DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1996 str. 66 <-- 66 --> PDF |
D. Getz: BELJSKO LOVIŠTE JEDNO OD NAJVRIJEDNIJIH I NAJLJEPŠIH LOVIŠTA U EUROPI Šumarski list br. 11 -12, CXX (1996), 513-516 Slika 3. Nekoliko jelena u Šumskom reviru Menteš, Lovište "Bel- lye", 1989. godine nasljednik i ornitolog, Franjo Ferdinand, austrijski nadvojvoda, VVilim I. Hohenzollern pruski car, Brehm Edmund Alfred, poznati zoolog, (od 1919-1941) Aleksandar Karađorđević I. kralj SHS-a, Pavle Karađordević, namjesnik u Kraljevini Jugoslaviji, Ciano Galeazzo ministar vanjskih poslova Italije, (od 1942-1944) spomenuti Albrecht Habsburg, osporavani nasljednik imanja "Belje", princ i osnivač Mađarskog prirodoslovnog muzeja u Bilju i biološke stanice "Albertine", Szechenyi Zsigmond, putopisac i poznati lovni stručnjak, (od 1945-1990) Josip Broz političar, predsjednik Socijalističke Republike Jugoslavije, Ružička Lavoslav, kemičar, nobelovac, Ceausescu Nikolai, političar, predsjednik Republike Rumunjske, Kadar Janos, političar, predsjednik Republike Mađarske, Nikita Hruščov Sergejević, političar, predsjednik Saveza socijalističkih republika Rusije (SSSR-a), Leonid Brežnjev Ilić, političar, predsjednik SSSR-a, Honecher Erich, političar, predsjednik (DDR-a) Deutsche Demokratische Republike, Pahlavi Abdoreza, Iranski princ brat Reze Pahlavija, bivšeg Iranskog Šaha, Gustav Krklec , hrvatski književnik i pjesnik, Bernhard Grzimek, njemački zoolog, poznati suvremeni zaštitar prirode, suosnivač mnogih nacionalnih parkova i rezervata prirode u Africi (Serengeti itd), Yves Jaques Cousteau, istraživač, snimatelj znanstveno-popularnih filmova, pisac i utemeljitelj brojnih udruga zaštite prirode i istraživačkih centara i drugi. Prema tome, imajući u vidu povijesni, ekološki, kulturološki, prirodo-znanstveni i ekonomski aspekt ovoga područja nadamo se da će Republika Hrvatska imati razumijevanja za očuvanje jedinstva Lovišta, njegovih zaštićenih objekata prirode i njegovog osebujnoga životinjskoga svijeta. S ovim saznanjima nisu izgleda dovoljno i detaljno upoznati (poneki) obnašatelji odgovornih dužnosti u županijskim i općinskim poglavarstvima. Neslužbeno nude se neprihvatljive ideje. Između ostalog neki već prenamjenjuju Zoorezervat i Park prirode u nacionalni park, podržavajući indirektno baranjske Srbe koji su to preimenovanje objavili početkom 1994. godine uz "blagoslov" propalog političara fantomske SAO Krajine Mile Martića, kako bi se tobože zbog samog naziva dobila velika financijska pomoć svijetskih fondacija koje potpomažu zaštićene objekte prirode. Drugi su radikalniji i nude lovište, odnosno njegove dijelove najzaslužnijim osobama političkog života Županije; neki su mišljenja da već sada podijeli u dva veća lovišta od Slika 4. Krdo divljih svinja, šuma kod dvorca u Tikvešu, 1989. godina kojih bijedno pripalo Općini Bilje, a drugo Općini Bijeli Manastir, itd. Prema Programu razvoja Baranje i drugim neslužbenim analizama, vrijednost (godišnje) iskoristivosti šume iznosi 4,3 milijuna DEM-a. Od lova se prije rata prihodovalo 1,5 mil. DEM-a. Može se već sada pretpostaviti da se Hrvatska neće htjeti odreći toga prihoda preimenovanjem Kopačkog rita u nacionalni park ili neki drugi oblik zaštite, kojim bi se anulirali prihodi od šume, divljači i drugih izvora. U slučaju da se to ipak dogodi, umjesto prihoda morat će predvidjeti dodatnu stavku rashoda u državnom proračunu za održavanje nacionalnog parka, javne ustanove i njenih službenika. U svakom slučaju pravi je trenutak da se o Lovištu javno progovori, da se o njemu očituju najviši državni predstavnici i organi, počevši od Ministarstva poljodjelstva i šumarstva pa do Ureda predsjednika Republike, kako ne bi ostali zatečeni nekim lokalnim inicijativama i aktivnostima u trenutku uspostave hrvatske vlasti u Baranji, kojima bi se moglo dovesti u pitanje kontinuitet lovstva, lovišta, zaštite prirode, znanstveno-istraživačkih radova i drugih korisnih aktivnosti započetih još u prošlom stoljeću. Bila bi neoprostiva šteta ugroziti Lovište i njegove zaštićene dijelove prirode, odnosno da se za njegovu propast imenuju Hrvati. |