DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1996 str. 46 <-- 46 --> PDF |
V. Ivanck: NEKA SVOJSTVA TALA U EKOSUSTAVIMA NIZINSKIH ŠUMA I MOČVARNU I TRAVNJAKA ... Šumarski list br. 11 -12. CXX (1996), 487-503 Taj intenzitet površinskog zakiseljavanja i ispiranja karbonata također ovisi o odnosima vlaženja tla između oborinske, podzemne i poplavne vode vodotoka, te procesima razgradnje organskog kompleksa. Količine humusa i ukupnog dušika na ovim lokalitetima se razlikuju. Pokazuje se izvjesna ovisnost između količine čestica gline <0.002 mm i % humusa (Graf. 2). Opskrbljenost fiziološki aktivnim fosforom (P205) je slaba, a kalijem (K20) osrednja. Mnoga staništa šuma poljskog jasena i crne johe u posljednjih 100 i više godina najčešće su pretvarana u močvarne livade, a nakon detaljne odvodnje i u oranice. Da su ove šume crne johe i poljskog jasena zauzimale velike površine u prošlosti, potvrđuju nam i veći livadni i oranični kompleksi uz vodotoke Lonje, Crneca i Glogovnice, koji nose nazive Jasenovac, Senkovica, Jalševlje itd. Sume hrasta lužnjaka (Quercus robur L.) nalaze se u južnom i jugozapadnom dijelu tog područja. To su pretežno povišeniji priobalni ili priterasni dijelovi, te prudovi i terase aluvijalnih mnanosa meandriranih vodotoka Glogovnice, Lonje, osobito Česme i njihovih pritoka. Staništa hrasta lužnjaka imaju bolju vertikalnu dreniranost i odvodnju površinskih voda od staništa šuma crne johe i poljskog jasena, te močvarnih travnjaka. Šumu hrasta lužnjaka poznatu pod nazivom Slavonska šuma opisao je hrvatski književnik Josip Kozarac u svojim djelima kao šumu s velebnim hrastovima sa sivkastom korom izrovanom ravnim brazdama koje teku duž cijelog i do 20 m visokog stabla sa snažnom širokom krošnjom. Gdje je tlo malo vlažnije pojavljuje se jasen sa sitno naboranom korom, a na vrhu mu je prozirna krošnja. Slika 6. Prorijeđena šuma hrasta lužnjaka (Quercus robur L..) s lelujavim šašom (Carex brizoides L.) u proljeće (Bolčanski Lug) Foto: V. Ivanek U zajednicama šume hrasta lužnjaka nalazimo u sloju drveća najviše hrast lužnjak (Quercus robur L.), a manje grab (Carpinus betulus L.) i poljski jasen (Fraxiiius angustifolia Vahl.) i drugo drveće. Na lok. 550 (Bolčanski lug), hrast lužnjak (Quercus robur L.) zauzima 91%, grab (Carpinus betulus) 7%, a ostalo drveće 2%(sl. 6). Prizemno rašćeje zbog sjene u krošnji i debelog sloja listinca slabo razvijeno, tek na 10% površine. Na mjestima prorijeđene šume pojavljuje se pretežno lelujavi šaš (Carex brizoides L.) o do 100% uz rijetku pojavu bujadi (si. 7). Starost hrasta lužnjaka je oko 85 godina. Slika 7. Lelujavi šaš (Carex brizoides L.) i bujad(Pteridium nquilinum L.) u prorijeđenoj šumi hrasta lužnjaka (Quercus robur L.) u proljeće (Bolčanski Lug) Foto: V. Ivanek Na lokalitetu šume hrasta lužnjaka šume "Šikava" br. 549 kod Cirkvene, u sloju drveća hrast lužnjak (Quercus robur L.) zauzina 93%, a obični grab (Carpinus betulus) oko 5%. Ispod drveća je debeli listinac i nema prizemnog rašća, jer su krošnje tako gusto zatvorene da ne postoje značajniji uvjeti za razvoj prizemnog rašća. Šuma ovog lokaliteta stara je oko 120 godina, a stanište je manje vlažno nego na lok. 550. Na priobalnom dijelu uz vodotok Velika kod Hrsova na lok. 547 nalazimo šumu hrasta lužnjaka s prijelazom prema šumi poljskog jasena. Hrast lužnjak je zastupljen 65%, a poljski jasen 25%. |