DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1997 str. 16 <-- 16 --> PDF |
Š. Meštrović: KRETANJE DRVNIH ZALIHA I PRIRASTA U PARK-ŠUMI MARJAN Šumarski list br. 1 2, CXXI (1997), 13-17 Šuma alepskog bora {Pinus halepensis Mili.) - The forest of Aleppo pine (Pinus halepensis Mill.) Degradacija vegetacije i tla na poluotoku Marjan jom (Pinus pinea L.), crnim borom (Pinus nigra var. zaustavljena je osnivanjem crnogorične šume na povraustriaca Aseh.), himalajskim cedrom (Ceclrus deošinama gariga. Degradacija tla počela je tijekom XVII. clara Loud.) i libanonskim cedrom (Cedriis libani stoljeća poslije nestanka bjelogorične šume, nakon čeLows.). Kako je alepskim borom pošumljeno oko 93 % ga su kameni blokovi i gromade živog kamena prekrile površine, čempresom oko 5 %, a svim ostalim vrstama preko 70 % površine. U takvim uvjetima prva su po-oko 2 %, može se reći da je šuma na Marjanu mošumljivanja počela 1852. godine na poticaj splitskoga nokultura alepskoga bora podignuta umjetnim putem naprednog "Poljoprivrednog društva" na židovskom na staništu crnikove šume (Orno-Quereetiun i/ieis groblju uz odobrenje njihove općine i pokrivanje trošHt. 1948). kova. Od pošumljivanja pa sve do 1970. godine, tj. do iz Tada je posijano sjeme uglavnom alepskoga bora. rade druge osnove gospodarenja, šuma alepskog bora Prvi su rezultati pokazali put kako se u takvim teškim bila je prepuštena prirodnom razvoju s time da su se sjeuvjetima može zaodjenuti zelenim pokrovom ogoljela kla samo suha stabla. Izostala je svaka njega sastojina istočna i sjeverna padina Marjana, pa je od 1884. godite oslobađanje crnike ili jasena koji su se počeli pojavne nastavljeno sustavno pošumljivanje i ostalih dijeloljivati. Tako su tek propisima osnove iz 1990. godine va. Organizaciju podizanja šuma vodilo je društvo predviđeni šumskouzgojni radovi na obnovi i transfor" Marjan", koje sve vrijeme do današnjih dana skrbi nad maciji, koji su se u početku dosta oprezno provodili, a tim nadaleko poznatim i opjevanim poluotokom. tek posljednjih desetak godina većega su intenziteta, pa elementi autoktone vegetacije više dolaze do izražaja. Sadilo se u škrapama među blokovima kamena, vrlo često u zemlju koja je donesena. Na mnogim mjestima Napredni intelektualci Splita s kraja prošloga i početsadnja se ponavljala sve dok se nije postigao željeni uska ovoga stoljeća, predvođeni prof. Jurom Kolombrapjeh. Ujedno sadno mjesto sadilo se kadšto i po dvije ili tovićem, don Jakovom Grupkovićem, dr. .lakšom Raviše sadnica sa željom da se što prije postigne željeni čićem i drugima, imali su osnovni cilj zazeleniti Marjan, cilj - zeleni pokrov Marjana. Taj je cilj ostvaren poslije a postigli su mnogo više. Šuma na Marjanu ima ne50 godina sustavnoga rada. tako da je već 1936. godine procjenjive vrijednosti, i to u rekreativnoj, estetskoj, tupovršina od 168 ha bila pošumljena. Analizom dobi rističkoj, odgojnoj, obrazovnoj, zaštitnoj, socijalnoj, pri1970, godine utvrđeno je daje u vremenu do 1920.govrednoj, propagandnoj i drugim funkcijama. Vrijednosti dine pošumljeno 61,85 ha ili 37 %, od 1921. do 1930. te šume iz dana u dan rastu i zato je velika odgovornost godine 85,33 ha ili 5 1 %, a poslije 193 1. godine ostalih pred stručnjacima, a i cijelim društvom, kako šumu na 20,46 ha ili 12 %. Pošumljavalo se alepskim borom (PiMarjanu održati trajnom. Uredajna osnova iz 1970. gonus halepensis Mili), čempresom (Cupressus semper-dine i ona iz 1990. propisuju način obnove i transformavirens /..). brucijskim borom (Pinus brutia Ten.), pinicije, a na prevoditelju je da to i ostvari na terenu. Kretanje broja stabala po vrstama drveća - The number of trees per species Od sastavnih dijelova prve osnove gospodarenja iz zalihi koja je iznosila tada 7660 m1. 1952. godine dostupan nam je samo opis sastojina s poUsporedit ćemo stanje broja stabala po vrstama drdacima strukturnih elemenata po hektaru, ali ne i povrveća prema podacima iz 1970. (površina 167. 64 ha) i šine po odsjecima ni karta, pa ne možemo rekonstruirati 1990. (površina 161.07 ha) godine (tablica 2.). detaljne podatke, ali imamo podatke o ukupnoj drvnoj Tablica 2 Table 2 Godina Površina Broj stabala po vrstama drveća mjerenja ha Alepski Čempres Pinija Crnika Cedar Jasen Svega bor Crni bor Medunac 1970. 167.13 108 409 6 080 684 19 73 -115 265 1,00 647 36 4 0,6 688 1990. 161.25 73 636 4 122 101 116 30 75 78 080 1.00 457 26 0.6 0.9 0.5 485 Razlika po ha -190 -10 -3 +0.3 -0,5 -203 |