DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1997 str. 17 <-- 17 --> PDF |
Š. Meštrović: KRETANJE DRVNIH ZALIHA I PRIRASTA U PARK-ŠUMI MARJAN Šumarski list br. 1-2. CXXI (1997), 13-17 Tijekom 20 godina broj stabala je smanjen za 37.185, odnosno za oko 200 stabala po ha ili godišnje prosječno 10 stabala po hektaru. Naravno daje najveće smanjenje nastalo u mladim sastojinama bilo prirodnim izlučivanjem ili intervencijama, posebno posljednjih desetak godina. Iz podataka je vidljivo daje broj crnogoričnih stabala mnogo manji, smanjen za približno 1/3, dok je broj bjelogoričnih stabala veći i povećan na oko jedno stablo po ha. Ako bi se tim podacima pridodao udio bjelogorice u donjoj etaži, onoj ispod taksacijske granice, vidio bi se nagli pridolazak autoktone vegetacije s crnikom i crnim jasenom, pa i meduncem. Stanje drvnih zaliha - The state of growing stock Glede podatka iz 1952. godine o ukupnoj drvnoj zalihi od 7 660 m1 te podatke izmjera iz 1970. i 1990. godine po vrstama drveća, možemo predočiti stanje drvnih zaliha po vrstama drveća (tablica 3). Zapažamo vrlo značajna pomicanja, ukupni prirast drvne zalihe za prvih 18 godina iznosio je 10 224 m´, dok je za idućih 20 godina prirast bio 4 911 m\ i to uglavnom alepskoga bora i čempresa. Zaliha pinije i cedra se smanjila, a pojavila se autoktona vegetacija (crnika, medunac i crni jasen). Tablica 3.-Table 3 Godina Površina Drvna zaliha po vrstama drveća u m3 mjerenja ha Alepski Čempres Pinija Crnika Cedar Jasen Svega bor Crni bor Medunac 1970. 167,64 16581 1 168 119 1,1 14 -17 883 1,00 99 7 0,7 107 1990. 161,07 21354 1 383 35 8 5 9 22 794 1,00 132 9 0,2 141 Razlika po ha 33 2 -0,5 --+35 Ukupno povećanje drvne zalihe za 20 godina iznosi prosječno 35 mVha odnosno 1,75 mVha godišnje. Godina I 1I I [I mjerenja ha ha m1 ha m3 1970. 2,10 18,36 2019 106,71 11460 poha 110 107 1990. 1,27 18,00 2 442 poha 136 U 1970-toj godini prosječna drvna zaliha iznosila je 107 mVha dok je 1990. godina ona bila 143 mVha. Za primijetiti je daje po dobnim razredima prosječna drvna zaliha bila gotovo jednaka za svako vrijeme izmjere. Površine dobnih razreda su neznatno različite od očeki Posebno interesantne podatke dobivamo promatrajući kretanje ukupne drvne zalihe po dobnim razredima (tablica 4.) od po 20 godina. Tablica 4. Table 4 Dobni razredi rV \1 UKU PNO ha m< ha m3 ha m´ 40,47 4 405 167,64 17 883 109 " : 107 98,80 13 954 43,00 6 398 159,8 22 794 141 149 143 vanog i to uslijed nove sastojinske podjele izvršene u 1990-toj godini. Neke manje sastojine su pripojene većim cjelinama pa su time negdje pripale višem ili nižem dobnom razredu. |