DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1997 str. 18 <-- 18 --> PDF |
S. Meštrović: K.RETANJK DR\"MH ZALIHA I PRIRASTA U PARK-ŠUMI MARJAN Prirast i produkcija - Increment and production Pri izradi u redaj ne osnove 1970. godine prirast nije utvrđivan mjerenjem. Podaci o tečajnom godišnjem prirastu dobivenome 1990. godine mjerenjem i primjenom metode "Tablice postotka prirasta" iznose: zaalepskibor 422 m3 ili 2.52 mv´ha za čempres 28 m3 ili 0,1 7 m-Vha Ukupno 450 m3 ili 2,69 rnVha Prirast možemo obračunati i kontrolnom metodom iz razlike zaliha dvaju uzastopnih mjerenja pa dobivamo prosječno po hektaru: V|970 - V1952 =107 - 45 = 61 nv za 18 godina, odnosno 3,39 m-Vha godišnje. Kako u tom vremenu nije sječeno ili je sječeno vrlo malo, prirast je bio jednak produkciji. Za razdoblje od 1970 do 1990. godine dobivamo: V1990. -V,970 = 142 - 107 = 35 nv za 20 godina, odnosno 1,75 mVha godišnje. ZAKLJUČAK - Ukupna površina poluotoka Marjan (kod Splita) iznosi 300,20 ha. Od ukupne površine, šuma alepskoga bora (Pinus halepensis Mili.) zauzima 1 73.53 ha a podignuta je sadnjom sadnica u vremenu od 1852. do 1936. godine na degradiranom i vrlo kamenitom tlu. Prvo uređivanje za šumu Marjan obavljeno je 195 1. do 1955. godine, ali se iz propisa toga elaborata provodilo samo čuvanje šuma. Godine 1970. obavljeno je novo uređivanje i izrađena uređajna osnova u kojoj su bile propisane smjernice za transformaciju šume i drugi potrebni zahvati. Pored velike aktivnosti na čuvanju šuma Iz podataka o broju stabala dobivamo da je za to razdoblje posječeno 37 185 stabala. Prema evidenciji Javnog poduzeća "Parkovi i nasadi", koje gospodari parkšumom Marjan, posječeno je oko 30 000 stabala, što odgovara prema našem obračunu. Iz podataka o broju stabala i drvnoj zalihi u najzastupljenijem IV. dobnom razredu proizlazi da je drvna zaliha srednjeg plošnog stabla od 21,0 cm iznosila 0.18 m3. To znači daje ukupno posječeno oko 5 400 m; odnosno prosječno 33 nv po hektaru. Iz toga proizlazi da bi za 20 godina (od 1970. do 1990) ukupna produkcija godišnje po hektaru iznosila 35 + 33 = 68 m3- odnosno 3,40 mVha godišnje. Dobili smo gotovo istovjetan podatak onomu iz razdoblja od 1952 do 1970. godine. Prema tomu možemo zaključiti da šuma alepskoga bora (Pinus halepensis Mili.) na Marjanu prosječno godišnje producira 3,3 nv drvne zalihe po hektaru i da se samoobnavlja u smjeru reinstalacije autoktone vegetacije. CONCLUSION vršili su se i šumsko-uzgojni zahvati u pravcu reinstalacije autoktone vegetacije, i u tome su postignuti inicijalni, ali značajni rezultati. Mjerenja šuma u jesen 1989. godine u usporedbi s onima iz 1970. godine pokazala su da šuma alepakog bora producira godišnje prosječno oko 3,3 m3 po hektaru. Pored toga pokazuje i veliku vitalnost u pravcu samoobnove te reinstalacije autoktone vegetacije tj. šume crnike (Orno-Quercetum ilicis Br.BL). Prosječna produkcija i u vremenu od 1952. do 1970. godine iznosila je 3.3 nv po hektaru. LITERATURA Bura , D., (1959): Gospodarska jedinica Marjan - Opis stanja 1955.. Split. str. 1-42. Klepac . D., et ali (1970): Uređajna osnova za park šumu Marjan, Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, str. 1-183. Klepac . D.,( 1963).: Rast i prirast šumskih vrsta drveća i sastojina, Zagreb. Nakladni zavod "Znanje" str. 1 -299. M a t k o v i ć, P., (i 959): Vegetacija Marjana, Split. str. 1- 138 Meštrović , Š., (1991): Osnova gospodarenja za područje posebne namjene Park šume Marjan, Mi nistarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva, Zagreb, str. 1 -120. Meštrović , Š., (1980): Utjecaj borovih kultura na čistoću zraka u Kliško-Solinskom bazenu, doktorska dizertacija. Glasnik za šumske pokuse broj 20, Zagreb, str.232-297. M ešt rov i ć. Š., (1977): Značaj šumskih kultura u primorskom području krša, Zagreb, Šumarski list 89, str. 382-385. Meštrović , Š., (1986): Šume Mediteranskog područja: Simpozij na Rabu 1985. Glasnik za šumske pokuse, posebno izdanje broj 2. str. 161-168. Zagreb. |