DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/1996 str. 95     <-- 95 -->        PDF

VLADIMIR KUŠAN


Mr. sci. Vladimir Kušan, dipl.
inž šumarstva, obranivši svoju disertaciju
pod naslovom "Kartiranje
šuma pomoću Landsat TM satelitskih
snimaka" stekao je 25.
srpnja 1996. godine na Šumarskom
fakultetu Sveučilišta u Zagrebu,
znanstveni stupanj doktora biotehničkih
znanosti iz znanstvenog polja
Šumarstva, znanstvene grane
Uređivanje šuma, znanstvenih ogranaka
Šumarska fotogrametrija i
Daljinska istraživanja u šumarstvu.


Životopis - Vladimir Kušan rođen
je u Našicama 19. lipnja 1955.
godine. Osnovnu školu i Gimnaziju
završio je u Našicama. Na Šumarskom
fakultetu Sveučilišta u Zagrebu
diplomirao je 1979. godine.
Službuje u Šumskom gospodarstvu
Zagreb, pri Službi za uređivanje šuma
od 1979 do 1982. godine, od
1982 do 1986. godine radi u Službi
za uređivanje šuma pri Radnoj organizaciji
šumarstva "Slavonska
šuma" u Osijeku. Godine 1986. izabran
je za sveučilišnog asistenta iz
predmeta Šumarska fotogrametrija
pri Katedri za geodeziju na Šumarskom
fakultetu Sveučilišta u Zagrebu
gdje je i sada. Stupanj magistra
znanosti u znanstvenom području
Biotehničkih znanosti, znanstvenom
polju Šumarstvo, znanstvenoj


grani Uređivanje šuma, znanstveni
ogranak Šumarska fotogrametrija
stekao je 1991. godine na Šumarskom
fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.
Dosad je izradio i objavio samostalno
ili u koautorstvu 55 radova,
od toga 15 znanstvenih, 34 stručna
rada i 6 znanstveno-stručnih radova
iznesenih na simpozijima u inozemstvu
i zemlji. Aktivno se služi
engleskim i njemačkim jezikom.


Postupak odobrenja i ocjena
disertacije - Povjerenstvo za ocjenu
uvjeta i naslova disertacije u sastavu
prof. dr. sci. Ana Pranjić, prof.
dr. sci. Šime Meštrović, izv. prof.
dr. sci. Nikola Lukić i izv. prof. dr.
sci. Radovan Križanec predložilo
je, a Fakultetsko vijeće Šumarskog
fakulteta Sveučilišta u Zagrebu odobrilo
mr. sci Vladimiru Kušanu
temu za izradu doktorskog rada, a
za mentora imenovalo je prof dr.
sci. Širnu Meštrovića. Po predaji disertacije
Vijeće je imenovalo Povjerenstvo
za ocjenu u sastavu: izv.
prof. dr. sci. Nikola Lukić, prof. dr.
sci. Šime Meštrović i dr. sci. Milan
Bajić, v. znan. sur., Laboratorij za
daljinska istraživanja. Nakon pozitivne
ocjene rada isto Povjerenstvo
imenovano je za postupak javne o-
brane doktorskog rada.


Prikaz rada - Doktorski rad mr.
sci. Vladimira Kušana je obima 168
(157 + xi) stranica, 97 tablica, 49
slika i 17 dodataka (tablica, slika i
karata). U raduje prikazano 260 naslova
citirane literature (231 strani i
29 domaćih naslova). Disertacija je
podijeljena u devet poglavlja:


Uvod, Daljinska istraživanja, Cilj
istraživanja, Materijal i metode,
Analiza podataka, Rezultati istraživanja,
Zaključak, Literatura i
Dodatak.


Sažetak rada - Sveobuhvatne i
kvalitetne informacije o stanju šuma
koje se koriste za pravilno i uspješno
gospodarenje šumamama,
osobito u današnjim uvjetima kada


se od ovog dinamičnog sustava traži
da ispuni ekološke, ekonomske,
sociološke i kulturalne zahtjeve ne
može se zamisliti bez dobre i kvalitetne
kartografije. Zbog toga je potrebito
glede kartiranja u šumarstvu
primjenjivati metode daljinskih istraživanja.
Novi pristupi integralnom
i dugoročnom planiranju jedinstvenim
šumskim prostorom
moraju se koristiti alatima i rezultatima
daljinskih istraživanja. Na temelju
tumačenja elektromagnetskog
zračenja saznajemo više o vegetaciji
i njenim dijelovima prilikom
korišćenja snimaka Zemlje iz
orbitalnog i suborbitalnog dijela atmosfere.
Najnovija istraživanja u
svijetu i u nas idu za sve veću primjenu
Landsat TM (tematski kartograf)
snimaka, kao alata daljinskih
istraživanja, za izradu tematskih karata
u šumarstvu. Interpretacijom
satelitske snimke, pomoću klasifikacije
spektralnih svojstava uzoraka,
povezivanja podataka i njihovo
uklapanje u GIS (Geografski Informacijski
Sustav), te biofizičkog
modeliranja možemo dobiti vrlo
kvalitetne tematske karte za potrebe
šumarstva i šire. Za šumarstvo je,
osim toga interesantna i povezanost
sastojinskih veličina vezanih prema
vrstama drveća s rezultatima interpretacije
satelitskih snimaka. Autor
je vrlo opsežno na osnovi kolor
kompozita, dijagrama, analiza spektralnog
odbijanja (signaturnih podataka),
rezultata statističke, kanoničke
i regresijske analize sastojinskih
podataka u svezi s pojedinom
vrstom drveća, odnosno strukturnim
elementima dao rezultate koji
su vrlo bitni za interpretaciju, a i za
daljnja istraživanja u svrhu digitalnog
modeliranja reljefa (DMR).


Ocjena rezultata točnosti regresijskih
modela u svezi s procjenjivanjem
strukturnih elemenata
(starost sastojina, temeljnica sastojina,
volumena sastojina, sred




ŠUMARSKI LIST 11-12/1996 str. 96     <-- 96 -->        PDF

njih sastojinskih promjera i srednjih
sastojinskih visina) te njihova
prostorna određenost (georeferenciranost)
na osnovi spektralnog
odbijanja vegetacije, odnosno
šumskih sastojina zabilježenih
u različitim Landsat TM
kanalima u obliku digitalnih brojeva
je novo i u svijetu, a kod nas
prvo istraživanje takve vrste.


Autor je svoja istraživanja proveo
na području nizinskih šuma srednje
i gornje Posavine pomoću
Landsat5 TM snimaka, te je ustanovio
da ovom metodom daljinskih istraživanja
dobivamo zadovoljavajuće
rezultate što se tiče vizuelne interpretacije
gospodarskih jedinica i
odabranih 310 odsjeka (sastojina).
Rezultati signaturne, kanoničke i
regresijske analize govore nam da
je potrebito kontinuirano analiziranje
takvih serija satelitskih snimaka
istog područja, zbog što kvalitetnije


interpretacije. Rezultati procjene
pojedine sastojinske veličine pomoću
regresijskih modela, gdje su
one funkcija spektralnog odbijanja
pojedinog TM kanala, zadovoljavajuće
su za makroprojektiranje
u šumarstvu a i šire. Upravo je to
vrijednost ovoga rada. Možemo dobiti
zadovoljavajuće podatke i rezultate
za planiranje (gospodarenje)
uz male troškove, jer prema
autoru koji je svoje troškove analize
usporedio s istim takvim troškovima
u svijetu iznose oko 1 USD/ha.
To nam naročito pogoduje za promišljanje
daljnje afirmacije šumarstva
na kršu, procjenjivanju zdrastvenog
stanja šuma, te ostalih veličina
potrebitih kod integralnog i dugoročnog
planiranja jedinstvenim
šumskim prostorom na nedostupnim
terenima.


Disertacija mr. sci. Vladimira
Kušana je nov pristup kartiranju i


procjeni sastojinskih parametara
(koji su georeferencirani) u našim
šumama za potrebe makroprojektiranja
(gospodarenja) u šumarstvu,
te je značajna u znanstvenom razvoju
zagrebačke škole Uređivanja
šuma i Šumarske fotogrametrije,
odnosno Daljinskih istraživanja u
šumarstvu.


Vjerujemo da će ove ideje, rezultati
i promišljanja kolege dr. sci.
Vladimira Kušana u svezi s primjenom
i korišćenjem satelitskih snimaka
naći plodno tlo u znanstvenoj
i stručnoj javnosti za boljitak hrvatskog
šumarstva, in favorem scientia.
Scientia nihil aluid est quam
veritatis imago. *


* In favorem .scientia. Scientia nihil aluid est
quam veritatis imago. R.. Bacon = U korist
znanosti. Znanost nije ništa drugo nego slika istine.
R. Bacon
izv. prof. dr. sci. Nikola Lukić