DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1996 str. 54 <-- 54 --> PDF |
V. Ivanek: NEKA SVOJSTVA TALA U EKOSUSTAVIMA NIZINSKIH SUMA I MOČVARNIH TRAVNJAKA ... Šumarski list br. 11 12, CXX (1996), 487-503 Gračanin , M. (1941): Geneza džomba, Poljoprivredna naučna smotra, Zagreb. Gračan in, M. (1951): Pedologija III dio, Sistematika tla, Zagreb. Horvat, I. (1942): Biljni svijet, Zemljopis Hrvatske, Zagreb. Horvat, I. (1950): Šumska zajednice Jugoslavije, Zagreb. Horvat, I.Horvatić, S .. Gračanin, M., Torn ašec, G., Maksić, B., (1950): Priručnik za tipološko istraživanje i kartiranje vegetacije, Zagreb. Horvatić , S. (1955): Vegetacijska karta općine Križevci. Ivanek , V. (1959): Vegetacijska karta općine Vrbovec. I v a n e k, V (1978): Prilog metodici ekoloških istraživanja na prirodnim travnjacima. Polj. znanstvena smotra 44 (54). Ivanek , V (1978): Rasprostranjenost mikroreljefa džombi na staništima prirodnih livadnih zajednica. Polj. znan. smotra 44 (54). I v a n e k, V (1978): Mehanički sastav tla i kvaliteta sijena dolinskih i močvarnih livada i livadnih zajednica. Polj. znan. smotra 44 (54). I v a n e k, V (1982): Mikroreljef i mehanički sastav tla kao pokazatelji poljoprivredne vrijednosti močvarnih travnjačkih tala. Zemljište i biljka, Vol. 31, No 1. Ivanek , V. (1989): Utjecaj mehaničkog sastava tla (teksture) na botanički sastav, kvalitetu i produktivnost livade. Poljoprivredna znanstvena smotra. Vol. 54, br. 3-4. I v a n e k, V (1990): Utjecaj reakcije (pH) na botanički sastav, kvalitetu i produktivnost ekosistema nizinskih livada. Poljoprivredna znanstvena smotra. Vol. 55, br. 1-2, str. 69-96. Ivanek, V Marijana Ivanek - Martinčić, Višnja Soj at, Z. Ž ivičnjak (1991): reakcija (pH) oborina u korelaciji s količinom oborina i srednjom dnevnom temperaturom zraka na području Križevaca, Koprivnice i Varaždina u 1988. godini. Šumarski list br. 3-5/91, str. 173-192. I v a n ek, V (1993): Biljni pokrov i staništa Kalničkokriževačke regije. Znanstveni skup Križevci u prošlosti i suvremenosti. Križevci 14-16. X 1993. Zbornik u tisku. Ivanek , V (1995): Metoda ekoloških istraživanja u ´ spontanim i antropogenim ekosustavima. Agronomski glasnik br. 1-2, str. 13-33, Zagreb. Klapp , E. (1965): Griinlandvegetation und Standort. Berlin. Kovačević.J . (1971): Poljoprivrdna fitocenologija, Zagreb. Maksić, B. Š i k ić, M., Pen zor, I., Knežević, M. (1962): Klimatske i agroklimatske osebine južnog kalničkog prigorja. Hidrometeorološki zavod NR Hrvatske, Zagreb. Mayer , B. (1992): Šumska tla Republike Hrvatske pri kraju XX. stoljeća. Šume u Hrvatskoj, str. 19-32, Grafički zavod Hrvatske. Ožegović , (1955): Geološka karta Kalničke gore (elaborat). Prpić , B. (1992): Ekološka i gospodarska vrijednost šuma u Hrvatskoj. Šume u Hrvatskoj, str. 237262, Grafički zavod Hrvatske. Rauš , Đ. (1977): Fitocenološka osnova i vegetacijska karta šuma, Šumarija Vrbovec. Rauš,Đ . (1987): Šumarska fitocenologija, Zagreb. Rauš,Đ., Trinajstić,I.,Vukelić,J. Medvedović , J. (1992): Biljni svijet hrvatskih šuma. Šume u Hrvatskoj, str. 33-78. Grafički zavod Hrvatske, Zagreb Š k o r i ć, A. (1990): Postanak i razvoj i sistematika tla. Zagreb. Šoštarić-Pisačić, K., Kovačević, J. (1968): Travnjačka flora i njena poljoprivredna vrijednost, Zagreb. Trinajstić, I., Rauš, Đ., Vukelić, J., Medvedović , .1. (1992): Vegetacijska karta šumskih zajednica Hrvatske. Šume u Hrvatskoj, str. 79 80. Grafički zavod Hrvatske, Zagreb x x x : Šumsko gospodarstvo "Mojica birta" Bjelovar p. j . Šumarija Vrbovec odjel 1-24. Osnova gospodarenja Bolčansko-Žabljački Lug odjel 1-63 važi odi. 1. 1986. x x x : "Hrvatske. Šume" Uprava šuma Bjelovar. Osnova gospodarenja Vrbovečke prigorske šume, odjel 1-25, Šumarija Vrbovec, važi od 1. 1. 1991. xxx : Ekološko gospodarski tipovi šuma područja Bilogore. Radovi br. 57, Šumarski institut Jastrebarsko. Autori D. Cestar, V Hren, B. Kovačević, J. Martinović, Z. Pelcer, Zagreb, 1983. xxx : Ekološko gospodarski tipovi šuma gorja Hrvatskog Zagorja. Radovi br. 48. Šumarski institut Jastrebarsko, Autori D. Cestar, V Hren, B. Kovačević, J. Martinović, Z. Pelcer, Zagreb, 1982. V. [yanek: NEKA SVOJSTVA TALA U EKOSUSTAVIMA NIZINSKIH ŠUMA I MOČVARNIH TRAVNJAKA ... Summary: The paper presents the results of soil properties analysis in pedological profiles down to the depth of 150 cm in relation to foristric tree composition in the forests of black alder (Alnus glutinosa Gdrnt), European ash (Fraxinus angustifolia Vahi), Peduncled oak (Quercus robur L.) and their transitions. Ecosystem is mainly developed on marsh andpseudogley soils that originated from Hollocene alluvium closde to lower courses of the rivers Lonja, Glogovnica, Cesma and their tributary streams. The moistest soils are in the forest of black alder (Alnus glutinosa Gdrnt). Excessive moistening exchanges with land reclamation during summer all the year round on the soils of European ash (Fraxinus angustifolia Vahl.). These exchanges of soil moisturewith thw apperance of ground vegetation condition clay developement in surface soil horizons and initial developement of rugged microrelief In the forests of Peduncled oak (Quercus robur L.) the soil is fresh and less frequently flooded by flood water. Clay and heavy clayey soil texture us under the forest of European ash (Fraxinus angustifolia Vahl.) and predominantly loam soils under the forest of black alder (Alnus glutinosa Gdrnt) and Peduncled oak (Quercus robur L.). By increasing soil depth lighter texture composition generally appears. The amount of humus in the soil is the biggest under the forest of black alder (Alnus glutinosa Gdrnt) and the smallest one under the forest of Peduncled oak (Quercus robur L.). Soil reaction (pH) varies with the depth of pedological profile from acid to neutral. Ecological corelation between pedological soil properties and % of individual. tree species presence is confirmed by very strong correlation between % of soil particles < 0.002 mm at the depth of 25-30 cm and % of European ash (Fraxinus angustifolia Vahl.) presence and Peduncled oak (Quercus robur L.) presence. Very strong correlation is established between clay soil and % of humus under the forests of European ash (Fraxinus angustifolia Vahl.) and Peduncled oak (Quercus robur L.). These ecological incestigations make contribution to more regular programming of exploitation and protection of lowland forests ecosystem. Key words: lowland forests, black alder (Alnus glutinosa Gdrnt), European ash (Fraxinus angustifolia Vahl.), Peduncled oak (Quercus robur L.), soil profile properties, ecosystem. Šumarski list br. 11-12, CXX (1996), 487-503 |