DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1997 str. 101 <-- 101 --> PDF |
RENATA PERNAR Na Sveučilištu u Zagrebu pri Šumarskom fakultetu 7. studenog 1996. godine uspješno je obranila doktorski rad mr. sci. Renata Pernar, dipl. inž. šumarstva pod naslovom "Primjena rezultata interpretacije aerosnimaka i geografskog informacijskog sustava za planiranje u šumarstvu", te stekla znanstveni stupanj doktora biotehničkih znanosti iz znanstvenog polja Šumarstvo, znanstvene grane Uređivanje šuma, znanstvenog ogranka Šumarska fotogrametrija. Životopis - Renata Fintić udata Pernar, rođena je 13. kolovoza 1965. godine u Zagrebu. Osnovnu školu i Obrazovni centar za kulturu i umjetnost pohađala je i završila u Zagrebu. Diplomirala je na Šumarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 1988. godine. Nakon diplome kao vrstan student ( prosjek ocjena 4.21) zaposlila se na Šumarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, pri Katedri za geodeziju i šumarsku fotogrametriju, gdje je i sada u zvanju znanstvenog novaka. Tijekom 1989. godine boravila je na studijskom boravku u Zavodu za aerofotogrametrijo pri Biotehniškom fakultetu u Ljubljani, Slovenija te u Remote Sensing Centru (TFO) u Budimpešti, Mađarska. Godine 1993. na Šumarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu stekla je stupanj magistra znanosti obranivši magistarski rad pod naslovom "Način i pouzdanost određivanja oštećenosti hrasta lužnjaka (Quercus robur L.) na ICK aerosnimkama". Tijekom svog stručnog i znanstvenog rada objavila je što samostalno, što u suradnji s drugim autorima ukupno 19 radova: od toga 6 znanstvenih, 4 stručna rada, 5 znanstvenih studija i 4 znanstveno-stručna rada iznesena na znanstvenim skupovima. Aktivno se služi njemačkimjezikom. Postupak odobrenja i ocjena disertacije - Na prijedlog Povjerenstva (Prof. dr. sci. Šime Meštrovića i izv. prof. dr. sci. Zvonimira Seletkovića) Fakultetsko vijeće Šumarskog fakulteta odobrilo je mr. sci. Renati Pernar temu za izradu disertacije, a za mentora imenovalo prof. dr. sci. Šimu Meštrovića. Po predaji dovršenog rada Vijeće je imenovalo Povjerenstvo za ocjenu rada u sastavu: izv. prof. dr. sci. Nikola Lukić, prof. dr. sci. Šime Meštrović, Šumarski fakultet i izv. prof. dr. sci. Teodor Fidler, Geodetski fakultet. Nakon pozitivne ocjene rada isto Povjerenstvo imenovano je za postupakjavne obrane doktorskog rada. Prikaz rada - Doktorski rad mr. sci. Renate Pernar je obima 156 (149 + VII) stranica, uključujući 20 tablica, 49 slika i 46 priloga (tablica rezultata interpretacije, rezultati izmjere sastojinskih veličina, izvadak iz baze podataka za NP "Risnjak" i podaci iz programa gospodarenja). U radu su prikazana 173 naslova citirane literature (98 stranih i 75 domaćih naslova). Doktorski rad podijeljen je u devet poglavlja: Uvod, Geografski informacijski sustav, Cilj istraživanja, Područje istraživanja, Metode rada, Rezultati istraživanja. Zaključak, Literatura i Prilozi. Sažetak rada - U današnje vrijeme u šumarstvu su od velike važnosti sveobuhvatne i kvalitetne informacije o stanju šuma koje se koriste za pravilno i uspješno gospodarenje šumama, osobito u današnjim uvjetima kad se od ovog dinamičnog sustava traži da ispuni ekološke, ekonomske, sociološke i kulturalne zahtjeve s osobitim osvrtom na primjenu interpretacije aerofotosnimaka i upotrebe GlS-a. Uspoređujući svjetske spoznaje s našim saznanjima o njihovom korištenju, možemo doći do zaključka daje hrvatska šumarska znanstvena misao pravilno postavila ciljeve daljnjih istraživanja glede kartiranja u šumarstvu primjenom metoda daljinskih istraživanja, jer takvim načinom pristupa problemu oslobađamo šumarskog stručnjaka rutinskih poslova i ostavljamo više vremena za promišljanje, te donošenje odluka pri planiranju i gospodarenju šumskim prostorom a i šire. Vrlo detaljno, jasno i razumljivo objašnjen je primarni i sekundarni obuhvat prostornih podataka. Zatim je objašnjen digitalni model reljefa (DMR) općenito, te način uređivanja podataka. Glede toga prikazan je dosadašnji razvoj daljinskih istraživanja, posebno interpretacija aerofotosnimaka i primjene metoda GlS-a u šumarstvu u Svijetu i kod nas, te razvoj i primjena digitalnog modela reljefa u šumarstvu. Ciljevi istraživanja bili su : -obraditi rezultate interpretacije ICK aerosnimaka, -izraditi tematske karte, digitalizirati postojeće karte koje koriste šumarski stručnjaci, -organizirati baze podataka, -uz ovako dobivene slojeve izvršiti korelaciju s tablicama atributnih podataka, kako bi se ostvarila veza između digitaliziranih podataka i relevantnih podataka, — izraditi digitalni model terena te na temelju njega izraditi nove slojeve, -ove novo dobivene sadržaje uklopiti u uspostavljeni |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1997 str. 102 <-- 102 --> PDF |
GIS model i povezati ga s ostalim razinama, -izvršiti multivarijatnu analizu i korelaciju po svim slojevima i međusobnim višeslojnim preklapanjima te provesti statističku obradu dobivenih ovisnosti. Da bi se ostvarili postavljeni ciljevi istraživanja izabran je objekt istraživanja Nacionalni park Risnjak. Detaljno su obrazložene metode rada koje su potrebite za fotointerpretaciju aerofotosnimaka (delineacija, određivanje oštećenosti, izmjera sastojinskih veličina), digitalizaciju karata i izradu digitalnog modela terena. Pomoću preglednog i razumljivog dijagrama toka prikazan je tijek realizacije GIS - modela za NP Risnjak, koji se uspostavlja pomoću programskog paketa MODEL. To je osmišlje pripremljeno za osobno računalo pomoću kojeg se prikazuje uspostavljeni rasterski GIS - model od 30 slojeva za NP Risnjak te ostali rezultati istraživanja u obliku kolor karata, dijagrama i tablica rezultata statističke, multivarijatne-regresijske i parcijalne linearne korelacijske analize sastojinskih podataka u svezi s pojedinom vrstom drveća, odnosno strukturnim elementima i oštećenjima. Iscrpno je tablično i grafički obrazloženo testiranje razlika srednjih oštećenosti i indeksa oštećenosti između pojedinih biljnih zajednica za dominantne vrste drveća. Parcijalnim linearnim korelacijama ispitana je združenost između dendrometrijskih elemenata dobivenih terestričkom izmjerom i izmjerom na ICK aerosnimkama. Multivarijatnom-regresijskom ana lizom istraživan je odnos strukturnih elemenata s elementima reljefa. Svi ovi podaci prostorno su određeni (georeferencirani), te predstavljaju podlogu za izravno kartiranje u šumarstvu. Iskazano je dvanaest zaključaka s kojima su potvrđeni ciljevi istraživanja u smislu iznalaženja načina povezivanja svih podataka o terenu, dobivenih aerofotointerpretacijom u jedinstveni izvor informacija, te generiranje novih informacija kao podloga za planiranje u šumarstvu korišćenjem metoda geografskog informacijskog sustava. Ovako uspostavljeni GIS - model za NP Risnjak varijabilan je za unos novih i promjenu postojećih podataka, te tako omogućuje da šumarski stručnjaci, a također i ostali stručnjaci, mogu kompleksno proučavati i donositi pravovremene i valjane odluke glede upravljanja prostorom, tzv. decision support system. Ovakva istraživanja kartiranja i procjena sastojinskih parametara (koji su georeferencirani) u našim šumama predstavljaju nov pristup i imaju posebno značenje glede znanstvenog razvoja zagrebačke škole uređivanja šuma i šumarske fotogrametrije odnosno daljinskih istraživanja. Rezultati ovakvih istraživanja omogućit će nam brže i kvalitetnije komunikacije te razmjene podataka i rezultata sa svjetskom znanošću. U ovom radu korištene su moderne znanstvene metode istraživanja i alati iz znanstvenog područja daljinskih istraživanja, te je prikazana svrhovitost i potrebitost primjene aerofotosnimaka i računalne tehnologije prilikom planiranja uređivanja i gospodarenja te prognoziranja u šumarstvu a i šire. Posebno je potrebito iskazati da istraživanja dr. sci. Renate Pernar ukazuju na nove pristupe integralnom gospodarenju šumskim resursima i prostorom, što predstavlja znanstveni doprinos šumarskoj znanostipraksi. Smatramo da rezultati ovoga rada predstavljaju vrijedan doprinos šumarskoj znanosti a i šire, posebice znanstvenoj grani Uređivanje šuma i znanstvenom ogranku Šumarskoj fotogrametriji i fotointerpretaciji, odnosno Daljinskim istraživanjima u šumarstvu, te ih je potrebito praktično primijeniti i nastaviti daljnja istraživanja. Postignutim doktoratom znanosti kolegica mr. sci. Renata Pernar oplemenila je krug šumarskih znanstvenih poslenika Quod rarum, varum*, svojom jednostavnošću, iskrenošću i predanosti znanstvenom radu što je A evo rarissima nos tro simplicitas**, te joj zaželimo još puno osobnih i znanstvenih uspjeha. * Quod rarum, carum = Stoje rijetko drago je. ** Aevo rarissima nostro simplicitas = U naše doba vrlo je rijetka jednostavnost. P. Ovidius Naso: Ars amatoria. izv. prof. dr. sci. Nikola Lukić |