DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/1997 str. 31     <-- 31 -->        PDF

PREGLHDNI ČLANCI-REVIEWS Šumarski list br. 1-2, CXXI (1997). 29-34
UDK 630* 689.001


ISTRAŽIVANJA SREDOZEMNOGA ŠUMARSKOG SUSTAVA


U REPUBLICI HRVATSKOJ


RESEARCH INTO THE MEDITERRANEAN FOREST SYSTEM


IN THE REPUBLIC OF CROATIA


Šime MEŠTROVIĆ* i Milan GLAVAŠ**


Prve propise o gospodarenju šumama u Hrvatskoj nalazimo u statutima
sredozemnih gradova. Oni su se temeljili na iskustvu žitelja, na njihovim opažanjima
i potrebama. I uz sve napore da se propisima zaustavi obešumljenje,
uspjeh je izostao. Bilo je potrebno uz zaštitu prirodnih šuma prići i podizanju
vegetacije na obešumljenim površinama. To je zaokupilo stručnjake da otpočnu
istraživanje postojeće vegetacije te izučavanje metoda i načina pošumljavanja
ogoljelih površina. Ta dva problema, uz onaj kako gospodariti prirodnim
šumama a kako umjetno podignutima, zaokupljaju šumarske stručnjake i
danas a bit će zanimljiva i za mnoge generacije u budućnosti. Težnja za boljim,
bržim, učinkovitijim vuče naprijed i stvara nove vrijednosti. Osnivanje Instituta
za pošumljavanje krša u Senju 1878. godine bio je početak organizirane istraživačke
djelatnosti u Hrvatskoj. Ovim radom želimo prikazati istraživačke
djelatnosti, značajnije autore, njihova postignuća te smjer daljih istraživanja.


UVOD - Introduction


Propise o gospodarskim aktivnostima u šumama na Prvi su radovi bili radovi pojedinaca, a s obzirom na
kršu nalazimo u statutima primorskih gradova još od uvjete rada te transportne mogućnosti bili su dugotraj


XIII. stoljeća. Propisi o obveznim pošumljavanjima nani,
ali zavidno sustavni.
laze se u zakonskim odredbama iz XIV. stoljeća i poslije.
Počeci istraživačke djelatnosti


Prvi zakonski propisi o zabrani sječa šuma, zabrani
ispaše, loženja vatre, zabrani skidanja kore s borova za The beginnings of research activities
bojenje mreža i drugi, temeljeni su na iskustvu ljudi


Sve veća potreba za sanacijom i melioracijom tla,
praktičara. Također i prva pošumljavanja, pa i ona iz


posebno zbog zaštite od erozije, primorava stručnjake
1805. godine za vrijeme Napoleonove Ilirije pod guver


empiričare na zajedništvo u traženju najboljih i učinkonerom
V. Dandolom, rađena su bez opažanja koja bi


vitijih putova i metoda rada. Tako se razvila istraživaimala
istraživački karakter.


čka djelatnost.
Ta prva usmjerena pošumljavanja većih površina na


Najranija istraživanja flore obavio je Vi s i an i, kostvaranju
zelenog pokrova na obešumljenim površina


ji je svoja vegetacijska istraživanja počeo 1825, a opima,
upućuju prirodoslovce na sustavna istraživanja ve


sao ih u knjizi "Flora Dalmatica". Prvi dio objavljenje
getacije, a zatim i na opisivanje metoda i načina pošum1842,
drugi dio 1847, a treći dio 1852. godine. Prva poljavanja.
šumljavanja o kojima postoje literaturni podaci i koja
se mogu smatrati pokusima, zabilježena su 1842. godi


* Prof. dr. se. Šime Meštrović,Šumarski fakultet Zagreb
** Prof. dr. se. Milan Glavaš, Šumarski fakultet Zagreb ne u Istri. Tada je prvi puta primijenjena metoda sadnje