DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 11-12/1996 str. 64     <-- 64 -->        PDF

D. Getz: BELJSK0 LOVIŠTE JEDNO OD NAJVRIJEDNIJIH I NAJLJEPŠIH LOVIŠTA U EUROPI Šumarski list br. 11-12, CXX (1996), 513-516
dromorfoloških tvorbi. Nadmorska visina terena varira
od 80-89 metara. Klima: subhumidno vlažna (po
Thorntweitu) na granici kontinentalne klime srednjeeuropskog
tipa i kontinentalne klime Panonske nizine
(po Vujeviću). Najniže temperature su u mjesecu siječnju
(sred. mjesec. -0,8° C), a najviše u lipnju (sred.
mjesec. +21,6° C. Najviše oborina padne u srpnju, a
najmanje u siječnju. Vrlo značajan ekološki čimbenik
je poplava Dunava i Drave, koji utječe na prostorni raspored
i veličinu biljnih zajednica. U prosjeku traje 90
dana, no zabilježene su godine "bogate" vodom, kao i
"siromašne" godine kada je poplava gotovo izostala.
Dubina vode u ritu za vrijeme poplave ovisi od kote terena.
Najviši vodostaj zabilježen je 24. VI. 1965. godine:
+825 cm (vodomjer u Apatinu K=78,81 m.). Visoki
su vodostaji najčešće u svibnju i lipnju. Od mjeseca kolovoza
do listopada rit je gotovo bez vode. Iz praktičnih
razloga lovište se dijeli na tzv. "zaštićeno" (od poplave)
i "nezaštićeno". Posebni zoološki rezervat "Kopački
rit" (7000 ha) i veći dio Parka prirode (10.770 ha) je
"nezaštićen", a ostali dio (21.782 ha), gdje se nalaze najvrijednije
šumske sastojine je "zaštićen". Zahvaljujući
brojnim ekološkim čimbenicima Beljsko lovište nastanjuje
raznolika divljač, brojne ptice vodarice, ribe i
druge životinjske vrste. Iako je područje dosta dobro istraženo,
još uvijek postoje mnoge skupine beskralješnjaka
koje nisu pobliže ispitane.


Slika 1. Wilhclm II Hocnzollern, pruski car bio je česti gost lovišta
"Bellyc", 1903. godina


Grubo rečeno, do rata je u lovištu "Belje" živjelo
oko: 3864 jelenske divljači, 1210 grla srneće divljači i
2049 divljih svinja. Unazad 100 i više godina istraživanja,
zabilježeno je oko 270 vrsta gmazova i velik broj
beskralješnjaka. Impresionira brojnost vodarica. Tako
se ponekad, najčešće za vrijeme seobe sakupi oko Kopačkog
jezera 10-20 tisuća divljih pataka (15 vrsta), 530
tisuća pa i više divljih gusaka (4 vrste), 2-10 tisuća
crnih liski, 2-3 tisuće vivčarica i drugih skupina ptica.
Od rjeđih vrsta europske ornitofaune gnijezde se orlovi
štekavci (Kaliaeetus albicilla), crne rode (Ciconia nigra),
stepski sokolovi (Falco cherrug), sive divlje guske
(Anser anser), 7 vrsta čaplji (Ardeidae), povremeno i bijele
žličarke (Platalea leuccrodia), blistavi ibisi (Plegadis
falcinellus) itd. U Kopačkom ritu žive manje-više
sve uobičajne vrste riječne ribe kao što su smuđ, štuka,
šaran, deverika, crvenperka. Mogućnost godišnjeg izlovaje
oko 20 vagona (vagon=10.000 kg.).


No vratimo se problematici. Javno poduzeće "Hrvatske
šume" je 1991. godine osnovom Zakona o šumama
preuzela imovinu omrznutoga Lovno-šumskoga gazdinstva
"Jelen", zajedno s uposlenim djelatnicima. Dio
djelatnika LŠ Gazdinstva sudjelovalo je u pobuni protiv


R. Hrvatske i ostao do danas u Baranji. Spomenuto Gazdinstvo
bilo je dugo godina trn u oku hrvatske javnosti,
građana Osijeka i dijela Baranjaca, pa i danas.
Iako´Jelen" (de jure) ne postoji, ostaje skrivena namjera
da se to lovište i duh koji je vladao na tom prostoru, protežirajući
više od četrdeset godina sve stoje srpsko i iz
Beograda, uz povlastice odabranih iz političkoga etablissementa
bivše Socijalističke Republike Hrvatske i
kasnije onih sa dubokim džepovima - što prije i na bezbolniji
način prekrije nekom neprepoznatljivom ali
učinkovitom prašinom zaborava. Stoga nije čudno što
su razmišljanja mnogih lokalnih političara usmjerena u
tom pravcu. U svakom slučaju povijest se ponavlja.
Prisutnoje mišljenje da se lovište i zaštićeni objekti
prirode, spomenuti Zoorezervat i Park priroda "Kopački
rit" trebaju oduzeti "Hrvatskim šumama". Način da
se to postigne nije nemoguć, jer činjenica je daje vlasnik
Beljskog Lovišta i svih pripadajućih nekretnina i
drugih materijalnih vrijednosti (dvoraca, lovačkih kuća
itd.) - Država. Prema tome Država je u mogućnosti da
na preporuku ili zahtjev podijeli (rasparcelira) Lovište
u nekoliko manjih, koji bi se javnim natječajem ponudili
u zakup ili koncesiju. Zakupnik ili koncesionar mogao
bi preuzeti i patronat nad dijelom Zoorezervata i
Parka prirode (ukoliko se s tim složi Država). Postoji
nadalje mogućnost zakupa - koncesije cijeloga, jedinstvenoga
Lovišta. Na natječaju bi se mogao pojaviti,
ukoliko bi bio regularan, neki europski magnat, odnosno
njegov hrvatski zastupnik u čije bi se ime lovište
preuzelo. Država bi tako mogla doći do uvjerljivih i
konkretnih novčanih sredstava. Ukratko, postoji niz