DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1997 str. 15 <-- 15 --> PDF |
IZVORNI I ZNANSTVENI ČLANCI - ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS Šumarski list br. 1-2, CXXI( 1997), 13-17 UDK 630* 612.001 KRETANJE DRVNIH ZALIHA I PRIRASTA U PARK-ŠUMI MARJAN GROWING STOCK AND INCREMENT IN THE MARJAN PARK-FOREST Šime MEŠTROVIĆ* Već u XII. stoljeću sjeverna strana poluotoka Marjan bio je općinskom šumom, u kojoj je u splitskom Statutu iz 1312. godine zabranjena bilo kakva sječa drva. Za prekršitelje su bile propisane kazne. U tom vremenu poluotok Marjan je bio prekriven bjelogoričnom šumom, koja je tijekom XV. i XVI. stoljeća potpuno nestala, pa Marjan postaje obešumljen i krševit, djelomično priveden poljoprivrednim kulturama. Prvi počeci obnove šuma na Marjanu zabilježeni su 1852., godine, a od 1884. godine sustavno se pošumljuje. Tako je sjeverna strana poluotoka Marjan od godine 1936. cijela, u površini od 174 ha, prekrivena šumom alepskog bora (Pinus halepensis Mili.). Od 1951. do 1955. godine izvršeno je prvo uređivanje šume na Marjanu. Godine 1970. obavljeno je novo uređivanje sa svim potrebnim radovima i izrađena uređajna osnova za šumu na poluotoku Marjan u površini od 174 ha. Godine 1989. provedena su nova mjerenja šume i izrađena nova osnova gospodarenja za cijelo područje park-šume Marjan u površini od 300 ha. U radu je prikazano kretanje strukturnih odnosa za šume alepskoga bora (Pinus halepensis Mili.) tijekom 38 godina. Ključne riječi: park-šuma, gospodarski razredi, drvna zaliha, produkcija UVOD - Introduction Poluotok Marjan sa Sustipanom proglašenje 1964. Ukupna površina park-šume danas iznosi 300,20 ha. godine posebno zaštićenim na temelju Zakona o zaštiti Cijela je površina prema namjeni i funkciji podijeljena prirode i uvršten u kategoriju park-šuma. na gospodarske razrede (tablica 1.). Tablica 1. - Table 1 Za ukupnu površinu izradili smo 1990. godine jedinstvenu osnovu gospodarenja u kojoj je naznačen cilj i PARK ŠUMA MARJAN način gopodarenja svakog od navedenih gospodarskih Zaštićeni objekt prirode od 1964. godine razreda. U ovoj raspravi detaljnije ću obraditi prvi i naj Gospodarski razredi Površina veći gospodarski (uređajni) razred šuma alepskog bora s ukupnom površinom od 173,53 ha, od čega je obraslo - šuma alepskog bora 173,53 ha šumom 167,13 ha, neobraslo neproizvodno 1,62 ha i - parkovi 57,60 ha neplodno 4,78 ha. Šuma alepskog bora pokriva uglav -javni gradski sadržaji 14, 90 ha nom sjevernu i istočnu stranu i čini jedan suvisli zeleni - botanički vrt i arboretum 30,47 ha pokrivač od mora do hrpta s najvišom kotom od 178 m - plaže 14,30 ha nmv. Taj je dio bio obuhvaćen prvom uređajnom osno- zoo vrt 9,40 ha vom iz 1959., koja je sadržavala podatke za stanje 1952. godine, i drugom uređajnom osnovom za park- UKUPNO: 300,20 ha šumu Marjan iz 1970. godine. * Prof. dr. se. Šime Meštrović, Šumarski fakultet Zagreb |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1997 str. 16 <-- 16 --> PDF |
Š. Meštrović: KRETANJE DRVNIH ZALIHA I PRIRASTA U PARK-ŠUMI MARJAN Šumarski list br. 1 2, CXXI (1997), 13-17 Šuma alepskog bora {Pinus halepensis Mili.) - The forest of Aleppo pine (Pinus halepensis Mill.) Degradacija vegetacije i tla na poluotoku Marjan jom (Pinus pinea L.), crnim borom (Pinus nigra var. zaustavljena je osnivanjem crnogorične šume na povraustriaca Aseh.), himalajskim cedrom (Ceclrus deošinama gariga. Degradacija tla počela je tijekom XVII. clara Loud.) i libanonskim cedrom (Cedriis libani stoljeća poslije nestanka bjelogorične šume, nakon čeLows.). Kako je alepskim borom pošumljeno oko 93 % ga su kameni blokovi i gromade živog kamena prekrile površine, čempresom oko 5 %, a svim ostalim vrstama preko 70 % površine. U takvim uvjetima prva su po-oko 2 %, može se reći da je šuma na Marjanu mošumljivanja počela 1852. godine na poticaj splitskoga nokultura alepskoga bora podignuta umjetnim putem naprednog "Poljoprivrednog društva" na židovskom na staništu crnikove šume (Orno-Quereetiun i/ieis groblju uz odobrenje njihove općine i pokrivanje trošHt. 1948). kova. Od pošumljivanja pa sve do 1970. godine, tj. do iz Tada je posijano sjeme uglavnom alepskoga bora. rade druge osnove gospodarenja, šuma alepskog bora Prvi su rezultati pokazali put kako se u takvim teškim bila je prepuštena prirodnom razvoju s time da su se sjeuvjetima može zaodjenuti zelenim pokrovom ogoljela kla samo suha stabla. Izostala je svaka njega sastojina istočna i sjeverna padina Marjana, pa je od 1884. godite oslobađanje crnike ili jasena koji su se počeli pojavne nastavljeno sustavno pošumljivanje i ostalih dijeloljivati. Tako su tek propisima osnove iz 1990. godine va. Organizaciju podizanja šuma vodilo je društvo predviđeni šumskouzgojni radovi na obnovi i transfor" Marjan", koje sve vrijeme do današnjih dana skrbi nad maciji, koji su se u početku dosta oprezno provodili, a tim nadaleko poznatim i opjevanim poluotokom. tek posljednjih desetak godina većega su intenziteta, pa elementi autoktone vegetacije više dolaze do izražaja. Sadilo se u škrapama među blokovima kamena, vrlo često u zemlju koja je donesena. Na mnogim mjestima Napredni intelektualci Splita s kraja prošloga i početsadnja se ponavljala sve dok se nije postigao željeni uska ovoga stoljeća, predvođeni prof. Jurom Kolombrapjeh. Ujedno sadno mjesto sadilo se kadšto i po dvije ili tovićem, don Jakovom Grupkovićem, dr. .lakšom Raviše sadnica sa željom da se što prije postigne željeni čićem i drugima, imali su osnovni cilj zazeleniti Marjan, cilj - zeleni pokrov Marjana. Taj je cilj ostvaren poslije a postigli su mnogo više. Šuma na Marjanu ima ne50 godina sustavnoga rada. tako da je već 1936. godine procjenjive vrijednosti, i to u rekreativnoj, estetskoj, tupovršina od 168 ha bila pošumljena. Analizom dobi rističkoj, odgojnoj, obrazovnoj, zaštitnoj, socijalnoj, pri1970, godine utvrđeno je daje u vremenu do 1920.govrednoj, propagandnoj i drugim funkcijama. Vrijednosti dine pošumljeno 61,85 ha ili 37 %, od 1921. do 1930. te šume iz dana u dan rastu i zato je velika odgovornost godine 85,33 ha ili 5 1 %, a poslije 193 1. godine ostalih pred stručnjacima, a i cijelim društvom, kako šumu na 20,46 ha ili 12 %. Pošumljavalo se alepskim borom (PiMarjanu održati trajnom. Uredajna osnova iz 1970. gonus halepensis Mili), čempresom (Cupressus semper-dine i ona iz 1990. propisuju način obnove i transformavirens /..). brucijskim borom (Pinus brutia Ten.), pinicije, a na prevoditelju je da to i ostvari na terenu. Kretanje broja stabala po vrstama drveća - The number of trees per species Od sastavnih dijelova prve osnove gospodarenja iz zalihi koja je iznosila tada 7660 m1. 1952. godine dostupan nam je samo opis sastojina s poUsporedit ćemo stanje broja stabala po vrstama drdacima strukturnih elemenata po hektaru, ali ne i povrveća prema podacima iz 1970. (površina 167. 64 ha) i šine po odsjecima ni karta, pa ne možemo rekonstruirati 1990. (površina 161.07 ha) godine (tablica 2.). detaljne podatke, ali imamo podatke o ukupnoj drvnoj Tablica 2 Table 2 Godina Površina Broj stabala po vrstama drveća mjerenja ha Alepski Čempres Pinija Crnika Cedar Jasen Svega bor Crni bor Medunac 1970. 167.13 108 409 6 080 684 19 73 -115 265 1,00 647 36 4 0,6 688 1990. 161.25 73 636 4 122 101 116 30 75 78 080 1.00 457 26 0.6 0.9 0.5 485 Razlika po ha -190 -10 -3 +0.3 -0,5 -203 |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1997 str. 17 <-- 17 --> PDF |
Š. Meštrović: KRETANJE DRVNIH ZALIHA I PRIRASTA U PARK-ŠUMI MARJAN Šumarski list br. 1-2. CXXI (1997), 13-17 Tijekom 20 godina broj stabala je smanjen za 37.185, odnosno za oko 200 stabala po ha ili godišnje prosječno 10 stabala po hektaru. Naravno daje najveće smanjenje nastalo u mladim sastojinama bilo prirodnim izlučivanjem ili intervencijama, posebno posljednjih desetak godina. Iz podataka je vidljivo daje broj crnogoričnih stabala mnogo manji, smanjen za približno 1/3, dok je broj bjelogoričnih stabala veći i povećan na oko jedno stablo po ha. Ako bi se tim podacima pridodao udio bjelogorice u donjoj etaži, onoj ispod taksacijske granice, vidio bi se nagli pridolazak autoktone vegetacije s crnikom i crnim jasenom, pa i meduncem. Stanje drvnih zaliha - The state of growing stock Glede podatka iz 1952. godine o ukupnoj drvnoj zalihi od 7 660 m1 te podatke izmjera iz 1970. i 1990. godine po vrstama drveća, možemo predočiti stanje drvnih zaliha po vrstama drveća (tablica 3). Zapažamo vrlo značajna pomicanja, ukupni prirast drvne zalihe za prvih 18 godina iznosio je 10 224 m´, dok je za idućih 20 godina prirast bio 4 911 m\ i to uglavnom alepskoga bora i čempresa. Zaliha pinije i cedra se smanjila, a pojavila se autoktona vegetacija (crnika, medunac i crni jasen). Tablica 3.-Table 3 Godina Površina Drvna zaliha po vrstama drveća u m3 mjerenja ha Alepski Čempres Pinija Crnika Cedar Jasen Svega bor Crni bor Medunac 1970. 167,64 16581 1 168 119 1,1 14 -17 883 1,00 99 7 0,7 107 1990. 161,07 21354 1 383 35 8 5 9 22 794 1,00 132 9 0,2 141 Razlika po ha 33 2 -0,5 --+35 Ukupno povećanje drvne zalihe za 20 godina iznosi prosječno 35 mVha odnosno 1,75 mVha godišnje. Godina I 1I I [I mjerenja ha ha m1 ha m3 1970. 2,10 18,36 2019 106,71 11460 poha 110 107 1990. 1,27 18,00 2 442 poha 136 U 1970-toj godini prosječna drvna zaliha iznosila je 107 mVha dok je 1990. godina ona bila 143 mVha. Za primijetiti je daje po dobnim razredima prosječna drvna zaliha bila gotovo jednaka za svako vrijeme izmjere. Površine dobnih razreda su neznatno različite od očeki Posebno interesantne podatke dobivamo promatrajući kretanje ukupne drvne zalihe po dobnim razredima (tablica 4.) od po 20 godina. Tablica 4. Table 4 Dobni razredi rV \1 UKU PNO ha m< ha m3 ha m´ 40,47 4 405 167,64 17 883 109 " : 107 98,80 13 954 43,00 6 398 159,8 22 794 141 149 143 vanog i to uslijed nove sastojinske podjele izvršene u 1990-toj godini. Neke manje sastojine su pripojene većim cjelinama pa su time negdje pripale višem ili nižem dobnom razredu. |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1997 str. 18 <-- 18 --> PDF |
S. Meštrović: K.RETANJK DR\"MH ZALIHA I PRIRASTA U PARK-ŠUMI MARJAN Prirast i produkcija - Increment and production Pri izradi u redaj ne osnove 1970. godine prirast nije utvrđivan mjerenjem. Podaci o tečajnom godišnjem prirastu dobivenome 1990. godine mjerenjem i primjenom metode "Tablice postotka prirasta" iznose: zaalepskibor 422 m3 ili 2.52 mv´ha za čempres 28 m3 ili 0,1 7 m-Vha Ukupno 450 m3 ili 2,69 rnVha Prirast možemo obračunati i kontrolnom metodom iz razlike zaliha dvaju uzastopnih mjerenja pa dobivamo prosječno po hektaru: V|970 - V1952 =107 - 45 = 61 nv za 18 godina, odnosno 3,39 m-Vha godišnje. Kako u tom vremenu nije sječeno ili je sječeno vrlo malo, prirast je bio jednak produkciji. Za razdoblje od 1970 do 1990. godine dobivamo: V1990. -V,970 = 142 - 107 = 35 nv za 20 godina, odnosno 1,75 mVha godišnje. ZAKLJUČAK - Ukupna površina poluotoka Marjan (kod Splita) iznosi 300,20 ha. Od ukupne površine, šuma alepskoga bora (Pinus halepensis Mili.) zauzima 1 73.53 ha a podignuta je sadnjom sadnica u vremenu od 1852. do 1936. godine na degradiranom i vrlo kamenitom tlu. Prvo uređivanje za šumu Marjan obavljeno je 195 1. do 1955. godine, ali se iz propisa toga elaborata provodilo samo čuvanje šuma. Godine 1970. obavljeno je novo uređivanje i izrađena uređajna osnova u kojoj su bile propisane smjernice za transformaciju šume i drugi potrebni zahvati. Pored velike aktivnosti na čuvanju šuma Iz podataka o broju stabala dobivamo da je za to razdoblje posječeno 37 185 stabala. Prema evidenciji Javnog poduzeća "Parkovi i nasadi", koje gospodari parkšumom Marjan, posječeno je oko 30 000 stabala, što odgovara prema našem obračunu. Iz podataka o broju stabala i drvnoj zalihi u najzastupljenijem IV. dobnom razredu proizlazi da je drvna zaliha srednjeg plošnog stabla od 21,0 cm iznosila 0.18 m3. To znači daje ukupno posječeno oko 5 400 m; odnosno prosječno 33 nv po hektaru. Iz toga proizlazi da bi za 20 godina (od 1970. do 1990) ukupna produkcija godišnje po hektaru iznosila 35 + 33 = 68 m3- odnosno 3,40 mVha godišnje. Dobili smo gotovo istovjetan podatak onomu iz razdoblja od 1952 do 1970. godine. Prema tomu možemo zaključiti da šuma alepskoga bora (Pinus halepensis Mili.) na Marjanu prosječno godišnje producira 3,3 nv drvne zalihe po hektaru i da se samoobnavlja u smjeru reinstalacije autoktone vegetacije. CONCLUSION vršili su se i šumsko-uzgojni zahvati u pravcu reinstalacije autoktone vegetacije, i u tome su postignuti inicijalni, ali značajni rezultati. Mjerenja šuma u jesen 1989. godine u usporedbi s onima iz 1970. godine pokazala su da šuma alepakog bora producira godišnje prosječno oko 3,3 m3 po hektaru. Pored toga pokazuje i veliku vitalnost u pravcu samoobnove te reinstalacije autoktone vegetacije tj. šume crnike (Orno-Quercetum ilicis Br.BL). Prosječna produkcija i u vremenu od 1952. do 1970. godine iznosila je 3.3 nv po hektaru. LITERATURA Bura , D., (1959): Gospodarska jedinica Marjan - Opis stanja 1955.. Split. str. 1-42. Klepac . D., et ali (1970): Uređajna osnova za park šumu Marjan, Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, str. 1-183. Klepac . D.,( 1963).: Rast i prirast šumskih vrsta drveća i sastojina, Zagreb. Nakladni zavod "Znanje" str. 1 -299. M a t k o v i ć, P., (i 959): Vegetacija Marjana, Split. str. 1- 138 Meštrović , Š., (1991): Osnova gospodarenja za područje posebne namjene Park šume Marjan, Mi nistarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva, Zagreb, str. 1 -120. Meštrović , Š., (1980): Utjecaj borovih kultura na čistoću zraka u Kliško-Solinskom bazenu, doktorska dizertacija. Glasnik za šumske pokuse broj 20, Zagreb, str.232-297. M ešt rov i ć. Š., (1977): Značaj šumskih kultura u primorskom području krša, Zagreb, Šumarski list 89, str. 382-385. Meštrović , Š., (1986): Šume Mediteranskog područja: Simpozij na Rabu 1985. Glasnik za šumske pokuse, posebno izdanje broj 2. str. 161-168. Zagreb. |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1997 str. 19 <-- 19 --> PDF |
S. Meštrović: KRETANJE DRVNIH ZALIHA I PRIRASTA U PARK-ŠUMI MARJAN Šumarski list br. 1-2, CXXI (1997), 13-17 M g š tr o vi ć, Š., (1987): Uređivanje šuma s posebnom ke i društvena valorizacija otoka Mljeta, Pomena namjenom, Glasnik za šumske pokuse, posebno 4-10.rujna 1995. Ekološke monografije 6, Zaizdanjebroj 3, Zagreb str. 137-150. greb, str. 309-319. Meštrović, Š., (1995): Gospodarenje šumama Naći- Meštrović, Š.,G. Fabijanić, (1995): Priručnik za onalnog parka Mljet, Simpozij Prirodne značaj- uređivanje šuma, Zagreb, str. 1-416. Summary: The overall area of The Marjan penninsula (near Split) is 300,20 ha, Of the total area, 173.53 ha are covered with the forests of Aleppo pine (Pinus halepensis Mill.,), established by planting seedlings in The period between 1852 and 1936 on a degraded and highly rocky soil. The first management for The Marfan forest was carried out from 1951 to 1955; however, from the rules of the working plan only the rule concerning forest preservation was applied. In the year 1970 a new forest management plan was installed and the management basis was drawn up giving The guidelines for the transformation of the forest and other necessary steps. Apart from the activities aimed at preserving the, forest, silvicultural. works were undertaken with the aim to reinstate autochthonous vegetation, with very encouraging initial results. The measurements made in the forests in the autumn of 1989 compared to those carried out in 1970 showed that the forest of Aleppo pine produced on average about 3.3 m3 per hectare annually. It also showed highly vital trends towards selfregeneration and re-installation of autochthonous vegetation, that is, the forest of evergreen oak (Orno-Quercetum ilicis Br.Bl.,). The average production in the period between 1952 and 1970 was 3.3 m3 per hectare. Key wo rds: park forest,menagement klas, growing stock, production |