DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1996 str. 76 <-- 76 --> PDF |
POETIZACIJA PRIRODE 150. obljetnica utemeljenja Hrvatskog šumarskog društva i 120. obljetnica tiskanja glasila "Šumarski list" bio je pravi i veliki povod da se pod visokim pokroviteljstvom Predsjednika Republike Hrvatske dr. Franje Tuđmana, u Etnografskom muzeju u Zagrebu od 9. do 13. listopada 1996. godine pokažu svekolikoj hrvatskoj kulturnoj javnosti svoja umjetnička kiparska i slikarska djela, umjetnici-članovi Hrvatskog šumarskog društva. U nazočnosti brojnih visokih gostiju i ljubitelja likovne umjetnosti predstavljena su na ovoj recentnoj izložbi djela devetnaest slikara i kipara. Svoja su djela izložili: Ratko Banaj, Duško Begović, Pero Beuk, Zdenka Bošnjakovi «;, Mladen Gašpar, Branko Grbac, Tomislav Katavić, Zdenko Krulić, Andrija Kusanić, Damir Pavelić, Ferdinand Petrović, Karlo Posavec, Ivan Puškar, Josip Simić, Davorin Vidas i Josip Zagar. Svi su oni djelatnici u hrvatskim šumarijama od Vrbanje, Vinkovaca, Našica, Koprivnice, Gospića, Delnica, Karlovca do Zagreba. (D. Vidas - Exportdrvo). Radili su ili rade kao inženjeri, šumarski tehničari, lugari i umjetnost im nije struka, ali jest velika ljubav i poticaj da svojim umjetničkim djelima prenesu djelić svoje ljubavi prema Prirodi i Čovjeku. Kipar Ratko Banaj u skulpturama manjih dimenzija, u vlaknastom tkivu lipe, oporom i trajnom hrastu i intrigantnom bršljanu naglašava prirodnu boju i strukturu drva,, stilizira volumen i obline ženskoga tijela, profinjenom modelacijom volumena autor postiže arhaičnu ljepotu, monumentalnost i intimizam, poetizirajući Ženu. Slikara Duška Begovića trajno nadahnjuje nepregledna, bogata i plodna slavonska ravnica, divotni hra stici, vrbici, močvare i Sava. Romantičarskim zanosom prenosi na svoja slikarska platna i prašnjavi i sipki pastel impresije šokačkog, slavonskog krajobraza. Pero Beuk također je pjesnik slavonskog krajolika. Njegovi impresionistički pejzaži, posebice motivi šume u različita godišnja doba, omiljeni motivi jelena i košuta rađeni su toplim i dojmljivim koloritom. Ovaj slikar ostaje prepoznatljiv i nostalgičan u oživljavanju stare Slavonije iz vremena Josipa i Ivana Kozarca ali i iskusan slikar današnje Slavonije. Zdenka Bošnjaković istaknuti je i dugogodišnji član Brodskog likovnog kruga. Usavršavajući se u crtačko- slikarskoj školi pokojnog prof. Krunoslava Kerna, potvrdila se kao uspješan akvarelist. Vješto "razbija" kompoziciju na geometrizirane i ritmizirane cjeline. Cvijeće je njen omiljeni motiv. Sublimirajući doživljaje prirode, zadivljena je bojom i formom perunike, zvončića, cvijeća svih vrsta i oblika. Njeno je slikarstvo lirski razigrano, ritmično, toplo i puno svjetlosti. Mladen Gašpar majstor je impresionističkog pejzaža. Bogatom slikarskom paletom, u okvirima poetizacije stvarnosti, prenosi na platno svoj doživljaj jutra u šumama Gorskog kotara.Stvarni lokaliteti djeluju na njegovim uljima kao poetske slike umjetnikovih jutarnjih stanja. Kompozicije su skladne, a vješto stupnjevanje intenziteta boje, tipični sfumato, otkriva nam rafinirana promatrača i lirika. Krajobrazi Gorskog kotara i životinjski svijet nadahnjuju i Branka Grpca. Omiljena mu je tehnika akvarel. Njegov "Tetrijeb" poziva nas da i sami zapažamo i očuvamo ljepotu naših šuma, biljnog i životinjskog svijeta. Tomislav Katavić u glogu kleše "Krista" a u bukovu drvetu ili dudu rezbari svoje bogato modelirane preslice. Naše tradicionalno drvorezbarstvo nadahnulo je kipara-drvorezbara da izradi bogato ukrašene preslice prekrasnim plitkim reljefom. Zdenko Krulić izražava se u različitim slikarskim i grafičkim tehnikama ali je pozornost privukao svojim minucioznim crtežima, pravim studijama krošnje hrasta, barskih panjeva ili jasena. Crtežje bogat u detalju, a odnosi bjeljina i tamnina dovedeni su do prave virtuoznosti i bogatog grafizma. Andrija Kusanić potvrdio se na niz recentnih izložaba prvenstveno kao kipar. Kipove izrađuje od gotovo pougljenjenog drva koje pronalazi na dnu Kupe. Umjetnika zamina volumen, napeta forma bez individualnih karakterizacija. U vrijeme najtežih razaranja Karlovca tijekom Domovinskog rata umjetnik crnom kredom na kartonu ili u boji stvara impresivan ciklus, ne samo kao "dokument već i način izražavanja osjećaja" (Nikola Perić). Kako naglašava likovni kritičar Petar Skutari: "I na njegovim skulpturama kao i na slikama prisutna je bol, patnja i krik". |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1996 str. 77 <-- 77 --> PDF |
Damir Pavelić istražuje svoje izražajne mogućnosti u mekoći drva podatnoj glini. Ferdinand Petrović zavičajni krajolik izražava u prozračnom i fluidnom akvarelu a njegov brat Marijan Petrović u ulju i pastelu slika genre scene, krajobraze i portrete, lazurnim nanosom boja, gotovo nadrealne svjetlosti. Lika je našla svog zaljubljenika i pjesnika Velebita, običaja i prirode u djelu Karla Posavca. Dr. Antun Bauer zapisao je o Karlovim slikama: "Duboko je proživljavao pejzaže Like i Velebita. Njegove slike na ´garištima popaljenih šuma´ ostale su meni u trajnom sjećanju po snazi dojma koji smo doživjeli pred ovim njegovim djelima. Isto tako posebno je otkriće ljepota ličkih motiva sa pejzažom i životom šume i planina u kojema je Posavec dao niz najljepših ostvarenja u našoj suvremenoj, umjetničkoj stvarnosti". Tempere Ivana Puškara pjesma su karlovačkim rijekama. Igor Cikuša najbolje je zapazio: "... umjetnik ne stvara pejzaž iznova već ga interpretira, pokoravajući se zakonima tehnike kojom slika. Plohe neba, odsjaj grana u vodi i karakteristično izrađeno drveće, granje i masline potpisuju svaku sliku. Njegove su tempere odraz racionalnosti i vizije, međusobno uvjetovane prisustvom teme i sjećanjem na nju. On sužava dosljedno i surovo spektar boja unutar kojeg se služi odabirući pritom upravo ono najkarakterističnije za ambijent u kojem se njegova misao kreće". Josip Simić dokazao se kao slikar naive. Poznamo ga po njegovim uljima na staklu. Ovom prigodom publici se predstavlja temperom na dasci. Bogat geome trizam, kolorit i simbolika, tipična patinirana podloga i duhovitost, karakteristične su za taj njegov likovni eksperiment. Kipar Davorin Vidas na svojim skulptirama sintetizira iskustva oceanijske i afričke umjetnosti. Njegove su skulpture simbolične, stilizirane i prividno jednostavne. Bogata struktura drva potencirana je lazurnim premazima živopisnih boja koje nisu nametljive. To su kompozicije duboke misaonosti i izraz senzibiliteta modernog intelektualca. Kipar Josip Zagar u podravskim šumama traži neobične oblike koji ga asociraju na jelene, školjke i vapaj. Umjetnik rabi te prirodne oblike, komponira ih i blago zaštićuje od propadanja, kako bi nas svojim "naivitetom" uputio na svo bogarstvo i čaroliju šume. Na nekim kompozicijama više je zamjetna umjetnikova ruka što nas ispunjava znatiželjom i pitanjem: kojim će putem dalje krenuti Josip Žagar? Svaki od navedenih autora traži i nalazi svoj umjetnički put. Godine 1995. prigodom druge skupine izložbe kipara i slikara djelatnika u Hrvatskim šumama, u pogovoru u katalogu Dr. Antun i Antonija Bauer zapisali su i ovu misao: "Ljepota i bogatstvo prirode i sadržaj života u šumama, potaklo je mnoge naše šumare da likovno izraze svoje viđenje šume i šumskog života ". Svima njima zajednička je ljubav prema čovjeku, našem krajoliku i hrvatskim šumama, prema Lijepoj našoj! Dragutin Mandekić PRETPLATA ZA ŠUMARSKI LIST U 1997. GODINI iznosi: -z a zaposlene članove 120 kn -z a studente, đake i umirovljenike 30 kn -za poduzeća 500kn Adresa: HRVATSKO ŠUMARSKO DRUŠTVO, Zagreb, Trg Mažuranića 11 Žiro račun br.: 30102-678-6249 PRETPLATA ZA INOZEMSTVO 95 $ DEVIZNI ŽIRO RAČUN br.: 25731-3206475 HRVATSKO ŠUMARSKO DRUŠTVO Zagreb ZAGREBAČKA BANKA Zagreb (Telex ŽABA 21-211 Swift ŽABA HR XX) Uredništvo |