DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1996 str. 91 <-- 91 --> PDF |
podataka i rezultati rada, Rasprava, Zaključci i Literatura. Sažetak rada - Lovno gospodarenje, općenito, temelji se na odredbama lovno-gospodarske osnove. Taj stručni elaborat veoma odgovorno zadaje radnje koje reguliraju integralno gospodarenje s divljači i stojbinom kroz 10 godina. Sastavljač elaborata (LGO) dobiva katastarske podatke o kulturama od općinskog ureda. Ima pojava da se npr. u katastru vodi oranica na kojoj danas raste šuma stara preko 40 godina. Rijetko se unose promjene kultura u katastarskom uredu. Upravo taj katastarski podatak je podloga za ocjenu hrane, vode pa i mira u lovištu. Osim toga katastar divljači po vrstama i broju također se dobiva od nadležnih organa općine. Ako se lovno-gospodarska osnova temelji na krivo dobivenim podacima koji nisu temeljno provjereni na terenu, mogu se pojaviti neugodne posljedice u populaciji neke vrste divljači. Stoga je autor uzeo vrlo odgovornu obvezu da prikaže metode snimanja pravog stanja kata Mr. sci. Davorin Kajba, diplomirani inženjer šumarstva, uspješno je 17. srpnja 1996. godine obranio svoju doktorsku disertaciju pod naslovom "Međupopulacijska i u stra kultura na terenu gdje se zbivaju velike promjene, a osobito one od izravnog utjecaja čovjeka. Tako dobivene podatke autor uvrštava u odgovarajući algoritam putem kojega izračunava bodovnu skalu za pojedine vrste krupne divljači. Osnovni algoritam bonitetne skale glasi: Bs = Bk+ Bv+ Bn + Bp Bk, Bv, Bn i Bp dobivaju se izračunavanjem po posebnim formulama, a predstavljalju brojčane pokazatelje čimbenika stojbine (hrana, voda, ...). Mir u lovištu izračunava se na temelju složenog algoritma na osnovu snimljenih podataka o prometnicama, naseljima i drugim čimbenicima. Sva metodologija koncipirana je za vrednovanje stojbine krupne divljači. Uz stanovite izmjene konstanti, svi algoritmi mogu se prilagoditi i za pernatu divljači. Rad mr. sci. Marijana Grubešića "Utjecaj prirodnih i gospodarskih čimbenika na kvalitetu stojbine divljači" je samostalno izrađeno originalno znanstveno djelo. Znača DAVORIN KAJBA nutarpopulacijska varijabilnost obične breze (Betula pendula Roth) u dijelu prirodnog rasprostranjen/a u Republici Hrvatskoj". Time je stekao pravo na akademski naslov doktora znanosti u oblasti biotehničkih znanosti, područje šumarstvo. Dr. sci. Davorin Kajba, dipl. inž. šumarstva, rođen je 22. kolovoza 1956. godine u Zagrebu, gdje je nakon osnovne i srednje škole upisao Šumarski odjel, Šumarskog fakulteta u Zagrebu. Radio je povremeno u Šumarskom institutu, Jastrebarsko (Odjel za tipologiju šuma), te u taksaciji Šumarije Zagreb. Bio je demonstrator iz predmeta Genetika s oplemenjivanjem šumskog drveća, a radio je također honorarno na Katedri za šumarsku genetiku i den jan doprinos obavljenih istraživanja je ustanovljenje metode prikupljanja terenskih podataka, koji su zatim sa originalnim matematičkim postupkom sa 4 formule vrednovali tri osnovna faktora stojbine (hrana, voda i mir u lovištu). Autor je na jednom primjeru bonitiranja lovišta (na području Uprave šuma Karlovac) primjenio svoju originalnu matematičku metodu i pokazao aplikativnost svojih istraživanja za izradu lovno - gospodarske osnove. Zbog toga njegova disertacija predstavlja vrijedan doprinos šumarskoj znanosti naročito u znanstvenoj grani Lovstvo, a i šire. Kolega mr. sci Marijan Grubešić je svojim doktoratom oplemenio i omogućio boljitak lovstva, divljači i lovaca u Hrvatskoj. Znajući njegove ljudske i stručne značajke zaželimo mu puno uspjeha u daljnjem radu jer Quod natura docet, nemo tollere potest*. *Quod natura docet, nemo tollerepotest = Što priroda uči (daje), ne može nitko poništiti (uzeti). izv. prof. dr. sci. Nikola Lukić drologiju. Nakon odsluženja vojnog roka, diplomirao je 1984. na Šumarskom fakultetu u Zagrebu. Od 1984. do 1985. godine radio je na Katedri za šumarsku genetiku i dendrologiju u svojstvu pripravnika. Od 1. svibnja 1986. godine zaposlenje kao asistent iz predmeta Genetika s oplemenjivanjem šumskog drveća na Katedri za šumarsku genetiku i dendrologiju, Šumarskog fakulteta u Zagrebu. Magistarski rad pod naslovom "Mogućnosti kloniranja obične breze (Betula pendula Roth) i crne johe (Alnus glutinosa (L.) Gaertn.)" obranio je 16. studenog 1990. godine. U zvanje asistenta iz predmeta Genetika s oplemenjivanjem šumskog drveća ponovno je izabran 1993. godine. |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1996 str. 92 <-- 92 --> PDF |
U razdoblju od 1986. godine do danas, dr. sci. Davorin Kajba surađivao je u više znanstveno istraživačkih projekata od kojih i u jednom međunarodnom projektu. Kao rezultat dosadašnjih istraživanja objavio je ukupno 26 znanstvenih i stručnih radova. Tehnički je urednik "Anala za šumarstvo" u izdanju HAZU. Prikaz rada - Izrađena doktorska diseratcija sadrži sveukupno 223 stranice teksta, uključujući 36 slika i 79 tablica. Rad je podijeljen u poglavlja: Uvod, Kvalitet sjemena, Plodonošenje u prirodnim sastojinama i sjemenskim plantažama, Vegetativno razmnožavanje, Fenotipska varijabilnost, Genetika i oplemenjivanje obične breze, Materijal i metode rada, Rezultati istraživanja i rasprava, Preživljavanje polusrodnika u terenskim eksperimentima, Model oplemenjivanja obične breze, Zaključci i Literatura. Rezultati istraživanja i diskusija podijeljeni su u 16 podpoglavlja. Ona obuhvaćaju izučavanje varijabilnosti dužine i širine plodnih resa za populacije Papuk, Moslavačka gora, Dotrščina i Duga Resa, varijabilnost širine ploda i širine krilca ploda, klijavost sjemena, energiju klijavosti i upotrebnu vrijednost, te varijabinost visina uzgojenih dvogodišnjih sadnica. Istraživanja međupopulacijske i unutarpopulacijske varijabilnosti morfoloških oznaka lista kod adultnih stabala i polusrodnika uključivala su statističku obradu svojstava dužine peteljke, dužine plojke, širine plojke broja postranih žila, udaljenosti od baze do najšireg dijela lista te broja zubaca između druge i treće žile lista. Obrađeni su i odnosi morfološkh oznaka lista između selekcioniranih adultnih stabala i potomstava iz istih populacija, na bazi korelacijskih odnosa, a izračunate su i vrijednosti nasljednosti (h2). U posebnom potpoglavlju izneseni su rezultati o fenotipskoj stabilnosti morfoloških oznaka lista kod polu srodnika testiranih u različitim terenskim eksperimentima U posebnom potpoglavlju obrađena je varijabilnost visina, promjera i broja grana provenijencija i polusrodnika na pojedinim pokusnim plohama. Obrađena je fenotipska stabilnost i adaptabilnost polusrodnika s obzirom na visine i promjere biljaka, testiranih na različitim pokusnim plohama, kao i procjene nasljednosti (Ir), fenotipske i genetske korelacije, te regresijska analiza odnosa roditelj-potomstvo. U zaključcima su prikazani dobiveni rezultati, te je utvrđeno da su istraživane adultne populacije i familije polusrodnika obične breze s područja Hrvatske (Moslavačka gora, Papuk, Banovina, Dotrščina) iskazale značajniju unutarpopulacijsku varijabilnost za svojstvo visinskog i debljinskog prirasta, broja grana, kao i za morfološka svojstva lista i ploda, u odnosu na varijabilnost između testiranih populacija. Rezultati izmjera visina, promjera i broja grana kod polusrodnika iz istraživanih populacija, testiranih na trima različitim lokalitetima, iskazala su unutar svake populacije vrlo izražen i statistički značajan unutarpopulacijski varijabilitet. Međupopulacijska varijabilnost nije dala statistički značajne razlike za ova istraživana svojstva. Istraživanjem fenotipske stabilnosti visina i promjera kod istih polusrodnika, testiranih na trima različitim lokalitetima, dobiven je značajan utjecaj staništa, stoje izraženo znatnim modifikacijama. Statistički značajne razlike za interakciju polusrodnici x stanište, u pojedinim pokusnim plohama ukazuju i na postojanje specifične adaptacije pojedinih polusrodnika. Procjenom genetskih parametara za svojstvo visina, promjera iznad vrata korijena i broja grana, utvrđeno je kako ta svojstva spadaju u grupu osrednje genetske kontrole, uz njihove podjednake procjene genetskog heterogeniteta (h2) u svim trima terenskim eksperimentima. Vrijednosti očekivane genetske dobiti ukazuju kako se može ostvariti značajno genetsko poboljšanje u volumnoj produkciji selekcijom najboljih familija i plus varijanti u familijama unutar istraživanih populacija, te osnivanjem druge generacije klonske sjemenske plantaže. Analizom kovarijanci između istraživanih svojstava visina, promjera iznad vrata korijena i broja grana, dobivene su negativne genotipske vrijednosti te pozitivne visoke vrijednosti fenotipske korelacije. Velik udio okolinske komponente varijance u ukupnoj fenotipskoj varijanci, rezultat su postojanja izrazite interakcije polusrodnici x stanište. Morfometrijska istraživanja svojstava lista kod polusrodnika iz istraživanih populacija, utvrdila su postojanje statistički značajne unutarpopulacijske varijabilnosti kod svih mjerenih svojstava. Većinom negativne vrijednosti korelacije kod morfoloških svojstava lista, između istih polusrodnika testiranih na trima različitim lokalitetima, upućuju kako su ta svojstva pod jakim utjecajem staništa. Za procjenu međupopulacijske varijabilnosti mogu poslužiti svojstva broja postranih žila, te udaljenost od baze do najšireg dijela lista. Ova bi se svojstva ubuduće mogla koristiti kod istraživanja genetskog diverziteta među lokalnim populacijama. Provedena morfometrijska istraživanja lista, kod adultnih stabala iz istraživanih populacija, utvrdila su postojanje vrlo izraženog, statistički značajnog varijabiliteta za sva mjerena svojstva, unutar svake populacije. Za procjenu međupopulacijske varijabilnosti najbolje je koristititi svojstvo broja postranih žila, kod kojeg su dobivene statistički značajne razlike između testiranih populacija. Nije utvrđeno postojanje morfološke različitosti između listova uzimanih s plodnih i sterilnih izbojaka. Utvrđena je vrlo izražena statistički značajna unutarpopulacijska i međupopulacijska varijabil |