DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 11-12/1996 str. 83 <-- 83 --> PDF |
Slijedi prikaz Hrvatski lovački savez iz pera Dragutina G a j s k o g u okviru kojeg je naveden i Lovački vjesnik, osnovan 1892. godine, a "danas predstavlja moderniziranim izgledom u obojenoj (color) roto tehnici vrhunski doseg lovne publicistike s impozantnom nakladom od 55 000 primjeraka". Pod naslovom Fauna krškog podzemlja Dinarida, prof. dr. N.Tvrtković prikazao je ne samo podzemnu nego i nadzemnu manju i malu faunu i izvan kraškog područja nego i u cijeloj Hrvatskoj. To dokazuju i sami podnaslovi odnosno naslovi skupina: Beskralježnjaci kao leptiri, cvrčci, puževi i si; Vodozemci, vodenjaci i daždevnjaci, žabe i krastače, gušteri, zmije i kornjače; Kukcojedi (jež, krtica, rovke); Šišmiš (20 vrsta); Glodavci (vjeverica, voluharica, miševi, štakori). Živi svijet rijeka i jezera Dr. Milorad Mračković prikazao je kako slijedi: Opće značajke riba Hrvatske, Biološke značajke crnomorskog sliva (ribe rijeke Drave i rijeke Save te "raznoliki život Kopačkog rita"), Opće značajke faune i flore rijeka Jadranskog sliva, Dalmacija - posebna ihtiološka regija Hrvatske, Živi svijet prirodnih jezera (Plitvičkajezera, Vran sko jezero kod Biograda, Bačinska jezera), Hidroakumulacije (akumulacija Peruča, jezero Lokve). Dr. Srećko L e i n e r prikazao je Pijore ili gaovice reliktne ribe ponornica Jadranskoga mora. Od navedenih sedam vrsta roda Poxynelus opširnije je prikazan lički pijor -Ph. croaticus (Steibdachner, 1865) koji živi u ličkim rijekama i rječicama, a početkom ovog stoljeća lički pijor je prenesen u Plitvičkajezera. U članku su navedeni i neki autori ali bez oznaka rada u kojem su obrađene ili spomenute ove vrste. U uvodu prikaza Živi svijet Jadranskog mora Mr. Eugen Draganovi ć iznosi podatke o dužini obale kopna i otoka. Od ukupne dužine obala Jadranskog mora 1773.3 km, Hrvatskoj pripada 48% ili 841 km. Pribroji li se i crta obale otoka, ukupna dužina obalne crte iznosi 5835 km. U uzdužnom pravcu dno mora je stepeničasto. Krajnji sjeverozapadni dio crte koja spaja Pulu i Anconu najveća dubina iznosi 50 m; slijedi dio dubine do najviše 243 m i to do crte Žirje - rt i grad Pescara, a na jugoistok dubina se naglo povećava sve do 1330 m. Na temelju toga cjeline prikazivanja faune i flore podijeljene su na: 1. Sjevernojadransko područje, 2. Srednji Jadran - bogatstvo i raznolikost podmorja ina 3. Otvoreno Jadransko područje. Posebno su prikazana "zatvorena područja tj. mljetka jezera i Malostonski zaljev." Zaključno je opisno "devet zaštićenih i rijetkih morskih organizama" kao sredozemna medvjedica (Monachus monachus), dupini, golema želva (Chedonis midas) i drugi. Prof. Ivan Bralić u Zaštićenoj prirodnoj baštini uvodno je dao pregled zaštićenih objekata prema kategorijama zaštite te njihov broj i površine. Tako 7 nacionalnih parkova zauzima 69 240 ha, parkovi prirode 317 502 ha, posebni rezervati 30 372 ha, itd. Opisani su svi nacionalni parkovi i parkovi prirode, a uz ove i neka područja kategorije "zaštićeni krajolik". Prema zadnjem prilogu ove knjige u Hrvatskoj je ukupno 18 prirodoslovnih muzeja, akvarija i botaničkih vrtova. Ilustrativni dio sadrži 829 fotografija i 8 karata. Po veličini broj fotografija iznosi: veličine 1 /4 stranice ili manje 411 veličine 1/2 stranice 215 veličine 3/4 stranice 36 veličine cijele stranice tj. 1/1 57 veličine 2/1, tj. na dvije stranice 10 a veličina cijele stranice iznosi 22 x 29 cm. U gornjem broju stranica ubrojene su i one na omotu knjige, a fotografije se nalaze i na stranici kada se otvori knjiga. Iza stranice naslova knjige slijedi foto "2 motiva s Velebita" veličine 1/1 sa stijenom i stablom jele u prvom planu. Slijedi fotografija veličine 2/1 s područja nacionalnog parka Krka. U prvom planu je Roški slap, a u drugom dijelu uzvodni dio kanjona Krke, pa potpis uz sliku "Kanjon rijeke Krke" za onoga koji sliku nema pred očima pobuđuje krivu asocijaciju. Sa slikom veličine 2/1 prikazanje i Skradinski Buk - najveće travertinsko slapište u Hrvatskoj, pa rijeka Zrmanja itd. Na cijeloj stranici je npr. Vražji prolaz kod Skrada u Gorskom kotaru pa "Kvarnerski dio Istre gdje je kamen pokrivem šumom, a plaže pune kupača", a na suprotnoj stranici je slika "kamene goleti otoka Paga s pustim uvalama". Cijelom stranicom počašćeno je i "stablo masline starije od 1000 godina" pa i cvijet brnistre, koji je tako velik da će se uzalud tražiti u prirodi. U šumskom dijelu nalazi se i fotografija "hrastove klijeti na Kalniku" i "hrastove kuće u Turopolju", pa "Laudonovog gaja u Lici" (ali bez nužnog popratnog teksta). Počasno mjesto zauzimaju i jele i medvjed. Počasno, jer su prikazani na više fotografija. Ptičji svijet prikazan je s osamdesetak fotografija, pa je omogućeno raspoznavanje gotovo svih ptica pje |