DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/1996 str. 97     <-- 97 -->        PDF

IN MEMORIAM
VLADIMIR DIMITRIJEVIC, Dipl. inž. šum. (1930-1996)


Dana 22. travnja 1996. godine u
Donjem Miholjcu preminuo je diplomirani
inženjer šumarstva Vladimir Dimitrijević.
Šumarsku je struku tako napustio
kolega, jedan iz niza istinskih
šumarskih i lovnih zanesenjaka, koji su
ostavili trajan pečat u kraju gdje su djelovali,
a naraštajima podarili pisanu riječ
svojih iskustava i stručnih zapažanja.


Emil Bohutinsky rodio se u Križevcu
31. 10. 1907. a umro u Zagrebu


11. 09. 1996. godine. Kiparstvo je stu-
Inženjer Dimitrijević, rodio se 23.
siječnja 1930. godine u Donjem Miholjcu.
Gimnaziju završava u Osijeku i
1949. godine upisuje Poljoprivrednošumarski
fakultet u Zagrebu gdje i
diplomira 1955. godine. Odmah se zapošljava
u šumariji Donji Miholjac, a
godine 1961. dolazi na mjesto upravitelja
spomenute šumarije (koja se
nalazila u sastavu tadašnjeg Šumskog
gospodarstva "Krndija" Našice), na kojem
ostaje do 1992. godine. Godine
1993. odlazi u zasluženu mirovinu s radnog
mjesta savjetnika za lovstvo u
Upravi šuma Našice, koje je obnašao
posljednju godinu rada.


Već za studentskih dana inženjer
Dimitrijević pokazivao je veliko zanimanje
i ljubav prema lovstvu, te je kao
student demonstrator blisko surađivao
s tadašnjim predavačem kolegija Lovstva
na Poljoprivredno-šumarskom fakultetu
inženjerom Ivom Ceovićem.


Dolaskom na rad u šumariju Donji
Miholjac prvi su mu radni zadaci kao
mladom stručnjaku bili poslovi na uređivanju
šuma. Kasnije se kao upravitelj
šumarije bavio rješavanjem niza stručno-
šumarskih problema i pokazao zaista
rijetko viđenu upornost i radnu
energiju.


EMIL BOHUTINSKY, kipar


dirao na Umjetničkoj akademiji u Zagrebu
(1925-1927) i na Accademia di
Belle Arti u Rimu (1928-1930). Živio
je i radio u Zagrebu. Kiparska mu je
specijalnost bila izrada portreta (poprsja),
reljefa i medalja. Radio je i mozaike
i makete, te na uređenju unutarnjih
prostora, kao npr. izložbenog paviljona
za Indiju i dr. Sudjelovaoje na natjecanjima
za uređenje stare jezgre i sekundarnog
središta Zagreba, kao i elaborate
za Muzej željeznice u Zagrebu
te za uređenje sponem-parka i etnografskog
centra u sklopu Gospodarskog
učilišta u Križevcima. Ovaj zadnji
elaborat vezan je i s njegovim djetinjstvom,
jer je njegov otac Gustav bio
profesor na Gospodarskom učilištu u
Križevcima, a jednu godinu (1913/14)
na Šumarskoj akademiji predavao je
Opće gospodarstvo. Hrvatsko šumarsko
društvo i ovim nekrologom odužuje
se Emilu Bohutinskom kao autoru
portreta-poprsja prof. Frana Kesterča-


Lovstvu kao svojoj najvećoj stručnoj
ljubavi posvetio se s tolikim žarom
daje sam spomen njegovog imena asocirao
na to zajedništvo, a kao krunu
svoga stručnog rada ostavio je naraštajima
pisani materijal pod naslovom
"Prilog poznavanja uzgoja i odstrela
jelenske divljači". Ta skripta od
stotinjak stranica u koju je inženjer
Dimitrijević uz već poznatu problematiku
ugradio i veliki dio vlastitih zapažanja
i iskustava, a koju je tako obilno
ilustrirao crtežima, svjedoči i o njegovoj
nesebičnoj želji da svoja iskustva
prenese mladima. Dobro znajući vrijednosti
pisanih materijala od zaborava je
spasio i niz vrlo vrijednih izvornih dokumenata
koji svjedoče o prošlosti kraja
i šuma kojima je istinski pripadao.


Djelatnici Uprave šuma Našice i
Šumarije Donji Miholjac koji su na vječni
počinak ispratili kolegu Dimitrijevića,
sigurno će ga u svojim mislima
zadržati kao istinskog prijatelja i suradnika.


Za sve što je za života činio neka
mu je vječna hvala.


Mr. Željko Marman, dipl. inž. šum.


neka, šumara - književnika Josipa Kozarca
i prof. dr. Andrije Petračića. Portrete
Kesterčaneka i Kozarca izradio je
1936. godine uz 30-obljetnicu smrti Josipa
Kozarca1 a sve trojice 1960. godine
uz proslavu stogodišnjice šumarske
nastave u Hrvatskoj2. Portreti iz
1936. godine postavljeni su na zgradi
Šumarskog doma (na istočnoj i zapadnoj
fasadi), a 1960. godine u zgradi
Šumarskog fakulteta.


"U ranijoj stvaralačkoj fazi ugledao
se u Meštrovića, a poslije razvija vlastiti
izražaj, realizam u portretu i medalji"
(Zdenko Šenoa u Hrvatskom biografskom
leksikonu, 2. knj. str. 94).


Uredništvo


1 Hrvatsko šumarsko društvo 1846-1996. Zagreb


1996. str. 297.


2 Šumarska nastava u Hrvatskoj 1860-1960.


Zagreb 1963. str. 602.




ŠUMARSKI LIST 11-12/1996 str. 98     <-- 98 -->        PDF

HRVATSKO ŠUMARSKO DRUŠTVO ZAHVALJUJE SVIM SPONZORIMA
KOJI SU PRIPOMOGLI U ORGANIZACIJI PROSLAVE
150-te OBLJETNICE HŠĐ-a I
120-te OBLJETNICE ŠUMARSKOG LISTA


Zagrebačka banka ©


Tel.: 0842/359 68, 347 19
220 347, 221 257
221 258


Fax.: 0842/310 15
Tel.: 0846/522 986


0BVEX SPOL S. r. 0. Fax.: 0846/523 104




ŠUMARSKI LIST 11-12/1996 str. 99     <-- 99 -->        PDF

gumene gusjenice idealan ^c
yradske uvjete lagan tor*, i
okretan mala potrošnja
efikasan jamstvo \E. mjeseci


ŠUMARSKI LIST 11-12/1996 str. 100     <-- 100 -->        PDF

Tiskara povjerenja i umjerenosti! Zajednički interesi, međusobno uvažavanje
i poslovna korektnost, odraz je stoljetne tradicije tiskarstva u Samoborupreko 47 godina vrlo uspješnog poslovanja "A. G. Matoša" d.d. Samobor.




ŠUMARSKI LIST 11-12/1996 str. 101     <-- 101 -->        PDF

UPUTE AUTORIMA


Šumarski list objavljuje znanstvene članke iz
područja šumarstva, primarne prerade drva, zaštite
prirode, lovstva, ekologije, prikaze stručnih
predavanja, savjetovanja, kongresa, proslava i
si., prikaze iz domaće i strane stručne literature,
te važnije spoznaje iz drugih područja koje su
važne za razvoj i unapređenje šumarstva. Objavljuje
nadalje i ono što se odnosi na stručna zbivanja
u nas i u svijetu, podatke i crtice iz prošlosti
šumarstva, prerade i uporabe drva, te radove
Hrvatskoga šumarskog društva.
Članci kao i svi drugi oblici radova koji se dostavljaju
zbog objavljivanja, moraju biti napisani
jasno i sažeto na hrvatskom jeziku. Znanstveni
i stručni članci u prilogu trebaju imati kratak
sadržaj (sažetak) na engleskom ili njemačkom
jeziku (iz posebnih razloga na nekom drugom
jeziku), podatke i zaključke razmatranja. Sažetak
na stranom jeziku može biti napisan najviše na
2 stranice s proredom na papiru formata A4
(lijevi slobodni rub do 3 cm), a najmanje na
jednoj stranici.


Molimo autore da se pridržavaju slijedećeg:


— Prije
uvoda treba napisati kratki sažetak o
temi članka, svrsi i važnijim rezultatima, najviše
do 1/2 stranice napisane s proredom na
papiru formata A4.
— U uvodu, radi boljeg razumijevanja,
treba napisati
ono što se opisuje (istražuje), a u zaključku
ono što omogućuju dobiveni rezultati
uz opće prihvaćene spoznaje iz određenog
područja šumarske struke i prakse.
— Opseg teksta može iznositi najviše 10 tipkanih
stranica Šumarskog lista, zajedno s prilozima
(tablice, crteži, slike ...), što znači do 16 stranica
s proredom na papiru A4. Samo u iznimnim
slučajevima Uređivački odbor časopisa
može prihvatiti radove nešto većeg opsega, ako
sadržaj i kvaliteta tu opsežnost opravdavaju.
— Naslov članka (djela) treba biti kratak i jasno
izražavati sadržaj rada. Ako je članak već
tiskan ili se radi o prijevodu, treba u bilješci
na dnu stranice (fusnote) navesti kada je, gdje
i na kojem jeziku tiskan.
— Naslove, podnaslove u članku (sažetak, uvod,
metodološke napomene, rasprave, rezultate
istraživanja, zaključke, literaturu, opise slika
i tablica ...) treba napisati na hrvatskom i
engleskom (ili njemačkom) jeziku.
— Fusnote
glavnog naslova označavaju se zvjezdicom,
dok se fusnote u tekstu označavaju
redoslijedom arapskim brojevima, a navode
se na dnu stranice gdje se spominju. Fusnote
u tablicama označavaju se malim slovima i
navode se odmah iza tablica.
Za upotrebljene oznake treba navesti nazive
fizikalnih veličina, dok manje poznate fizikalne
veličine treba posebno objasniti u jednadžbama
i si.


Tablice i grafikone treba sastaviti i opisati da
budu razumljivi bez čitanja teksta i obilježiti
ih brojevima kako slijede.


Sve slike (crteže i fotografije) treba priložiti
odvojeno od teksta i olovkom napisati broj
slike, ime autora i skraćeni naslov članka.
Slike trebaju u pravilu biti u omjeru 2:1.


Crteže i grafikone treba uredno nacrtati.
Tekst i brojke (kote) napisati uspravnim slovima,
a oznake fizikalnih veličina kosim. Fotokopije
trebaju biti jasne i kontrastne.


Poželjno je navesti u čemu se sastoji originalnost
članka i zbog kategorizacije po međunarodnim
kriterijima.


Obvezno treba abecednim redom navesti literaturu
na koju se autor u tekstu poziva. Kao
primjer navodimo:


1.
Klepac, D. (1965): Uređivanje šuma, Šumarski
fakultet, Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb.
2.
Prpić, B. i Komlenović, N. i Seletković
Z. (1988): Propadanje šuma u Hrvatskoj,
Šumarski list 5—6, str. 195—215.
Pored punog imena i prezimena autora treba
navesti zvanje i akademske titule (npr. prof.,
dr., nir., dip], in/. ...).
Potpuno završene i kompletne članke (tekst
u dva primjerka) slati na adresu Uredništva.
Preporučujemo autorima da sami obave prijevod
na strani jezik.


Primljeni rad Uredništvo dostavlja recenzentu
odgovarajućeg područja na mišljenje u
zemlji, a za znanstvene članke i recenzentima
u inozemstvu.


Autori koji žele separate — posebne otiske
svojih članaka mogu naručiti istodobno sa slanjem
rukopisa. Separati se posebno naplaćuju,
a trošak se ne može odbiti od autorskog
honorara. Najmanje se može naručiti 30 separata.


Objavljeni radovi se plaćaju, stoga autor uz
rukopis treba dostaviti svoj broj žiro računa,
JMBG, adresu i općinu stanovanja.


Uredništvo ŠUMARSKOG LISTA
Zagreb, Trg Mažuranića 11
Telefon: 444-206
Telefax: 444-206




ŠUMARSKI LIST 11-12/1996 str. 102     <-- 102 -->        PDF

Lokvarsko jezero - u pozadini je Nacionalni park Risnjak


Lake Lokvarsko - Weigh Nacional Park Risnjak in the back ground
(Foto: A. Frković)


IZDAVAČ: HRVATSKO ŠUMARSKO DRUŠTVO uz financijsku pomoć Ministarstva
znanosti, tehnologije i informatike Republike Hrvatske i JP »Hrvatske šume«


Publisher: Croatian Forestry Society — Editeur: Societe forestiere croate —
Herausgeber: Kroatischer Forstverein


Tisak: A. G. MATOŠ d.d. - Samobor