DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/1996 str. 97     <-- 97 -->        PDF

IN MEMORIAM
VLADIMIR DIMITRIJEVIC, Dipl. inž. šum. (1930-1996)


Dana 22. travnja 1996. godine u
Donjem Miholjcu preminuo je diplomirani
inženjer šumarstva Vladimir Dimitrijević.
Šumarsku je struku tako napustio
kolega, jedan iz niza istinskih
šumarskih i lovnih zanesenjaka, koji su
ostavili trajan pečat u kraju gdje su djelovali,
a naraštajima podarili pisanu riječ
svojih iskustava i stručnih zapažanja.


Emil Bohutinsky rodio se u Križevcu
31. 10. 1907. a umro u Zagrebu


11. 09. 1996. godine. Kiparstvo je stu-
Inženjer Dimitrijević, rodio se 23.
siječnja 1930. godine u Donjem Miholjcu.
Gimnaziju završava u Osijeku i
1949. godine upisuje Poljoprivrednošumarski
fakultet u Zagrebu gdje i
diplomira 1955. godine. Odmah se zapošljava
u šumariji Donji Miholjac, a
godine 1961. dolazi na mjesto upravitelja
spomenute šumarije (koja se
nalazila u sastavu tadašnjeg Šumskog
gospodarstva "Krndija" Našice), na kojem
ostaje do 1992. godine. Godine
1993. odlazi u zasluženu mirovinu s radnog
mjesta savjetnika za lovstvo u
Upravi šuma Našice, koje je obnašao
posljednju godinu rada.


Već za studentskih dana inženjer
Dimitrijević pokazivao je veliko zanimanje
i ljubav prema lovstvu, te je kao
student demonstrator blisko surađivao
s tadašnjim predavačem kolegija Lovstva
na Poljoprivredno-šumarskom fakultetu
inženjerom Ivom Ceovićem.


Dolaskom na rad u šumariju Donji
Miholjac prvi su mu radni zadaci kao
mladom stručnjaku bili poslovi na uređivanju
šuma. Kasnije se kao upravitelj
šumarije bavio rješavanjem niza stručno-
šumarskih problema i pokazao zaista
rijetko viđenu upornost i radnu
energiju.


EMIL BOHUTINSKY, kipar


dirao na Umjetničkoj akademiji u Zagrebu
(1925-1927) i na Accademia di
Belle Arti u Rimu (1928-1930). Živio
je i radio u Zagrebu. Kiparska mu je
specijalnost bila izrada portreta (poprsja),
reljefa i medalja. Radio je i mozaike
i makete, te na uređenju unutarnjih
prostora, kao npr. izložbenog paviljona
za Indiju i dr. Sudjelovaoje na natjecanjima
za uređenje stare jezgre i sekundarnog
središta Zagreba, kao i elaborate
za Muzej željeznice u Zagrebu
te za uređenje sponem-parka i etnografskog
centra u sklopu Gospodarskog
učilišta u Križevcima. Ovaj zadnji
elaborat vezan je i s njegovim djetinjstvom,
jer je njegov otac Gustav bio
profesor na Gospodarskom učilištu u
Križevcima, a jednu godinu (1913/14)
na Šumarskoj akademiji predavao je
Opće gospodarstvo. Hrvatsko šumarsko
društvo i ovim nekrologom odužuje
se Emilu Bohutinskom kao autoru
portreta-poprsja prof. Frana Kesterča-


Lovstvu kao svojoj najvećoj stručnoj
ljubavi posvetio se s tolikim žarom
daje sam spomen njegovog imena asocirao
na to zajedništvo, a kao krunu
svoga stručnog rada ostavio je naraštajima
pisani materijal pod naslovom
"Prilog poznavanja uzgoja i odstrela
jelenske divljači". Ta skripta od
stotinjak stranica u koju je inženjer
Dimitrijević uz već poznatu problematiku
ugradio i veliki dio vlastitih zapažanja
i iskustava, a koju je tako obilno
ilustrirao crtežima, svjedoči i o njegovoj
nesebičnoj želji da svoja iskustva
prenese mladima. Dobro znajući vrijednosti
pisanih materijala od zaborava je
spasio i niz vrlo vrijednih izvornih dokumenata
koji svjedoče o prošlosti kraja
i šuma kojima je istinski pripadao.


Djelatnici Uprave šuma Našice i
Šumarije Donji Miholjac koji su na vječni
počinak ispratili kolegu Dimitrijevića,
sigurno će ga u svojim mislima
zadržati kao istinskog prijatelja i suradnika.


Za sve što je za života činio neka
mu je vječna hvala.


Mr. Željko Marman, dipl. inž. šum.


neka, šumara - književnika Josipa Kozarca
i prof. dr. Andrije Petračića. Portrete
Kesterčaneka i Kozarca izradio je
1936. godine uz 30-obljetnicu smrti Josipa
Kozarca1 a sve trojice 1960. godine
uz proslavu stogodišnjice šumarske
nastave u Hrvatskoj2. Portreti iz
1936. godine postavljeni su na zgradi
Šumarskog doma (na istočnoj i zapadnoj
fasadi), a 1960. godine u zgradi
Šumarskog fakulteta.


"U ranijoj stvaralačkoj fazi ugledao
se u Meštrovića, a poslije razvija vlastiti
izražaj, realizam u portretu i medalji"
(Zdenko Šenoa u Hrvatskom biografskom
leksikonu, 2. knj. str. 94).


Uredništvo


1 Hrvatsko šumarsko društvo 1846-1996. Zagreb


1996. str. 297.


2 Šumarska nastava u Hrvatskoj 1860-1960.


Zagreb 1963. str. 602.