DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1996 str. 73 <-- 73 --> PDF |
"Unapređenje proizvodnje biomase šumskih ekosustava" (42), Zaštita šuma i pridobivanje drva (42). i Uporaba drva (13). Ovaj radni dio proslave završio je s "okruglim stolom". U uvodnoj riječi predsjednik HŠD-a prof. dr. se. Slavko Matić napominje daje cilj ovog "okruglog stola" razgovor o uspjesima i problemima današnjeg šumarstva, njegovoj ulozi danas, povezanosti prakse, znanosti i nastave. Tijekom proteklog vremena to je imalo pozitivan utjecaj na struku i ljude, no u javnosti taj samozatajni rad nije dovoljno poznat, pa nam ta naša skromnost nije baš uvijek pomagala i u budućnosti nam treba malo više publiciteta. Rezultati istraživanja uvijek su bili na relaciji znanosti i prakse, no da to zaključimo trebamo znati, kakva nam je znanost a kakva praksa. Na skupu u Njemačkoj rekli su da jedino šumarstvo Hrvatske nije u sukobu s ekologijom, što ukazuje na dobru suradnju znanosti i prakse. Do toga nije bilo lako doći i nije važno tko je tome više doprinio, praksa ili znanost. Činjenica je daje veliki broj ljudi iz prakse, putem postdiplomske nastave, a i izvan nje, uključen u istraživanja, što nije samo osobni interes pojedinca nego i interes struke. Ministarstvo znanosti ima pozitivan stav prema znanosti, omogućavajući rad velikom broju znanstvenih novaka uz ispunjenje zadanih uvjeta. Tako i ove godine imamo nove doktore i magistre znanosti. U pozitivna postignuća znanosti i prakse ubrajamo i Zakon o šumama, kojeg smo svi stvarali, posebno članak 70. koji govori o 0,07% uplata od prihoda za OKFŠ (općekorisne funkcije šuma). Dugogodišnji zajednički rad znanosti i prakse na ovako čvrstim temeljima treba i dalje nastaviti, sve u interesu šuma i šumarstva Hrvatske. Osvrnemo li se na dosadašnji znanstveni rad, napominjemo da su tijekom pet godina zadnjeg istraživačkog ciklusa publicirana 432 rada, te je ovo njegov sažetak. To je i najveći doseg kada je u pitanju razvoj struke i znanosti a posebice je to značajno kada se zna da pokusi traju dugo i kada se zna da to traži kontinuitet istraživanja. Jedno je razdoblje završeno, treba pogledati natrag, zauzeti stav i krenuti naprijed. Čekati bolja vremena (financijska) znači prekidati kontinuitet, a idealnih vremena i "viška" sredstava nikada nije bilo niti će biti. Iz rasprava u kojima su sudjelovali prof. dr. S. Tomanić, dr. N. Komlenović, prof. dr. M. Glavaš, dr. T Kružić, dr. J. Gračan, inž. S. Tomaševski, dr. A. Tomašević, prof. dr. A Krpan, prof. dr. S. Sever, mr. I. Mrzljak, dr. Š. Meštrović, inž. H. Jakovac i drugi, bilo je rasprava o: potrebi nastavka integralnog gospodarenja u šumarstvu, što se pokazalo pozitivnim; ne kolonijalan odnos, nego stav dobrog gospodara prema šumi; potrebi motiviranja 1200 ljudi u šumarstvu i poticaju inovacija, ne bojeći se viška pameti nego viška gluposti. (Tomanić), potrebi sastavljanja jedinstvene baze podataka (Kružić), trendu europskog šumarstva, prema kojem nema povećanja etata (iako potražnja za drvom raste) nego je cilj smanjenje otpada (Gračan), potrebi ekosustavnog pristupa šumi, tako nam primjerice zoocenoza polako ispada is struke, što je pogrešno i moramo se više baviti ravnotežom sustava; postoje novi prijedlozi za Nacionalne parkove i proširenja postojećih, a njihovo vođenje sve se više povjerava nešumarima, što se može povezati sa trkom za koristima a ne očuvanjem prirode (Prpić), potrebi gospodarenja šumama, a ne čekanja što će nam priroda podariti; naime, naše šume su bolesne, (hrastove, jelove šume), i u njima se ne može gospodariti normalno; potrebno je preispitati priraste i etat, jer prirodne šume u ovom stanju ne mogu osigurati povećanje proizvodnje; potrebno je proizvoditi drvo na površinama koje su dostupne (Krpan) pitanjima polarizacije vlada - politika - industrija, o čemu treba pročitati u Š. L. 3-4/96.(Sever) potrebi da šumari, posebice mladi kadrovi trebaju odrediti pravac politike u šumarstvu (Mrzljak) tome daje šumarska struka i ova naša proslava premalo zastupljena u medijima, pa je potrebno učiniti ozbiljan korak u daljnjoj promidžbi struke (Tomaševski) o lovstvu koje ima svoj kontinuitet u znanosti, obrazovanju i praksi, pa je potrebno i dalje ozbiljno raditi na tome i to nedvojbeno unutar šumarske struke (Raguž). Nakon okruglog stola i završne riječi dr. J. Gračana, a u povodu Dana Šumarskog fakulteta (koji se inače obilježava 20. listopada, jer je 20. listopada 1898. godine u zgradi Hrvatskog šumarskog doma započela s radom Šumarska akademija), sudionici Savjetovanja bili su nazočni postavljanju kamena temeljca za novu zgradu Šumarskog fakulteta (Šumarski odsjek). Ovoj svečanosti bili su nazočni i Ministar poljoprivrede i šumarstva gospodin Matej J a n k o v i ć, zamjenik Ministra znanosti i tehnologije prof. dr. Nikola Ruži n s k i, Rektor Zagrebačkog sveučilišta prof. dr. Marijan Šunjić, dekani Fakulteta i drugi ugledni gosti. Kamen temeljac, postavio je umirovljeni profesor Šumarskog fakulteta dr. Roko Benić , a blagoslovio gaje pater J e 1 i n e k. U slobodnoj Hrvatskoj ovo je prvi kamen temeljac sustavne izgradnje Sveučilišta, istaknuo je prof. dr. N. Ružinski, a i logično je da ta izgradnja započinje sa Šumarskim fakultetom, jednim od stupova Zagrebačkog sveučilišta, kako je pak u svom pozdravu istakao rektor Sveučilišta prof. dr. M Šunjić. |