DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1996 str. 93 <-- 93 --> PDF |
nost za svojstva širine ploda i širine krilca ploda. Dobivene visoke vrijednosti nasljednosti (h2), te vrijednosti genetske i fenotipske korelacije, upućuju kako su ova svojstva pod visokom genetskom kontrolom i malim utjecajem okolinskih čimbenika. Sjeme obične breze potrebno je, zbog malog učešća punog sjemena, slabe klijavosti i poludormantnosti, stratificirati u vlažnom tresetu ili ga držati navlaženog najmanje 48 sati prije sjetve. Kod prijelaza biljke iz stadija kotiledona u Dana 23. srpnja 1996. godine sveučilišni asistent iz predmeta Biometrika i Dendrometrija na Šumarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, mr. sci. Tono Kružić, dipl. inž. šumarstva obranio je doktorski rad pod naslovom "Standardne devijacije regresijskih modela sastojine i načini uzimanja uzoraka metodom simuliranja" te stekao znanstveni stupanj doktora biotehničkih znanosti iz znanstvenog polja Šumarstva, znanstvene grane Uređivanje šuma. Životopis - Tono Kružić rođen je 12. lipnja 1963. godine u slikovi mladu biljku s listovima, nužno je osigurati minimalnu temperaturu od 16 °C, uz optimalno navlaživanje i svjetlo.Varijabilnost totalnih visina dvogodišnjih sadnica kod uzgojenih je polusrodnika iskazala statistički značajnu unutarpopulacijsku varijabilnost u istraživanim populacijama. Statistički nije utvrđeno postojanje međupopulacijske varijabilnosti. Preživljavanje u terenskim eksperimentima iskazalo je velike gubitke koji se mogu izbjeći korištenjem kvalitetnog sad- TONO KRUŽIĆ tom krndijsko-diljskom selu Zdenkovcu. Osnovnu školu završio je u Čaglinu, a srednju šumarsku školu u Požegi i Karlovcu. Diplomirao je na Šumarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 1988. godine. Poslijediplomski studij iz znanstvene grane Uređivanje šuma završio je 1990. god., a magistarski rad iz znanstvenog ogranka Dendrometrija obranio je 1991. godine. Dosad je izradio i objavio samostalno ili u koautorstvu pet znanstvenih i četiri znanstveno-stručna rada na simpozijima. Zaposlen je u Zavodu za uređivanje šuma - Katedra za dendrometriju Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Aktivno se služi engleskim jezikom. Postupak odobrenja i ocjena disertacije - Na prijedlog Povjerenstva (Prof. dr. sci. Ana Pranjić, prof, dr. sci. Šime Meštrović, izv. prof. dr. sci. Nikola Lukić) Fakultetsko vijeće Šumarskog fakulteta odobrilo je mr. sci. Toni Kružiću temu za izradu disertacije, a za mentora imenovalo izv. prof. dr. sci. Nikolu Lukića. Po predaji dovršenog rada Vijeće je imenovalo Povjerenstvo za ocjenu rada u sastavu: prof. dr. sci. Šime Meštrović, izv. prof. dr. sci. Nikola Lukić i dr. sci. Karlo Bezak, viši znanstveni suradnik. Na nog materijala starosti 1+0 godina, obradom zemljišta prije sadnje i zaštitom osnovanih kultura od divljači. Na osnovi provedenih istraživanja unutarpopulacijske i međupopulacijske varijabilnosti obične breze na području Hrvatske, može se zaključiti daje tip varijabilnosti klinalan, odnosno da ne postoji jasno izražen genetski diskontinuitet lokalnih populacija. Hranislav Jakovac, dipl. inž. šum kon pozitivne ocjene rada isto Povjerenstvo imenovano je za postupak javne obrane doktorskog rada. Prikaz rada - Disertacija je obima 242 (233+ix) stranice, 52 tablice, 40 slika i 4 dodatka (ispisi računalnih programa SIL_GEN.BAS, SILUZO.BAS, SILOBR.BAS i dadoteka polučenog modela šume). U raduje prikazano 115 naslova citirane i korištene (53 strana i 62 domaća naslova) literature. Rad je podijeljen u 9 poglavlja i to: Uvod, Problem i cilj istraživanja, Prethodna istraživanja, Materijal i metode rada, Rezultati istraživanja, Rasprava, Zaključak, Literatura, Dodatak. Sažetak rada - Na osnovi poznatih šumsko sastojinskih regresijskih modela te njihovih standardnih devijacija u raduje, originalnim računalnim programom SILGEN. BAS, modelirana hipotetska čista jednodobna bukova sastojina veličine 40 ha. Drugim originalnim računalnim programom SILUZO. BAS učinjeni su brojni eksperimenti metodama Monte Carlo simulacije uzorkovanja za polučivanje tri najvažnije informacije o sastojim: broja stabala po ha (N/ha), temeljnice po ha (G - mVha) i volumena drveta po ha (V - mVha). 543 |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1996 str. 94 <-- 94 --> PDF |
Do tih informacija dolazi se po dendrometrijskim načelima kombinacijom a) površinskog uzorkovanja i b) nezavisnim uzorkom parova varijabli prsnoga promjera (duo) i visine stabala (h). Prvim uzorkom procjenjuje se broj stabala (N), distribucija prsnih promjera i temeljnica (G). Drugi uzorak služi za polučivanje regresijskog modela sastojinskc visinske krivulje u kojem je prsni promjer nezavisna varijabla te u daljnjoj proceduri, u kombinaciji s prvim uzorkom, za određivanje volumena (V). Površinski uzorak je bio slučajni uzorak intenziteta p = 10%, gdje je osnovna jedinica krug veličine 5 ari. Uzorak parova varijabli prsnoga promjera (d) i visine stabala (h) je bio variran po načinu i veličini uzorkovanja. Ukupno je istraženo 9 načina uzorkovanja. Prva tri načina bila su slučajni uzorak gdje su prsni promjeri računani na mm točno, na 2 cm i na 5 cm točno. Četvrti i peti način bili su jednoliki uzorci duž opsega distribucije nezavisne varijable po klasama širine 2 cm, odnosno 5 cm. Šesti i sedmi način bili su uzorci promjenljive vjerojatnosti selekcije gdje je u prvom slučaju vjerojatnost bila proporcionalna promjeru na mm točno, a u drugom, kvadratu prsnoga promjera. Osmi i deveti način bili su 3 puta manji uzorci Hohenadl-ovih + i stabala iz debljinskog stupnja širokog 2 i 5 cm. Varirana veličina uzorka je bila: n, = 12, n: = 24 i n, = 48, 3 puta; n4 = 72, n5 = 96 i n6 = 120, 2 puta te n7 = 90; 1 put. Ukupno je polučeno 16 makrorepeticija. Regresijskom analizom autor je dokazao daje pad postotne greške procjene volumena sastojine u ovisnosti o variranoj veličini uzorka izjednačiv padajućom eksponencionalnom funkcijom: (B,/m) C.V. = B0-e gdje je C.V. - postotna greška procjene volumena (zavisna varijabla), B0, B, - regresijski parametri, n - varirana veličina uzorka za visinsku krivulju (nezavisna varijabla). Rezultati ove analize pokazali su da se najveći pozitivan učinak polučio veličinom uzorka n = 30, a većim uzorcima od n = 60 ostvaruje se mali učinak. Autor otkriva da su uzorci 4. i 5. načina, gdje su stabla selektirana jednoliko duž opsega podataka nezavisne varijable, teoretski neprihvatljivi zbog toga što ekstremna stabla male vjerojatnosti pojavljivanja imaju podjednaku vjerojatnost selekcije kao i prosječna stabla, inače veće vjerojatnosti pojavljivanja. Dobar rezultat dali su 6. i 7. način, zbog povoljnog utjecaja na interval pouzdanosti procjene visine desnog dijela distribucije prsnih promjera, gdje je poznato da su volumeni stabala proporcionalni promjeru na neku potenciju u intervalu od k = 2 do k = 3. Za razliku od slučajnog uzorka koji je teško primjenjiv u praksi, ovaj uzorak je moguće primijeniti metodom horizontalnog kuta selekcije. Osim ovih spoznaja, autor ukazuje i na probleme koji se javljaju kod metode modeliranja i simulacije. Prvi problem je nužnost velikog broja podataka. Polučeni model šume veličine 40 ha imao je u datoteci 18818 stabala gdje je svako stablo bilo modelirano sa 14 varijabli. Drugi problem bile su brojne sistematske greške raznolikih smjerova i veličina. Jedna otkrivena greška bio je utjecaj ruba modelne šume na površinski uzorak gdje se vjerojatnost selekcije od ruba do udaljenosti 2R (R- polumjer kruga osnovne jedinice) povećava od p = 0% do planirane vjerojatnosti p = 10%. Zbog toga je, inače slučajana natprosječna raspodjela stabala uz rub, smanjivala procjenu aritmetičke sredine populacije. Autor predviđa da će razvoj sličnih programa u operativnoj primjeni omogućiti iskorištavanje prethodnih informacija koje šumarima već stoje na raspolaganju iz prošlosti za dizajniranje sadašnje, relativno skupe, inventarizacije u realnom sustavu šume. Mogao bi to biti jedan od brojnih podsustava globalnog informatičkog sustava šumarstva. Rad mr. sci. Tone Kružića temelji se na iscrpnom razmatranju i kritičnoj raspravi dosadašnjih istraživanja u svezi s procjenom drvne zalihe i ostalih strukturnih elemenata sastojine. Pocjena strukturnih elemenata pomoću čimbenika simuliranih Monte Carlo metodama uzimanja uzoraka, predstavlja nov pristup u nas kod inventarizacije šuma. U disertaciji je uveo nov pojam uzorkovanje. Ovakav način promišljanja sigurno će pretrpjeti znanstvenu i stručnu kritiku. Autor je samo ovime pokazao hrabrost i odgovornost, a svakako i autonomnost znanstvenog radnika. Disertacija mr. sci. Tone Kružića, dipl. inž. šum. "Standardne devijacije regresijskih modela sastojine i načini uzimanja uzoraka metodom simuliranja" originalno je znanstveno djelo koje predstavlja vrijedan doprinos šumarskoj znanosti, posebno u znanstvenoj grani Uređivanje šuma, te znanstevnim ograncima Šumarskoj biometrici i Dendrometriji. Postignutim doktoratom znanosti kolega mr. sci. Tono Kružić, dosegnuo je visinu koja mu omogućuje da bolje sagledava probleme šumarske struke. Znajući ga bona fide* zaželimo mu puno uspjeha na trnovitom putu znanosti jer Nulli sapere času obtigit**! * bona fide = u najboljoj namjeri ** Nulli sapere času obtigit = Nikomu nije slučaj dao da bude mudar. Sen. izv. prof. dr. sci. Nikola Lukić |