DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1996 str. 61 <-- 61 --> PDF |
Z. Lneniček: RAZVOJ MODELA PLANSKOG SUSTAVA U JP " HRVATSKE ŠUME " Šumarski list br. 11-12, CXX (1996), 505-512 Organizacija poduzeća na osnovi ovako definiranog sustava može se predočiti kao grozd (teorija klastera). (slika 7.). Do sada smo razmatrali sustav godišnjeg plana. Kada uvedemo i varijablu vrijeme - plan može biti napravljen i kao višegodišnji, tromjesečni i slično - cijeli sustav dobiva i četvrtu dimenziju - vrijeme. Time je sustav moguće definirati u prostoru i vremenu te ga tako jednoznačno odrediti. Praktično gledano, sustav je omogućio odgovore na pitanja: kada (se događa aktivnost) - jedinice vremena (V) gdje (se događa aktivnost) - organiz. jedinice (O) kako (se događa aktivnost) - jedinice djelatnosti (D) što (sedogađa) -jediniceefekta(EF) Svaki elemenat sadrži odgovore na sva postavljena pitanja. Element se, dakle može izraziti formulom: E = 0 + D + EF + V Korištenjem standardizirane klasifikacije, svaki element u sustavu dobiva odgovarajuću brojčanu šifru pogodnu za primjenu u informacijskom sustavu. Na primjer: I.ORGANIZACIJSKE II. JEDINICE III. JEDINICE JEDINICE DJELATNOSTI EFEKATA Organization units Activiti units Effect units 01 01 02 05 01 02 03 02 02 4. REZULTAT - OSNOVE OPĆEG MODELA SUSTAVA INFORMACIJA RESULTS - BASICS OF GENERAL INFORMATION SYSTEM MODEL 4.1. Sustav poslovnih informacija u poduzeću System of Business Information U sustavu poslovnih informacija u poduzeću planski sustav predstavlja "podsustav", kao i ostali potrebni podsustavi. To su, u menedžerskom upravljanju posebno, podsustavi: planiranje izvršavanje praćenje analiza odlučivanje a svi se odnose na poslovne aktivnosti. Nameću se pitanja: 1. Da li do sada razvijeni sustav planiranja može biti dovoljan? 2. Da li do sada razvijeni sustav planiranja može poslužiti kao model za razvoj ostalih podsustava? Na prvo pitanje, odgovor je i da i ne. Parcijalno i kratkoročno sustav planiranja može se uspješno koristiti. Ali, kao dio ukupnog sustava on se nužno mora pokoriti zahtjevima cjeline. Odgovor na drugo pitanje je da! Dokazi za ovu tvrdnju sastoje se u tome, stoje planski podsustav razvijan na osnovi analize "sustava informacija za upravljanje poduzećem" (vidi sliku 2). Uz uvjet da su dobro utvrđeni i standardizirani glavni sadržaji baze podataka, a to znači: organizacijske jedinice, jedinice djelatnosti, jedinice učinka rada te standardizirani šifarnici (klasifikacija jedinica), odnoseći se na cijelinu poduzeća u većoj ili manjoj mjeri, podsustav planiranja može poslužiti za izgradnju sustava poduzeća. Potrebno je izgraditi cjelovit, jedinstven sustav poslovnih informacija cijelog poduzeća, jer će samo tako svih navedenih pet podsustava moći postizavati prave učinke - davati cjelovite poslovne informacije menedžmentu poduzeća. Očigledno je da svi podsustavi moraju raditi s istim elementima i strukturom sustava! 4.2. Opći model sustava informacija General Model of Information System Postavlja se pitanje da li se model poslovnih informacija razvijen u proizvodnom poduzeću može primijeniti i u drugim poduzećima ili čak kao opći model. Odgovor bi mogla dati daljnja istraživanja u primjeni i razvoju modela. Međutim, već sada može se predvidjeti da bi model mogao poslužiti za većinu potreba u većoj ili manjoj mjeri. Dokazi za ovu pretpostavku nalaze se u ocjeni da je sustav poslovnih informacija u poduzeću zapravo sustav (ili bar pretežni dio sustava) informacija organizacija rada i upravljanja. Dakle, u većini slučajeva odgovara za situacije organizirane, upravljive ljudske djelatnosti. Ondje gdje je moguće stvarni sustav definirati s vremenskom varijablom, tri varijable ili tri skupine varijabli strukturnih jedinica te elementima sustava, koji su determinirani s istim varijablama, ovaj model je moguće primijeniti za projektiranje općeg sustava informacija. U tom smislu, u najmanju ruku, moguće se koristiti razvijenom metodom za projektiranje konkretnog informacijskog sustava. |