DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1996 str. 85 <-- 85 --> PDF |
vački puk, Hrvatski lovački savez kao stožerna udruga hrvatskih lovaca obogaćuje svoje lovno izdavaštvo onim razumom sastavljenim enciklopedističkim djelom iz lovstva na spomen pregalačkom i strukovnom radu F. Z. Kesterčaneka i u težnji za što višom i svekolikijom lovnom strukovnošću. Veseli daje danas po samostalnosti hrvatske države u Križevcima "izniknulo " Lovačko društvo "Fran Kesterčanek" na spomen ovom šumarniku, velikanu i lovnom meštru iz Kalničkog Prigorja, pa tom značaju spomena na njega hrvatski lovci kojima je ovaj poučnik i posvećen dodaju pretisak ovog našeg prvog hrvatskog lovačkog djela ", istaknuo je u svom nastupu Dragutin Gajski. Sačinjen u tri dijela, 5 odsjeka, 11 poglavlja i ilustriran sa 135 slika u ovom "poučniku", obima 350 stranica velikog formata "poglavito je razložen uzgoj, čuvan je, rasplod i načini lovljenja divljači, a podjedno spomenute i one zakonske ustanove i propisi koji se odnose na lov i na izvršavanje lova kod nas ". Knjiga se s istim užitkom čita danas kao i prije jednog stoljeća, kada su u sastavu faune Hrvatske, Slavonije i Dalmacije bili dabar i dalmatinski nesit, izvorni ris u gorju i potrk veliki u ravnici; kad se medvjed lovio sjekirom ili kuburom pred brlogom, a kamenjarki grivni bilo toliko "da se mogu označiti kao osnovna hrana (primorskog) žiteljstva". Citirajući tekstove ovog velikana lovačke i šu- Slika 2: Sa svečanosti predstavljanja reprint izdanja monografije Lovstvo Frana Žavera Kesterčaneka u Hrvatskom domu u Križevcima. Foto: Marijan Lekić. marske pisane riječi vraćamo se stotinu godina unatrag, pomalo zatečeni zbiljom i svjedočanstvima vremena u kojem su nastali. A. Frković MEĐUNARODNI DRUSTVENO-STRUCNI ŠUMARSKI SKUPOVI STAV NJEMAČKOG ŠUMARSKOG DRUŠTVA GLEDE CERTIFIKACIJE POTRAJNOG GOSPODARENJA ŠUMAMA POVODOM 57. GODIŠNJE SKUPŠTINE NJEMAČKOG ŠUMARSKOG DRUŠTVA U BERLINU 1996. Polazeći od raznorodnih državnih i nedržavnih inicijativa kao posljedice UNCED-ove inicijative, započela je svesvijetska rasprava oko načela potrajnosti. U šumarstvu se ova rasprava odnosi kako na sadržajnu definiciju pojma potrajnosti, tako i na pouzdane kriterije i dokaze o potrajnom gospodarenju šumarskih poduzeća (certifikacija). Dok se rasprava o pojmu potrajnosti odvija uglavnom u nacionalnim okvirima, certifikacija poduzeća potiče se od strane nacionalnih i internacionalnih interesnih skupina. Od 1992. godine odbor Njemačkog šumarskog društva sudjeluje u okvirima "Inicijative tropske šume" u izradi kriterija i indikatora potrajnog gospodarenja tropskim šumama i u izgradnji sustava certifikacije tropskog drveta koji je tržišno ori jentiran i upotrebljiv. U međuvremenu je ovaj proces certifikacije razvio sve veću samodinamiku pa se ne odnosi više samo na tropske, suptropske i borealne šume, već u sve većoj mjeri na šume Srednje Europe. Početkom rasprave dominirao je negativan stav da bi danas i u njemačkom šumarstvu bili brojnijim glasovi koji drže daje certifikacija potrajnog gospodarenja poduzećima neizbježna, nužna, štoviše potrebna i poželjna. Njemačko šumarsko društvo podržava načelo certifikacije, jer time trud šumarskih poduzeća oko multifunkcionalnog i prirodi bliskog gospodarenja šumama stiče veće društveno-političko priznanje i time snažniju političku podršku. |