DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1997 str. 102 <-- 102 --> PDF |
GIS model i povezati ga s ostalim razinama, -izvršiti multivarijatnu analizu i korelaciju po svim slojevima i međusobnim višeslojnim preklapanjima te provesti statističku obradu dobivenih ovisnosti. Da bi se ostvarili postavljeni ciljevi istraživanja izabran je objekt istraživanja Nacionalni park Risnjak. Detaljno su obrazložene metode rada koje su potrebite za fotointerpretaciju aerofotosnimaka (delineacija, određivanje oštećenosti, izmjera sastojinskih veličina), digitalizaciju karata i izradu digitalnog modela terena. Pomoću preglednog i razumljivog dijagrama toka prikazan je tijek realizacije GIS - modela za NP Risnjak, koji se uspostavlja pomoću programskog paketa MODEL. To je osmišlje pripremljeno za osobno računalo pomoću kojeg se prikazuje uspostavljeni rasterski GIS - model od 30 slojeva za NP Risnjak te ostali rezultati istraživanja u obliku kolor karata, dijagrama i tablica rezultata statističke, multivarijatne-regresijske i parcijalne linearne korelacijske analize sastojinskih podataka u svezi s pojedinom vrstom drveća, odnosno strukturnim elementima i oštećenjima. Iscrpno je tablično i grafički obrazloženo testiranje razlika srednjih oštećenosti i indeksa oštećenosti između pojedinih biljnih zajednica za dominantne vrste drveća. Parcijalnim linearnim korelacijama ispitana je združenost između dendrometrijskih elemenata dobivenih terestričkom izmjerom i izmjerom na ICK aerosnimkama. Multivarijatnom-regresijskom ana lizom istraživan je odnos strukturnih elemenata s elementima reljefa. Svi ovi podaci prostorno su određeni (georeferencirani), te predstavljaju podlogu za izravno kartiranje u šumarstvu. Iskazano je dvanaest zaključaka s kojima su potvrđeni ciljevi istraživanja u smislu iznalaženja načina povezivanja svih podataka o terenu, dobivenih aerofotointerpretacijom u jedinstveni izvor informacija, te generiranje novih informacija kao podloga za planiranje u šumarstvu korišćenjem metoda geografskog informacijskog sustava. Ovako uspostavljeni GIS - model za NP Risnjak varijabilan je za unos novih i promjenu postojećih podataka, te tako omogućuje da šumarski stručnjaci, a također i ostali stručnjaci, mogu kompleksno proučavati i donositi pravovremene i valjane odluke glede upravljanja prostorom, tzv. decision support system. Ovakva istraživanja kartiranja i procjena sastojinskih parametara (koji su georeferencirani) u našim šumama predstavljaju nov pristup i imaju posebno značenje glede znanstvenog razvoja zagrebačke škole uređivanja šuma i šumarske fotogrametrije odnosno daljinskih istraživanja. Rezultati ovakvih istraživanja omogućit će nam brže i kvalitetnije komunikacije te razmjene podataka i rezultata sa svjetskom znanošću. U ovom radu korištene su moderne znanstvene metode istraživanja i alati iz znanstvenog područja daljinskih istraživanja, te je prikazana svrhovitost i potrebitost primjene aerofotosnimaka i računalne tehnologije prilikom planiranja uređivanja i gospodarenja te prognoziranja u šumarstvu a i šire. Posebno je potrebito iskazati da istraživanja dr. sci. Renate Pernar ukazuju na nove pristupe integralnom gospodarenju šumskim resursima i prostorom, što predstavlja znanstveni doprinos šumarskoj znanostipraksi. Smatramo da rezultati ovoga rada predstavljaju vrijedan doprinos šumarskoj znanosti a i šire, posebice znanstvenoj grani Uređivanje šuma i znanstvenom ogranku Šumarskoj fotogrametriji i fotointerpretaciji, odnosno Daljinskim istraživanjima u šumarstvu, te ih je potrebito praktično primijeniti i nastaviti daljnja istraživanja. Postignutim doktoratom znanosti kolegica mr. sci. Renata Pernar oplemenila je krug šumarskih znanstvenih poslenika Quod rarum, varum*, svojom jednostavnošću, iskrenošću i predanosti znanstvenom radu što je A evo rarissima nos tro simplicitas**, te joj zaželimo još puno osobnih i znanstvenih uspjeha. * Quod rarum, carum = Stoje rijetko drago je. ** Aevo rarissima nostro simplicitas = U naše doba vrlo je rijetka jednostavnost. P. Ovidius Naso: Ars amatoria. izv. prof. dr. sci. Nikola Lukić |