DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 11-12/1996 str. 97 <-- 97 --> PDF |
IN MEMORIAM VLADIMIR DIMITRIJEVIC, Dipl. inž. šum. (1930-1996) Dana 22. travnja 1996. godine u Donjem Miholjcu preminuo je diplomirani inženjer šumarstva Vladimir Dimitrijević. Šumarsku je struku tako napustio kolega, jedan iz niza istinskih šumarskih i lovnih zanesenjaka, koji su ostavili trajan pečat u kraju gdje su djelovali, a naraštajima podarili pisanu riječ svojih iskustava i stručnih zapažanja. Emil Bohutinsky rodio se u Križevcu 31. 10. 1907. a umro u Zagrebu 11. 09. 1996. godine. Kiparstvo je stu- Inženjer Dimitrijević, rodio se 23. siječnja 1930. godine u Donjem Miholjcu. Gimnaziju završava u Osijeku i 1949. godine upisuje Poljoprivrednošumarski fakultet u Zagrebu gdje i diplomira 1955. godine. Odmah se zapošljava u šumariji Donji Miholjac, a godine 1961. dolazi na mjesto upravitelja spomenute šumarije (koja se nalazila u sastavu tadašnjeg Šumskog gospodarstva "Krndija" Našice), na kojem ostaje do 1992. godine. Godine 1993. odlazi u zasluženu mirovinu s radnog mjesta savjetnika za lovstvo u Upravi šuma Našice, koje je obnašao posljednju godinu rada. Već za studentskih dana inženjer Dimitrijević pokazivao je veliko zanimanje i ljubav prema lovstvu, te je kao student demonstrator blisko surađivao s tadašnjim predavačem kolegija Lovstva na Poljoprivredno-šumarskom fakultetu inženjerom Ivom Ceovićem. Dolaskom na rad u šumariju Donji Miholjac prvi su mu radni zadaci kao mladom stručnjaku bili poslovi na uređivanju šuma. Kasnije se kao upravitelj šumarije bavio rješavanjem niza stručno- šumarskih problema i pokazao zaista rijetko viđenu upornost i radnu energiju. EMIL BOHUTINSKY, kipar dirao na Umjetničkoj akademiji u Zagrebu (1925-1927) i na Accademia di Belle Arti u Rimu (1928-1930). Živio je i radio u Zagrebu. Kiparska mu je specijalnost bila izrada portreta (poprsja), reljefa i medalja. Radio je i mozaike i makete, te na uređenju unutarnjih prostora, kao npr. izložbenog paviljona za Indiju i dr. Sudjelovaoje na natjecanjima za uređenje stare jezgre i sekundarnog središta Zagreba, kao i elaborate za Muzej željeznice u Zagrebu te za uređenje sponem-parka i etnografskog centra u sklopu Gospodarskog učilišta u Križevcima. Ovaj zadnji elaborat vezan je i s njegovim djetinjstvom, jer je njegov otac Gustav bio profesor na Gospodarskom učilištu u Križevcima, a jednu godinu (1913/14) na Šumarskoj akademiji predavao je Opće gospodarstvo. Hrvatsko šumarsko društvo i ovim nekrologom odužuje se Emilu Bohutinskom kao autoru portreta-poprsja prof. Frana Kesterča- Lovstvu kao svojoj najvećoj stručnoj ljubavi posvetio se s tolikim žarom daje sam spomen njegovog imena asocirao na to zajedništvo, a kao krunu svoga stručnog rada ostavio je naraštajima pisani materijal pod naslovom "Prilog poznavanja uzgoja i odstrela jelenske divljači". Ta skripta od stotinjak stranica u koju je inženjer Dimitrijević uz već poznatu problematiku ugradio i veliki dio vlastitih zapažanja i iskustava, a koju je tako obilno ilustrirao crtežima, svjedoči i o njegovoj nesebičnoj želji da svoja iskustva prenese mladima. Dobro znajući vrijednosti pisanih materijala od zaborava je spasio i niz vrlo vrijednih izvornih dokumenata koji svjedoče o prošlosti kraja i šuma kojima je istinski pripadao. Djelatnici Uprave šuma Našice i Šumarije Donji Miholjac koji su na vječni počinak ispratili kolegu Dimitrijevića, sigurno će ga u svojim mislima zadržati kao istinskog prijatelja i suradnika. Za sve što je za života činio neka mu je vječna hvala. Mr. Željko Marman, dipl. inž. šum. neka, šumara - književnika Josipa Kozarca i prof. dr. Andrije Petračića. Portrete Kesterčaneka i Kozarca izradio je 1936. godine uz 30-obljetnicu smrti Josipa Kozarca1 a sve trojice 1960. godine uz proslavu stogodišnjice šumarske nastave u Hrvatskoj2. Portreti iz 1936. godine postavljeni su na zgradi Šumarskog doma (na istočnoj i zapadnoj fasadi), a 1960. godine u zgradi Šumarskog fakulteta. "U ranijoj stvaralačkoj fazi ugledao se u Meštrovića, a poslije razvija vlastiti izražaj, realizam u portretu i medalji" (Zdenko Šenoa u Hrvatskom biografskom leksikonu, 2. knj. str. 94). Uredništvo 1 Hrvatsko šumarsko društvo 1846-1996. Zagreb 1996. str. 297. 2 Šumarska nastava u Hrvatskoj 1860-1960. Zagreb 1963. str. 602. |
ŠUMARSKI LIST 11-12/1996 str. 98 <-- 98 --> PDF |
HRVATSKO ŠUMARSKO DRUŠTVO ZAHVALJUJE SVIM SPONZORIMA KOJI SU PRIPOMOGLI U ORGANIZACIJI PROSLAVE 150-te OBLJETNICE HŠĐ-a I 120-te OBLJETNICE ŠUMARSKOG LISTA Zagrebačka banka © Tel.: 0842/359 68, 347 19 220 347, 221 257 221 258 Fax.: 0842/310 15 Tel.: 0846/522 986 0BVEX SPOL S. r. 0. Fax.: 0846/523 104 |
ŠUMARSKI LIST 11-12/1996 str. 99 <-- 99 --> PDF |
gumene gusjenice idealan ^c yradske uvjete lagan tor*, i okretan mala potrošnja efikasan jamstvo \E. mjeseci |
ŠUMARSKI LIST 11-12/1996 str. 100 <-- 100 --> PDF |
Tiskara povjerenja i umjerenosti! Zajednički interesi, međusobno uvažavanje i poslovna korektnost, odraz je stoljetne tradicije tiskarstva u Samoborupreko 47 godina vrlo uspješnog poslovanja "A. G. Matoša" d.d. Samobor. |
ŠUMARSKI LIST 11-12/1996 str. 101 <-- 101 --> PDF |
UPUTE AUTORIMA Šumarski list objavljuje znanstvene članke iz područja šumarstva, primarne prerade drva, zaštite prirode, lovstva, ekologije, prikaze stručnih predavanja, savjetovanja, kongresa, proslava i si., prikaze iz domaće i strane stručne literature, te važnije spoznaje iz drugih područja koje su važne za razvoj i unapređenje šumarstva. Objavljuje nadalje i ono što se odnosi na stručna zbivanja u nas i u svijetu, podatke i crtice iz prošlosti šumarstva, prerade i uporabe drva, te radove Hrvatskoga šumarskog društva. Članci kao i svi drugi oblici radova koji se dostavljaju zbog objavljivanja, moraju biti napisani jasno i sažeto na hrvatskom jeziku. Znanstveni i stručni članci u prilogu trebaju imati kratak sadržaj (sažetak) na engleskom ili njemačkom jeziku (iz posebnih razloga na nekom drugom jeziku), podatke i zaključke razmatranja. Sažetak na stranom jeziku može biti napisan najviše na 2 stranice s proredom na papiru formata A4 (lijevi slobodni rub do 3 cm), a najmanje na jednoj stranici. Molimo autore da se pridržavaju slijedećeg: — Prije uvoda treba napisati kratki sažetak o temi članka, svrsi i važnijim rezultatima, najviše do 1/2 stranice napisane s proredom na papiru formata A4. — U uvodu, radi boljeg razumijevanja, treba napisati ono što se opisuje (istražuje), a u zaključku ono što omogućuju dobiveni rezultati uz opće prihvaćene spoznaje iz određenog područja šumarske struke i prakse. — Opseg teksta može iznositi najviše 10 tipkanih stranica Šumarskog lista, zajedno s prilozima (tablice, crteži, slike ...), što znači do 16 stranica s proredom na papiru A4. Samo u iznimnim slučajevima Uređivački odbor časopisa može prihvatiti radove nešto većeg opsega, ako sadržaj i kvaliteta tu opsežnost opravdavaju. — Naslov članka (djela) treba biti kratak i jasno izražavati sadržaj rada. Ako je članak već tiskan ili se radi o prijevodu, treba u bilješci na dnu stranice (fusnote) navesti kada je, gdje i na kojem jeziku tiskan. — Naslove, podnaslove u članku (sažetak, uvod, metodološke napomene, rasprave, rezultate istraživanja, zaključke, literaturu, opise slika i tablica ...) treba napisati na hrvatskom i engleskom (ili njemačkom) jeziku. — Fusnote glavnog naslova označavaju se zvjezdicom, dok se fusnote u tekstu označavaju redoslijedom arapskim brojevima, a navode se na dnu stranice gdje se spominju. Fusnote u tablicama označavaju se malim slovima i navode se odmah iza tablica. Za upotrebljene oznake treba navesti nazive fizikalnih veličina, dok manje poznate fizikalne veličine treba posebno objasniti u jednadžbama i si. Tablice i grafikone treba sastaviti i opisati da budu razumljivi bez čitanja teksta i obilježiti ih brojevima kako slijede. Sve slike (crteže i fotografije) treba priložiti odvojeno od teksta i olovkom napisati broj slike, ime autora i skraćeni naslov članka. Slike trebaju u pravilu biti u omjeru 2:1. Crteže i grafikone treba uredno nacrtati. Tekst i brojke (kote) napisati uspravnim slovima, a oznake fizikalnih veličina kosim. Fotokopije trebaju biti jasne i kontrastne. Poželjno je navesti u čemu se sastoji originalnost članka i zbog kategorizacije po međunarodnim kriterijima. Obvezno treba abecednim redom navesti literaturu na koju se autor u tekstu poziva. Kao primjer navodimo: 1. Klepac, D. (1965): Uređivanje šuma, Šumarski fakultet, Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb. 2. Prpić, B. i Komlenović, N. i Seletković Z. (1988): Propadanje šuma u Hrvatskoj, Šumarski list 5—6, str. 195—215. Pored punog imena i prezimena autora treba navesti zvanje i akademske titule (npr. prof., dr., nir., dip], in/. ...). Potpuno završene i kompletne članke (tekst u dva primjerka) slati na adresu Uredništva. Preporučujemo autorima da sami obave prijevod na strani jezik. Primljeni rad Uredništvo dostavlja recenzentu odgovarajućeg područja na mišljenje u zemlji, a za znanstvene članke i recenzentima u inozemstvu. Autori koji žele separate — posebne otiske svojih članaka mogu naručiti istodobno sa slanjem rukopisa. Separati se posebno naplaćuju, a trošak se ne može odbiti od autorskog honorara. Najmanje se može naručiti 30 separata. Objavljeni radovi se plaćaju, stoga autor uz rukopis treba dostaviti svoj broj žiro računa, JMBG, adresu i općinu stanovanja. Uredništvo ŠUMARSKOG LISTA Zagreb, Trg Mažuranića 11 Telefon: 444-206 Telefax: 444-206 |
ŠUMARSKI LIST 11-12/1996 str. 102 <-- 102 --> PDF |
Lokvarsko jezero - u pozadini je Nacionalni park Risnjak Lake Lokvarsko - Weigh Nacional Park Risnjak in the back ground (Foto: A. Frković) IZDAVAČ: HRVATSKO ŠUMARSKO DRUŠTVO uz financijsku pomoć Ministarstva znanosti, tehnologije i informatike Republike Hrvatske i JP »Hrvatske šume« Publisher: Croatian Forestry Society — Editeur: Societe forestiere croate — Herausgeber: Kroatischer Forstverein Tisak: A. G. MATOŠ d.d. - Samobor |