DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 11-12/1996 str. 97 <-- 97 --> PDF |
IN MEMORIAM VLADIMIR DIMITRIJEVIC, Dipl. inž. šum. (1930-1996) Dana 22. travnja 1996. godine u Donjem Miholjcu preminuo je diplomirani inženjer šumarstva Vladimir Dimitrijević. Šumarsku je struku tako napustio kolega, jedan iz niza istinskih šumarskih i lovnih zanesenjaka, koji su ostavili trajan pečat u kraju gdje su djelovali, a naraštajima podarili pisanu riječ svojih iskustava i stručnih zapažanja. Emil Bohutinsky rodio se u Križevcu 31. 10. 1907. a umro u Zagrebu 11. 09. 1996. godine. Kiparstvo je stu- Inženjer Dimitrijević, rodio se 23. siječnja 1930. godine u Donjem Miholjcu. Gimnaziju završava u Osijeku i 1949. godine upisuje Poljoprivrednošumarski fakultet u Zagrebu gdje i diplomira 1955. godine. Odmah se zapošljava u šumariji Donji Miholjac, a godine 1961. dolazi na mjesto upravitelja spomenute šumarije (koja se nalazila u sastavu tadašnjeg Šumskog gospodarstva "Krndija" Našice), na kojem ostaje do 1992. godine. Godine 1993. odlazi u zasluženu mirovinu s radnog mjesta savjetnika za lovstvo u Upravi šuma Našice, koje je obnašao posljednju godinu rada. Već za studentskih dana inženjer Dimitrijević pokazivao je veliko zanimanje i ljubav prema lovstvu, te je kao student demonstrator blisko surađivao s tadašnjim predavačem kolegija Lovstva na Poljoprivredno-šumarskom fakultetu inženjerom Ivom Ceovićem. Dolaskom na rad u šumariju Donji Miholjac prvi su mu radni zadaci kao mladom stručnjaku bili poslovi na uređivanju šuma. Kasnije se kao upravitelj šumarije bavio rješavanjem niza stručno- šumarskih problema i pokazao zaista rijetko viđenu upornost i radnu energiju. EMIL BOHUTINSKY, kipar dirao na Umjetničkoj akademiji u Zagrebu (1925-1927) i na Accademia di Belle Arti u Rimu (1928-1930). Živio je i radio u Zagrebu. Kiparska mu je specijalnost bila izrada portreta (poprsja), reljefa i medalja. Radio je i mozaike i makete, te na uređenju unutarnjih prostora, kao npr. izložbenog paviljona za Indiju i dr. Sudjelovaoje na natjecanjima za uređenje stare jezgre i sekundarnog središta Zagreba, kao i elaborate za Muzej željeznice u Zagrebu te za uređenje sponem-parka i etnografskog centra u sklopu Gospodarskog učilišta u Križevcima. Ovaj zadnji elaborat vezan je i s njegovim djetinjstvom, jer je njegov otac Gustav bio profesor na Gospodarskom učilištu u Križevcima, a jednu godinu (1913/14) na Šumarskoj akademiji predavao je Opće gospodarstvo. Hrvatsko šumarsko društvo i ovim nekrologom odužuje se Emilu Bohutinskom kao autoru portreta-poprsja prof. Frana Kesterča- Lovstvu kao svojoj najvećoj stručnoj ljubavi posvetio se s tolikim žarom daje sam spomen njegovog imena asocirao na to zajedništvo, a kao krunu svoga stručnog rada ostavio je naraštajima pisani materijal pod naslovom "Prilog poznavanja uzgoja i odstrela jelenske divljači". Ta skripta od stotinjak stranica u koju je inženjer Dimitrijević uz već poznatu problematiku ugradio i veliki dio vlastitih zapažanja i iskustava, a koju je tako obilno ilustrirao crtežima, svjedoči i o njegovoj nesebičnoj želji da svoja iskustva prenese mladima. Dobro znajući vrijednosti pisanih materijala od zaborava je spasio i niz vrlo vrijednih izvornih dokumenata koji svjedoče o prošlosti kraja i šuma kojima je istinski pripadao. Djelatnici Uprave šuma Našice i Šumarije Donji Miholjac koji su na vječni počinak ispratili kolegu Dimitrijevića, sigurno će ga u svojim mislima zadržati kao istinskog prijatelja i suradnika. Za sve što je za života činio neka mu je vječna hvala. Mr. Željko Marman, dipl. inž. šum. neka, šumara - književnika Josipa Kozarca i prof. dr. Andrije Petračića. Portrete Kesterčaneka i Kozarca izradio je 1936. godine uz 30-obljetnicu smrti Josipa Kozarca1 a sve trojice 1960. godine uz proslavu stogodišnjice šumarske nastave u Hrvatskoj2. Portreti iz 1936. godine postavljeni su na zgradi Šumarskog doma (na istočnoj i zapadnoj fasadi), a 1960. godine u zgradi Šumarskog fakulteta. "U ranijoj stvaralačkoj fazi ugledao se u Meštrovića, a poslije razvija vlastiti izražaj, realizam u portretu i medalji" (Zdenko Šenoa u Hrvatskom biografskom leksikonu, 2. knj. str. 94). Uredništvo 1 Hrvatsko šumarsko društvo 1846-1996. Zagreb 1996. str. 297. 2 Šumarska nastava u Hrvatskoj 1860-1960. Zagreb 1963. str. 602. |