, Z. Kovačević,D. Cestar, K. Bezak i drugi. Cilj istraživanja u razdoblju od 1981. do 1985. godine bio je: - definirati najpovoljnije gospodarske oblike u sredozemnim šumama s obzirom na višestruke koristi od šume, - utvrđivanje najpovoljnijeg načina biološke melioracije devastiranih i degradiranih mediteranskih i submediteranskih terena, - uloga šuma u zaštiti tla od erozije, - ekološko-gospodarska klasifikacija šumskih površina na kršu, - abiotski utjecaji i nešumsko gospodarski zahvati u šumama na kršu. Osim toga određene probleme vezane izravno uz privredne organizacije rješavali su istraživači Instituta za jadranske kulture i melioraciju krša u Splitu pod vodstvom V T o p i ć a. Zaštitu šuma istraživali su istraživači: M. Andro ić, M. Harapin, M. Halambek i M. Glavaš, a rezultati istraživanja su objavljeni u mnogim njihovim radovima. Godine 1986. program za iduće 5-godišnje razdoblje je dopunjen dvama zadacima. Jedan je određivanje fitogeografskih cjelina sredozemnoga dijela krša, koji je vodio I. Trinaj stić, te oplemenjivanje mediteranskih i submediteranskih borova na kojem rade M. Vi daković i A. Krstinić. Iz tog razdoblja znanstvonoi-straživačke djelatnosti objavljenje znatan broj radova. Prema podacima koje smo imali, analizirali smo objavljene radove od 1976. do 1990. godine i to za svako petogodišnje razdoblje i ukupno. Posebno prikazujemo radove koje su napisali djelatnici Šumarskog fakulteta u Zagrebu sa svojim suradnicima, djelatnici šumarskog instituta u Jastrebarskom sa svojim suradnicima i djelatnici Instituta za jadranske kulture u Splitu sa svojim suradnicima (tablice 1 i 2). Vjerojatno postoji i veći broj radova koji su objavljeni na drugim mjestima, a stoje nama nepoznato. Iz tablice 3. čitamo da na jedan objavljeni rad otpada 1 do 4 autora i da je jedan autor objavio većinu radova (129 ili 63%). Smatramo da bi u budućnosti trebalo više raditi timski. |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1997 str. 34 <-- 34 --> PDF |
S. Mesti-as: ISTRAŽIVANJA SRhDOZHMNOGA ŠUMARSKOG SUSTAVA.. Šumarski liši br. . ( XXI( 10´)7), 20-34 Na kraju valja istaknuti da su posljednjih desetak Iz tablice 1. vidljivo je da su u 15 godina objavljena godina na Šumarskom fakultetu u Zagrebu doktorirala 202 rada. U prvom razdoblju objavljeno je 63, u drugo4 znanstvenika, magistrirala također 4 znanstvenika, m 64, a u trećemu 75 radova, što prosječno iznosi 66 rakoji su svoje radove izradili na ovom području. Isto tadova u svakom razdoblju. Prosječno se godišnje objavko je značajno da se i danas radi na dva doktorata i neljivalo 13 radova, od toga Šumarski fakultet 8, Šumarkoliko magisterija iz područja naših primorskih šuma. ski institut 3. a Institut za jadranske kulture 2 rada. Broj objavljenih radova po područjima The number of published papers per field Tablica 1. Broj objavljenih radova 1976-1980. 1981-1985. 1986-1990. Ukupno Područje Šum. Šum Institut Šum Šum Institut Šum Šum Institut Šum Šum Institut fak. inst. za jad. fak. inst. za jad. fak. inst. za jad. fak. inst. za jadr. Ukupno .last. kulture .last. kulture .last. kulture .last. kulture Floravegetacija 13 3 0 16 i 0 17 ~t 0 46 7 0 53 Uzgajanje i 0 5 6 -> 0 4 i 5 17 6 10 "1 T 5J Zaštita 5 8 0 T, 5 1 11 -> 1 19 15 *) 36 Uređivanje 1 0 3 1 1 12 4 1 6 2 18 26 Pedologija i 6 0 4 6 0 0 5 0 6 17 0 23 Genetika 1 0 0 1 0 0 i 0 0 5 0 0 5 Ekologija i 0 0 ") 0 0 1 0 0 5 0 0 5 Ostalo 5 0 ~> ") 0 0 13 1 0 18 1 i 21 UKUPNO 34 19 10 35 16 13 53 13 9 122 48 32 202 Najviše radova odnosi se na florno-vegetacijska is- stupljena samo jedna disciplina, nego mogu biti u istom traživanja, zatim na zaštitu, uzgajanje, uređivanje i pe- radu i dvije ili više disciplina. dologiju. Ovdje treba napomenuti da su radovi dosta Mi smo rad stavili u onu kategoriju kojoj je po grubo kategorizirani, jer u jednom radu nije uvijek za- sadržaju najviše pripadao. Broj istraživača The number of researchers Tablica Djelatnici Broj istraživača 1976-1980. 1981-1985. 1986-1990. Šumarski fakultet u Zagrebu 19 22 25 Šumarski institut u Jastrebarskom 14 15 17 Institut za jadranske kulture u Splitu 4 8 6 Ukupno 37 45 48 Izovetablice vidimo da na području mediteranskih i doblja. 1 istraživač radi u dva razdoblja, a 10 ih radi u submediteranskih šuma stalno radi oko 40 istraživača. jednom razdoblju. Utvrdili smo da je iz Instituta za jadranske kulture Iz Šumarskog instituta radilo je ukupno 29 istraživaradilo 13 istraživača, i to 2 istraživača rade u sva tri raz- ča. U sva tri razdoblja radilo je 7 istraživača, u dva raz |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1997 str. 35 <-- 35 --> PDF |
S. Meštrović, M. Glavaš: ISTRAŽIVANJA SREDOZEMNOGA ŠUMARSKOG SUSTAVA... Šumarski list br. 1-2, CXX1 (1997), 29-34 doblja radila su 3 istraživača, a 19 ih je radilo u pojedi- sva tri razdoblja stalno je prisutno 10 istraživača, u dva nom razdoblju. razdoblja radila su 3 istraživača, a u po jednom razdo- Sa Šumarskog fakulteta radila su 43 istraživača. U biju radiloje 30 istraživača. Broj objavljenih radova po autorima The number of published papers per author Tablica 3. Broj radova Razdo1 autor 2 autora 3 autora 4 autora Ukupno Sveublje kupno Šum. Šum. Institut Šum. Šum. Institut Šum. Šum. Institut Šum. Šum. Institut Šum. Šum. Institut fak. inst. za jad. fak. inst. za jad. fak. inst.za jad. fak. inst. zajad. fak. inst. za jad. Jast. kulture Jast. kulture Jast.kulture Jast. kulture Jast. kulture 19761980. 28 10 7 7 4 3 2 4 0 0 1 0 37 19 10 66 19811986. 25 11 0 6 3 8 2 1 5 1 1 0 34 16 13 63 19861990. 39 5 4 9 2 5 2 4 0 1 2 0 51 13 9 73 Ukupno 92 26 11 22 9 16 6 9 5 2 4 0 122 48 32 202 Istraživačka djela tost u samostalnoj Programom su posebno predviđena i istraživanja na Republici Hrvatskoj - Research activities in temu: the independent Republic of Croatia - sporedni proizvodi šuma i šumskog zemljišta, Istraživanja su nastavljena i po programu za razdob- utvrđivanje ekoloških, gospodarskih i ekonomlje odl991 do 1995. godine, s time daje prema jedinskih promjena u uvjetima ograničene mogućnosti stvenom programu šumarskih istraživanja u Hrvatskoj gospodarenja šumama na kršu, prihvaćen potprojekt D s naslovom: "Istraživanja u po - melioracijski zahvati za obnovu šumske vegetadručju Mediterana". Koordinator istraživanja je i dalje cije na opožarenim površinama mediteranskih S. Meštrović, a nositelji su kao i prije Zavod za isšuma, te traživanja u šumarstvu Šumarskog fakulteta u Zagrebu i Šumarski institut u Jastrebarskom, s time da se u pro- vegetacijsko-uzgojno-uređajna istraživanja me- gram uključio i V. Topić iz Instituta za jadranske kulture dunčevih šuma u Istri. i melioraciju krša u Splitu, kao voditelj radova na erozi Na tim istraživanjima rade: Š. Meštrović, S. ji i zaštiti tla te sporednim proizvodima šuma i šumskog Matić,Đ. Rauš, A. Tomašević,Đ.Kovačić,V. zemljišta (paša). Topić, I. Trinajstić, Ž. Španjol i J. Bilan- Dosad je obrađivana ova problematika: džij a sa suradnicima iz znanstvenih institucija i iz - gospodarenje i planiranje u šumama Mediterana, operative. - metode obnove i njege prirodnih sastojina u šumPotrebno je napomenuti da po projektu zaštite šuma skim kulturama, u Hrvatskoj na radovima u mediteranskom području - biološke melioracije degradiranih i devastiranih rade ovi istraživači: B. Hrašovec , M. Harapin , D. terena, Diminić. - erozija i zaštita tla, Sva su istraživanja u uskoj suradnji sa šumarskom - istraživanje i analiza užih fitogeografskih cjelina. privredom i znanstvenim institucijama. |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1997 str. 36 <-- 36 --> PDF |
Š. Meštrović. M. Glavaš: ISTRAŽIVANJA SREDOZEMNOGA ŠUMARSKOG SUSTAVA.. Šumarski list br. 1 2, CXXI (1997). 29-34 LITERATURA J cd low ski, D., 1957: Krš Hrvatske-Naučno istraži- Rauš, Đ., & Vukel ić, J., 1992: Bibliografija radova vački rad na kršu. Šumarsko društvo NR Hrvat- istraživača Zavoda za istraživanja u šumarstvu ske, Zagreb, str. 277-283. Šumarskog fakulteta u Zagrebu za razdoblje Jedlowski,D. , 1975: Venecija i šumarstvo Dalmaci- 1986-1990, Glasnik za šumske pokuse, knjiga je od 15. do 18. vijeka (doktorska disertacija), 28 z&meb str ´´79-316 Split. ´ S ´ ,„_., v Institut za jadranske kulture i melioraciju krša: Kauders . A., 1958: Šumarska bibliografija (1946-„ ., " ,. tnn. m«, x , , „. v , °. : .-, Kronika, Split. 1994. r 1955), Šumarsko društvo. Zagreb, str. 1 -436. R a u š, Đ., & V u k e 1 i ć,.!., 1984: Bibliografija radova Šumarska bibliografija (1846-1946), DIT Hristraživača Zavoda za istraživanja u šumarstvu vatske, Zagreb, 1947. str. 1-363. Šumarskog fakulteta u Zagrebu za razdoblje Šumarski institut Jastrebarsko: 1945-1985, Ja1976- 1980, Glasnik za šumske pokuse, posebno strebarsko 1985 izdanje 1. Zagreb. Šumarski institut Jastrebarsko. Šumarski fakultet Rauš. Đ., & Vukel ić,.I., 1986: Bibliografija radova „ , ...„,. iT „ „ „ „ . . „ . „ „ , v. . j Zagrebi.IP Hrvatske sume : Završni lzviestai o istraživača Zavoda za istraživanja u šumarstvu . . č,,„™-,i .„ ?A u * 7 u A u\- izvršenom radu na programu znanstveno-istraži- Sumarskog takultcta u Zagrebu za razdoblje Y fc vačko§ rada za 1981-1985, Glasnik za šumske pokuse, posebno razdoblje 1986-1990. Zagreb i izdanje 2. Zagreb. Jastrebarsko, 1991. Summary: The first regulations on forest menagement in Croatia were found in the statutes of coastal towns as earlv as the 13th century. The regulations on compulcory afforestation are contained in the legal acts from the 14th centurv and later. The first afforestation activities date from 1805, and the first research was conducted by Visiani in 1825, and described in his book "Flora Dalmaliea ". The karst area of the Croatian Littoral was explored in detailed by ./. Wessely, and the results were published in his book "Karst in the Croatian Krajina and how to save it" in 1879. Organized research on the karst afforestation began with the foundation of the Afforestation Inspectorate in Senf in 1878. These activities resulted in the afforestation of Senjska Draga and other littoral parts of Croatia. A number of researchers were actively involved in the problems of forestry in the Mediterranean in the first half of the 20th century. The problems detected there led to the foundation of the Institute for karst afforestation and melioration in Split in 1948, which was reorganized intio the Department of karst melioration at the Institute for Adriatic Culture in Split in 1962. Since 1975, research activities have been carried out through the Faculty of Forestry in Zagreb, the Forestry Institute in Jastrebarsko and the Institute for Adriatic Culture, Department of forest melioration in Split. The number of papers published in various fields, the number of researchers and the number of papers per authors are presented in Tables 1, 2 and 3. |